Zanimanje za kredite vezane za održivo poslovanje opada diljem svijeta, no nigdje tako kao u SAD-u, pokazuju podaci koje je prikupio Bloomberg.
Tržište vrijedno 1,5 bilijun dolara, na kojemu je posuđivanje vezano za okolišne, društvene ili upravljačke ciljeve, usporava uslijed rasta kamatnih stopa, ali i bojazni od takozvanog 'greenwashinga', odnosno prijevarnog izvješćivanja. U SAD-u je broj novih takvih kredita 80 posto manji no prošle godine.
Prema riječima Jacomijn Vels iz bankarske grupacije ING, pad u SAD-u odražava napeto političko okružje budući da tamo tvrtke moraju vagati rizik za svoj ugled koji dolazi uz neki od takvih kredita te voditi računa o takozvanom pokretu protiv ESG-a. ESG pristup zahtijeva da se vodi računa o okolišu, društvenoj odgovornosti i načinu upravljanja kao faktorima za mjerenje održivosti.
ING je prije šest godina bio prva banka koja je aranžirala kredit vezan uz održivo poslovanje.
Od tada su takvi krediti postali drugo najveće dužničko tržište na svijetu u području ESG-a nakon zelenih obveznica. Od 2018. do 2021. krediti su porasli za više od 960 posto na 516 milijardi dolara godišnje vrijednosti. Prije dvije godine na kredite za održivo poslovanje u SAD-u otpadalo je 36 posto globalnog tržišta.
No, kako se pokret protiv ESG-a širi na sve više američkih država, američke tvrtke okreću leđa mogućnosti uzimanja kredita koji uvjetuju postizanje ciljeva u okviru ESG-a.
Iduće godine dospijeva 187 milijardi dolara kredita za održivo poslovanje od čega je 90 posto obnovljivih. Već ima naznaka da će bankari takve kredite početi sagledavati opreznije dok im i regulatori počinju posvećivati sve veću pozornost budući da su dosad uglavnom uspjeli izbjeći njihov strogi nadzor.
No, ING vidi u azijsko-pacifičkoj regiji prostor za rast takvih kredita. Prošlog mjeseca banka je zaključila jedan u Indoneziji vrijedan 400 milijuna dolara, a angažirala je dodatne zaposlenike u Južnoj Koreji i Australiji da pomognu u njihovu širenju.
"Vidjeli smo prve kreditne aranžmane u različitim zemljama azijsko-pacifičkog područja kakve smo već imali u Europi. Tržište je manje razvijeno, no vidimo rast", kaže Vels.
To bi moglo značiti da su krediti vezani za održivi razvoj na putu da tamo po prvi put prestignu razinu prisutnu u SAD-u. Ove je godine dodijeljeno 32 milijarde dolara kredita naspram 28 milijardi na području dvije Amerike.
ING nastoji dodijeliti kredite na način da se ispunjavaju barem tri ESG cilja, no Vels ističe da je sve teže i teže uvjeriti druge banke da se drže toga standarda. Prema dostupnim podacima, samo četvrtina dodijeljenih takvih kredita je uvjetovana s tri ili više ESG cilja.
Vels dodaje da čak i kad se radi o dva održiva cilja kredit ima smisla, no tada nadzor postizanja ta dva cilja mora biti na vrlo visokoj razini.
Po njezinim riječima, jedan od najvećih izazova sada je koliko će zajmoprimci biti spremni prihvatiti postizanje smanjivanja emisija stakleničkih plinova trećeg opsega, što znači da tvrtka nije odgovorna samo za ono što ona ispušta, već za čitav dobavni lanac.
"Većina mojih klijenata vidi važnost toga, no oprezni su u preuzimanju obveza", kaže Vels.