.webp){kind=icon}
U Hrvatskoj neće biti zamrzavanja cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, ali ni nestašica hrane. No rast cijena je neminovan. S druge strane, povećanim cijenama i proračunski prihodi rastu te se državi otvara mogućnost za snižavanje poreza i trošarina, zaključci su HRT-ove u srijedu emitirane emisije U mreži Prvog.
"Nećemo imati nestašice s obzirom na europsku sigurnost. Na nama je da pratimo sve što se događa na tržištu potrošača, tu radi uvođenja eura postoje razni mehanizmi kontrola cijena koji će biti. Rast cijena je još uvijek neminovan. Sve analize pokazuju da se najveći dio hrane već sad kupuje na akcijama", rekla je stručnjakinja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić te podsjetila kako je već došlo do poskupljenja nekih osnovnih prehrambenih proizvoda poput suncokretova ulja.
Također je istaknula kako bi velike zalihe žitarica iz Ukrajine trebalo pustiti na svjetsko tržište jer bi moglo doći do značajnijih poremećaja na tržištu, ne samo što se cijena tiče, već i stabilnosti u siromašnim zemljama.
Na cijene hrane izravno utječu cijene energenata koje su već neko vrijeme na uzlaznoj putanji.
"Sirova nafta se inače prodaje na robnim burzama. Burze inače reagiraju nervoznije nego što su ekonomski realiteti. Cijene na burzama se formiraju na bazama prvih očekivanja. Onaj koji ulovi prvi trend porasta, taj će steći najveći profit na burzi. Njih nije briga kako će potrošači proći kad budu plaćali skupo gorivo. To će izazvati poskupljenja kad nafta dođe u preradu. Povećanim cijenama i države imaju kroz povećani prihod proračuna mogućnost sniženja poreza, trošarina. To će države i učiniti", rekao je stručnjak za energetiku Igor Dekanić.
Dodao je kako bi u najgorem slučaju intenziviranja rata došlo do novog skoka cijena energenata i hrane te porasta inflacije i stvarne recesije, prvenstveno u Europi.
"Nekoliko je optimističnih scenarija, a jedan od njih je relativno brzi završetak rata, što je idealno, ali nije toliko realno. Druga je smirivanje onog najintenzivnijeg trajanja operacija i početak pregovora. U tom slučaju bi se stvorili neki srednji uvjeti. Cijene energenata bi se sigurno smanjile. Cijeli mehanizam embarga bi se počeo preispitivati s jedne i druge strane. Diplomatskim kanalima, onda najavama. To bi utjecalo na smirivanje cijena, a onda potrošnje opskrbnih lanaca. Vjerujem u srednji scenarij jer sankcije što dulje traju, to će imati više učinka i rezultata. Nema povratka na staro, to je pokazala energetska kriza prije 45 godina. Doći će do skuplje energije, ali dugoročno prihvatljivije energije“, rekao je Dekanić.
Dragan Munjiza iz Udruge za trgovinu HUP-a naglasio je kako rastom cijena energenata proizvođači ugrađuju više cijene u svoje proizvode.
"Vjerujem da su svi lanci te cijene u strukturi troškova u odnosu na prošlu godinu povećali od 30 do 50 posto. Mislim da je to realno", naglasio je Munjiza.
