.webp){kind=icon}
Natječaji za državno poljoprivredno zemljište novi su kamen spoticanja u razvoju hrvatske poljoprivrede. Od početka 2023. godine u velikom se broju općina i gradova diljem Hrvatske na koje je država spustila te poslove očekuje početak raspisivanja natječaja za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta.
Konzultantska je kuća Smarter u novoj analizi zaključila kako bi to početkom nove godine poljoprivrednicima moglo donijeti brojne probleme u praksi, a za Bloomberg Adriju moguća rješenja komentirala je jedna od autorica analize i konzultantica za poljoprivredu Smartera Zvjezdana Blažić.
"Zakon o poljoprivrednom zemljištu donijet je još 2018., ali je bilo jako puno primjedbi. Ali ove godine se promijenio i na jesen je doneseno čak 19 provedbenih pravilnika. Cijeli postupak je dosta kompliciran i dugotrajan", rekla je.
Čitaj više
Podjela poljoprivrednog zemljišta tek počinje, a već izaziva buru
Iz Smartera naglašavaju kako bi moglo doći do uništenja kvalitetnih poljoprivrednih proizvođača.
07.12.2022
Hrvatska proizvodi sve manje mlijeka, zatvoreno 630 farmi
Mljekari su u problemu zbog visokih cijena stočne hrane, nedovoljno snažne savjetodavne službe, ali i niskih otkupnih cijena mlijeka.
01.07.2022
Nestašica hrane zasad neće biti, država ima još municije
Rast cijena hrane neminovan je, pogotovo zato što cijene energenata ne miruju. Iako rast cijena izaziva poremećaje na tržištu, državi pruža nove mogućnosti djelovanja.
01.06.2022
Stiže milijarda kuna za reforme i investicije u poljoprivredi
Prva od tih mjera je izgradnja logističko-distribucijskih centara za voće i povrće, a prvi takav projekt financira se u Osijeku.
13.12.2022
Poljoprivredni proizvođači, kaže, imaju puno primjedbi na kriterije bodovanja i način njihova utvrđivanja kod prioriteta za dobivanje poljoprivrednog zemljišta.
"Ključni je problem to što je zakon propisao mogućnost da jedinice lokalne samouprave mogu ograničiti površine poljoprivrednog zemljišta koje mogu dati jednom poljoprivrednom gospodarstvu", smatra Blažić.
Istaknula je kako time veliki dio većih i snažnijih proizvođača s kvalitetnijom proizvodnjom sada dolazi u opasnost od gubitka dijela tih poljoprivrednih potencijala za koje već imaju svu potrebnu mehanizaciju, ali i određene kredite za koje su koristili program ruralnog razvoja.
Našli su se, smatra, u dosta velikoj neizvjesnosti gubitka dijela svojih poljoprivrednih potencijala, a time i Hrvatska mogućnost proizvodnje hrane na tim površinama.
Od 2016. je bilo jako malo izdavanja bilo kakvih dugotrajnijih ugovora o korištenju državnog poljoprivrednog zemljišta. Donosili su se ili kratkoročni ugovori o zakupu ili tzv. potvrde koje su vrijedile godinu ili dvije. "Sada se veći dio proizvođača našao u situaciji da ima te potvrde ili ugovore koji su istekli. Zakon kaže da nitko ne bi smio koristiti poljoprivredno zemljište bez valjane pravne osnove. Na terenu su sada poljoprivredni inspektori", objasnila je.
Oni, naravno, izriču kazne. Blažić smatra da će trebati dugo vremena kako bi se ti relativno komplicirani natječaji proveli, čime nastaje pravni vakuum u kojem na tom zemljištu nema nositelja.
U Smarteru procjenjuju kako će postupci trajati više od godinu dana. "Ti proizvođači sad ne znaju što bi učinili, niti kakva će im biti pozicija u samim natječajima", smatra Blažić.
