Ekskluzivno: CEO Fincantierija o utrci u naoružanju i poslu u Hrvatskoj: 'Ovo je strukturni zaokret'

Zagreb je ovih dana bio središte Fincantierijeve obrambene ofenzive. Talijanski brodograđevni div, čiji globalni utjecaj diktira tempo na svjetskim morima, stigao je u Hrvatsku s jasnim ciljem: osigurati poziciju u projektu nabave novih višenamjenskih korveta za Hrvatsku ratnu mornaricu i uvući domaći industrijski ekosustav u svoj globalni lanac opskrbe.

U trenutku kada se Europa ubrzano naoružava i pokušava preoblikovati svoju obrambenu strategiju, pitanje pomorske sigurnosti više se ne svodi samo na klasične ratne brodove nego i pod površinu mora, gdje leže ključni energetski koridori i optički kablovi, ali i u sferu autonomnih sustava te takozvane fizičke umjetne inteligencije.

U ekskluzivnom razgovoru za Bloomberg Adriju, glavni izvršni direktor Fincantierija Pierroberto Folgiero analizira rascjepkanost europske obrambene industrije, otvoreno govori o granicama nacionalnog protekcionizma te odgovara na ključno pitanje: ima li Hrvatska, nakon godina krize u brodogradnji, još uvijek dovoljnu inženjersku snagu i tehnološki kapacitet za ravnopravnu utakmicu u samom vrhu moderne vojne industrije?

S Folgierom je razgovarala Ana Blanquart.

Trenutačna geopolitička situacija ponovno stavlja obranu u središte nacionalnih rasprava diljem svijeta. Kako biste opisali geopolitički ciklus iz perspektive industrije?

Svjedoci smo strukturnog pomaka, a ne privremene geopolitičke faze. Obrana se vratila u središte nacionalnih agendi jer je sigurnost postala preduvjet za gospodarski rast, energetsku otpornost i tehnološki suverenitet.

Vlade sve više gledaju na obranu ne samo kao na sigurnosni zahtjev, već i kao na strateško industrijsko ulaganje sposobno za jačanje nacionalnih kapaciteta, ubrzanje inovacija i izgradnju otpornih lanaca opskrbe. Za industriju to predstavlja dugoročnu transformaciju.

U tom kontekstu, pomorska domena postaje sve više strateška. Zaštita pomorskih komunikacijskih pravaca, kritične podmorske infrastrukture, energetskih mreža i digitalne povezanosti danas je ključni sigurnosni prioritet.

Kao rezultat toga, potražnja se pomiče izvan pojedinačnih platformi prema integriranim pomorskim ekosustavima koji kombiniraju površinska plovila, podmorske tehnologije, digitalne sposobnosti i napredne sustave nadzora. Upravo tu pomorska industrija može odigrati odlučujuću ulogu, osiguravajući ne samo obrambena sredstva, već i infrastrukturu koja podržava sigurnost i prosperitet naših društava.

Prošlog mjeseca na summitu FII Priority u Rimu jedna od središnjih tema bila je europska obrambena autonomija. Koliko je to realno i vidite li da se Europa kreće u samostalnijem smjeru?

Ambicija Europe da ojača svoju stratešku autonomiju pravovremena je i nužna u današnjem okruženju geopolitičkih promjena. Europa već posjeduje industrijske kapacitete svjetske klase, tehnološku izvrsnost i inženjersko znanje. Prilika se sada sastoji u nadogradnji tih snaga poticanjem integriranijeg, otpornijeg i konkurentnijeg industrijskog ekosustava sposobnog za podršku dugoročnim sigurnosnim ciljevima Europe.

Iz ove perspektive, obrana ne predstavlja samo sigurnosni prioritet, već i priliku za jačanje industrijskih kapaciteta, ubrzanje inovacija i povećanje gospodarske otpornosti. Veća suradnja diljem Europe može pomoći u stvaranju opsega potrebnog za optimizaciju ulaganja, ubrzanje isporuke i jačanje konkurentnosti.

Stratešku autonomiju ne bi trebalo shvatiti kao samodatnost, već kao sposobnost oslanjanja na snažna i održiva industrijska temeljna čvorišta uz učinkovitu suradnju s partnerima i saveznicima. Izgradnja takvih temelja dugoročan je poduhvat, ali se već poduzimaju važni koraci, a putanja je jasna.

Desetljećima je Europa ovisila o američkom sigurnosnom kišobranu. Hoće li se to sada promijeniti i hoće li imati veliki utjecaj?

Pravi je izazov može li Europa ojačati vlastitu industrijsku i tehnološku bazu kako bi odgovorila svojim sigurnosnim ambicijama. Povećanje izdvajanja za obranu samo je jedan element šire strateške slike, pri čemu je pravi prioritet prevođenje ulaganja u industrijske kapacitete. Europa ima priliku preoblikovati svoju putanju rasta oslanjajući se na svoje industrijske snage i razvijajući vodstvo u naprednim proizvodima, inovacijama i visoko specijaliziranim vještinama.

Istovremeno, europski suverenitet ne bi trebalo tumačiti kao izolaciju. On se jača kroz veću industrijsku integraciju i suradnju, pružajući opseg i konkurentnost koje zahtijeva današnje sigurnosno okruženje.

Bloomberg

Iz perspektive Fincantierija, jače europske sposobnosti i snažne transatlantske veze u potpunosti su komplementarne. Fincantieri je globalni igrač, a Sjedinjene Američke Države predstavljaju kamen temeljac njegove međunarodne prisutnosti. Preko naše podružnice Fincantieri Marine Group, tvrtka upravlja s četiri brodogradilišta i zapošljava oko 3.000 stručnjaka u SAD-u, izravno doprinoseći pomorskoj industrijskoj bazi te zemlje.

To dokazuje da izgradnja jače europske obrambene industrije ide ruku pod ruku s održavanjem čvrstih partnerstava s pouzdanim saveznicima.

Pretače li se već predanost Europe ulaganju od preko 800 milijardi eura u obranu na Fincantieri i vidite li rastuću potražnju europskih vlada?

Postoji rastući interes europskih vlada, ali pravo mjerilo uspjeha nije sam volumen potrošnje; to je sposobnost prevođenja političke predanosti u industrijske kapacitete. Jedno od najjasnijih područja u kojima ova predanost dobiva oblik jest pomorska domena, koja se vraća u središte sigurnosne agende.

Pomorska sigurnost danas se proteže daleko izvan brodova i uključuje zaštitu podmorske infrastrukture, energetskih mreža, telekomunikacijskih kabela i kritičnih morskih putova. Kao rezultat toga, vlade ne traže samo pomorske platforme, već širi skup pomorskih sposobnosti i integriranih sigurnosnih rješenja.

Europska patrolna korveta | Fincantieri

Tako razvijajuća potražnja već generira konkretne prilike za industrijsku suradnju. Hrvatski program višenamjenske korvete (Croatian Multi-Role Corvette), zajedno sa sporazumima koje je Fincantieri nedavno potpisao s lokalnim brodogradilištima, pokazuje kako ulaganja u obranu mogu podržati i sigurnosne ciljeve i razvoj dugoročnih industrijskih kapaciteta i partnerstava.

Na mnogo načina, to odražava širi europski izazov i priliku. Cilj Europe trebao bi biti izgradnja opsega i industrijskih kapaciteta potrebnih za zadovoljenje njezinih sigurnosnih potreba uz zadržavanje globalne konkurentnosti. Zato će jača industrijska suradnja i postupna konsolidacija sposobnosti diljem Europe biti ključni u godinama koje dolaze.

Dok Europska komisija najavljuje ulaganja i inzistira na zajedničkoj europskoj opskrbi, čini se da njezine države članice preferiraju domaće industrije. Kako Fincantieri, kao tvrtka u većinskom vlasništvu talijanske države, planira kretati kroz ovu napetu ravnotežu između europske kohezije i nacionalnog protekcionizma?

Pravi problem Europe je fragmentacija. Dok kontinent posjeduje izvanredne industrijske kapacitete, oni se još uvijek prečesto razvijaju paralelno, a ne kao dio zajedničke industrijske vizije.

U isto vrijeme, svaka zemlja ima legitimne prioritete u pogledu suvereniteta, sigurnosti opskrbe i industrijskog sudjelovanja, zbog čega je ključno pronaći ravnotežu između nacionalnih interesa i potrebe za izgradnjom većeg opsega, konkurentnosti i otpornosti na europskoj razini.

Upravo tu kooperativni modeli mogu učiniti razliku. Sporazumi između vlada, industrijska partnerstva i zajednički programi omogućuju zemljama očuvanje vlasništva nad svojim strateškim prioritetima, uz istovremeno dijeljenje ulaganja, tehnologija i troškova razvoja. Europska patrolna korveta (European Patrol Corvette) dobar je primjer takvog pristupa, okupljajući različite nacionalne sposobnosti oko zajedničke platforme i pokazujući kako suradnja može smanjiti fragmentaciju, stvoriti kritičnu masu i podržati razvoj konkurentnijih i održivijih obrambenih programa.

Glavni izvršni direktor Fincantierija Pierroberto Folgiero | Fincantieri

Naposljetku, europski suverenitet ne jača se dupliciranjem, već suradnjom. Što više Europa uspije integrirati svoje industrijske kapacitete oko zajedničkih programa, to će njezina obrambena industrijska baza postati jača, otpornija i konkurentnija.

Hrvatska ima tradiciju i znanje (know-how) u brodogradnji. Mislite li da to vrijedi i danas u industriji koja se brzo mijenja i vidite li mogućnosti za dugoročnu suradnju u Hrvatskoj?

Hrvatska ima snažnu pomorsku tradiciju i dugu povijest u brodogradnji. To su važni aduti jer se u industriji koja se brzo razvija konkurentnost i dalje oslanja na inženjersku stručnost, specijalizirane vještine i duboku industrijsku kulturu. Ono što se promijenilo jest okruženje u kojem te sposobnosti djeluju. Brodogradnja danas zahtijeva napredne tehnologije, digitalizaciju, integraciju sustava i sposobnost upravljanja sve složenijim programima. U tom pogledu, Hrvatska ima sve sastojke za odigravanje važne uloge u budućnosti europske pomorske industrije. Njezin strateški položaj na Jadranu, snažno brodograđevno znanje i industrijski kapaciteti stvaraju čvrst temelj za dugoročni rast i suradnju.

Za Fincantieri suradnja u Hrvatskoj nije ograničena na pojedinačne programe. Cilj je izgraditi dugoročna industrijska partnerstva koja stvaraju vrijednost kroz razmjenu tehnologije, razvoj vještina i jačanje lokalnih industrijskih kapaciteta. Hrvatski program višenamjenske korvete primjer je kako industrijska suradnja može ići ruku pod ruku s razvojem sposobnosti, otvarajući vrata širim prilikama u vojno-pomorskom i civilno-pomorskom sektoru.

Koliko je Hrvatska danas konkurentna u brodogradnji u Europi? Vidite li mogućnosti za rast?

Konkurentnost se danas odnosi na sposobnost sudjelovanja u sve sofisticiranijim lancima vrijednosti, privlačenja ulaganja i pozicioniranja industrijskih kapaciteta unutar većih europskih programa. U tom kontekstu Hrvatska ima koristi od niza strateških prednosti. Osim svojih industrijskih kapaciteta, zauzima ključnu poziciju na Jadranu, regiji koja postaje sve važnija za povezanost, trgovinu, energetsku infrastrukturu i pomorsku sigurnost.

Zemlje koje će imati najviše koristi od ovog novog ciklusa jesu one koje koriste obrambenu potrošnju za stvaranje dugoročne industrijske vrijednosti. Hrvatska ima priliku učiniti upravo to, koristeći i svoju pomorsku baštinu i svoj strateški položaj na Jadranu kako bi ojačala svoju ulogu u europskom pomorskom i obrambenom ekosustavu.

Ako počnete raditi u Hrvatskoj, koju ulogu vidite za hrvatska brodogradilišta u dugoročnom lancu vrijednosti Fincantierija? Gdje se Hrvatska nalazi na osi osnovne proizvodnje i visoke tehnologije?

Hrvatska već ima važne adute. Ključna prilika leži u nadogradnji tih temelja i nastavku razvoja sposobnosti u sve sofisticiranijim područjima gradnje ratnih brodova i integracije sustava.

To je logika koja stoji iza sporazuma o suradnji potpisanih s hrvatskim brodogradilištima, na primjer. Cilj nije jednostavno povećati lokalno industrijsko sudjelovanje u jednom programu, već stvoriti uvjete za dugoročni industrijski razvoj i rast sposobnosti.

Kako vidite evoluciju pomorskog sektora, posebno kada govorimo o podmornicama i dronovima?

Podmorska domena postaje sve više strateška: 80 posto morskog dna i 98 posto oceanskih dubina ostaje neistraženo; morsko dno skriva značajne neiskorištene resurse, od nafte i plina do rijetkih zemalja i buduće proizvodnje hrane kroz akvakulturu; a otprilike 1,5 milijuna kilometara podmorskih kabela već prenosi 99 posto globalnog internetskog prometa, uz rastuću ulogu podmorskih energetskih kabela u prekograničnom prijenosu električne energije, uključujući obnovljive izvore.

To više nije samo vojno okruženje, a to je posebno točno na Sredozemlju, gdje rastuća koncentracija energetskih interkonekcija, podmorskih kabela i kritične infrastrukture podiže stratešku važnost podmorske domene. Kao rezultat toga, ulaganja u podmorske sposobnosti ubrzavaju se diljem svijeta, potaknuta i sigurnosnim i gospodarskim prioritetima.

To se odražava i na besposadne tehnologije. Konvencionalne platforme sve će više djelovati uz autonomne i besposadne sustave, stvarajući sposobnije, fleksibilnije i otpornije pomorske ekosustave. Za Fincantieri to predstavlja prirodnu evoluciju. Grupa kombinira dugogodišnju stručnost u programima podmornica sa značajnim ulaganjima u autonomne sustave i podmorske tehnologije. Kroz svoj Centar za podmorsku tehnologiju (Underwater Technology Hub), na primjer, Fincantieri je okupio industrijske, tehnološke i inženjerske kapacitete kako bi odgovorio na rastuću važnost podmorske domene.

Ova vizija odražava se i u projektu DEEP, integriranom ekosustavu koji kombinira mreže senzora, autonomna podmorska vozila i naprednu analitiku podataka za praćenje i zaštitu kritične podmorske infrastrukture.

Radi daljnjeg jačanja ove strategije, Fincantieri gradi integrirani podmorski ekosustav okupljajući komplementarne tehnologije, sposobnosti i specijalizirano znanje diljem cijelog lanca vrijednosti. Nakon akvizicije vodećih tvrtki u podmorskoj tehnologiji Remazel i WASS, Grupa je nedavno proširila ovaj ekosustav akvizicijama tvrtki Next Geosolutions, WSense, Graal Tech i Defcomm. Zajedno, te su tvrtke dio mreže od osam specijaliziranih poslova koji djeluju unutar Fincantierijeva podmorskog segmenta, učvršćujući poziciju Grupe kao međunarodnog podmorskog prvaka sa stručnošću koja obuhvaća podmorske usluge, podmorske komunikacije, autonomne sustave i naprednu robotiku.

Gledajući unaprijed, konkurentska prednost sve će više pripadati onima koji mogu integrirati platforme, autonomne sustave i digitalne tehnologije u povezane ekosustave sposobne podržati i sigurnosne i civilne potrebe.

Kako umjetna inteligencija mijenja industriju? Ulažete li puno u istraživanje i razvoj kada je riječ o rješenjima umjetne inteligencije?

Umjetna inteligencija postaje temeljni pokretač konkurentnosti u cijeloj pomorskoj industriji. Jedan od najznačajnijih pomaka jest evolucija prema onome što se često naziva fizička umjetna inteligencija (Physical AI): integracija umjetne inteligencije u robotiku, autonomne sustave i operativna okruženja. U pomorskom sektoru to znači prijelaz s analize podataka na inteligentne sustave sposobne podržati donošenje odluka i izvođenje sve složenijih zadataka u civilnim i obrambenim primjenama.

Fincantieri snažno ulaže u ovu transformaciju, spajajući desetljeća napredne proizvodne stručnosti s jakim tehnološkim fokusom kako bi inovacije pretvorio u konkretne industrijske kapacitete. Kao globalni igrač, Grupa koristi široki ekosustav nacionalnih i međunarodnih partnerstava za ubrzanje tog procesa. Kroz svoj model otvorene inovacije i svoje Inovacijske antene (Innovation Antennas) u San Franciscu i Seulu, Fincantieri je uklopljen u neke od najnaprednijih svjetskih tehnoloških ekosustava, radeći rame uz rame sa startupima, istraživačkim centrima i tehnološkim partnerima na prepoznavanju novih trendova, razvoju dvostruko korisnih (dual-use) tehnologija sljedeće generacije i brzom prevođenju inovacija u industrijske primjene.

Jasan primjer takvog pristupa jest Navis Sapiens, Fincantierijeva vizija inteligentnog broda. Integracijom umjetne inteligencije, digitalnih blizanaca (digital twins), naprednih senzora i analitike podataka u stvarnom vremenu, plovila evoluiraju iz samostalnih platformi u inteligentne sustave sposobne za kontinuiranu optimizaciju performansi, povećanje operativne učinkovitosti i podršku donošenju odluka tijekom cijelog njihovog životnog ciklusa. Ova je vizija postala stvarnost isporukom Four Seasons I, prvog ultra-luksuznog broda izgrađenog na arhitekturi Navis Sapiens.

Za Fincantieri, umjetna inteligencija nije samo tehnologija koju treba usvojiti | Fincantieri

Utjecaj umjetne inteligencije širi se daleko izvan samih proizvoda, direktno u Fincantierijeve industrijske operacije. Brodogradilišta Grupe evoluiraju u prava inovacijska čvorišta, podržana programom Operations Excellence koji uključuje više od 400 ljudi i 70 milijuna eura ulaganja u 11 brodogradilišta. U isto vrijeme, umjetna inteligencija postaje poprečna (transverzalna) sposobnost diljem organizacije, s više od 50 slučajeva upotrebe AI-ja već primijenjenih u inženjerstvu, proizvodnji i operacijama.

Za Fincantieri, umjetna inteligencija nije samo tehnologija koju treba usvojiti, već strateška sposobnost koja jača konkurentnost, ubrzava inovacije i omogućuje novu generaciju inteligentnih platformi, pametnijih industrijskih procesa i naprednijih pomorskih rješenja.

S obzirom na nagli porast potražnje, koji su najveći rizici s kojima se suočavaju europski obrambeni izvođači?

Najveći rizik nije samo povećanje potražnje, već iskušenje da se trenutačni ciklus tretira kao privremeni fenomen. Ono što Europa proživljava jest strukturni pomak, onaj koji zahtijeva dugoročnu industrijsku viziju, a ne kratkoročne odgovore. Za obrambene izvođače izazov je stoga evoluirati od proizvođača platformi u pružatelje sve integriranijih sposobnosti, kombinirajući brodove, podmorske tehnologije, autonomne sustave, digitalna rješenja i umjetnu inteligenciju. Tvrtke koje uspiju bit će one koje mogu predvidjeti kako se sigurnosni zahtjevi mijenjaju, a ne samo odgovoriti na trenutačnu potražnju.

U takvom okruženju inovacije i izvedba postaju jednako važni. Vlade ne traže samo industrijske kapacitete; traže pouzdane partnere sposobne osigurati tehnološko vodstvo, operativnu pouzdanost i dugoročnu podršku tijekom cijelog životnog ciklusa složenih sredstava. Upravo se tu Fincantieri pozicionira. Grupa je evoluirala od lidera u brodogradnji u diverzificiranog visokotehnološkog industrijskog igrača sa sposobnostima koje obuhvaćaju vojno-pomorske platforme, podmorske tehnologije, autonomne sustave, digitalna rješenja i napredno inženjerstvo.

Prilika za Europu je značajna. Cilj ne bi trebala biti samo reakcija na rastuću potražnju, već korištenje ovog ciklusa za jačanje globalno konkurentne industrijske baze sposobne generirati inovacije, tehnološki suverenitet i održivi rast u desetljećima koja dolaze.