.webp){kind=icon}
Predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen izjavila je kako su Europska unija (EU) i Njemačka uključene u dijalog o postupnom ukidanju motora s unutarnjim izgaranjem na razini Unije do 2035. godine.
Nakon višemjesečnih pregovora, konačno glasovanje planirano je u nadolazećem tjednu, no odgođeno je u petak nakon protivljenja njemačke automobilske industrije.
Njemački ministar prometa Volker Wissing rekao je kako se Berlin ne može složiti s takvom potpunom zabranom motora s unutarnjim sagorijevanjem u ovom trenutku te dodao da EK mora iznijeti i prijedlog kako se klimatski neutralna, sintetička goriva, poznata kao e-goriva, mogu koristiti u motorima s unutarnjim izgaranjem nakon 2035. godine.
Čitaj više
U 2022. zabilježen globalni rast emisija CO2, u EU i Kini pad
Najveći doprinos rastu emisija ugljičnog dioksida došao je iz azijskih zemalja u razvoju, velikim dijelom zbog upotrebe ugljena.
02.03.2023
EK želi prevladati prigovore Berlina i Rima oko plana za vozila s unutarnjim sagorijevanjem
U Njemačkoj automobilska industrija zahvaća pet posto, a u Italiji 8,5 posto ekonomije.
02.03.2023
I Hrvatska na razgovorima o proglašenju nuklearne energije zelenom
Francuska najveći postotak električne energije dobiva iz nuklearnih elektrana i želi da se to smatra čistom energijom.
27.02.2023
Europski parlament podržao prelazak na električna vozila
Dogovor u EU je zapravo početak drastične preobrazbe automobilske industrije u Europi.
14.02.2023
Von der Leyen je istaknula i da je principijelno bilo otvorenosti za nove automobilske tehnologije, "no da to također mora biti u ravnoteži s našim klimatskim političkim ciljevima".
Wissing je član stranke FPD, bliske poslovnom sektoru, koja je najmanja od tri stranke koje sa Socijaldemokratima i Zelenom strankom čine njemačku koaliciju. Sintetička goriva za koja je Wissing zainteresiran proizvode se kombiniranjem vodika s ugljikovim dioksidom koji se može dobiti iz atmosfere. Takva goriva smatraju se klimatski neutralnim ako se energija za proizvodnju njih i njihovih sastojaka može dobiti iz obnovljivih izvora.
Kritičari smatraju kako se sintetička goriva trebaju koristiti samo za neizbježna zračna i pomorska putovanja, dok bi njihovo korištenje kod velikog broja vozila bilo samo razbacivanje zelenom energijom.
Podsjećamo, osim Njemačke, i Italija se protivila sporazumu te najavila odbacivanje dogovora iz prošle godine koji se tiče smanjenja emisije ugljičnog dioksida i vozila s unutarnjim sagorijevanjem. Naime, na tamošnju automobilsku industriju otpada 8,5 posto bruto domaćeg proizvoda i zaposleno je u tom sektoru oko 250 tisuća ljudi, pa desna vlada Giorgie Meloni navodi da će mnogi poslovi biti ugroženi.
Planovi smanjenja emisija klimatski štetnog CO₂ iz novih kombija i automobila za 100 posto do 2035. godine, što de facto znači zabranu prodaje, dio su većeg paketa za borbu s klimatskim promjenama.
EU želi smanjiti emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto do 2030. godine u usporedbi s razinama iz 1990-ih, a do 2050. godine postići klimatsku neutralnost.
