Trgovina dionicom Ingre udvostručena otkad su je počeli kupovati menadžeri. Što oni znaju, a tržište ne?

Menadžment Ingre od sredine svibnja počeo je pojačano kupovati dionice kompanije na čijem je čelu, no cijena im je zasad uglavnom stabilna usprkos tome što je trgovanje njome na Zagrebačkoj burzi udvostručeno. U posljednjih mjesec i pol dana menadžeri Ingre kupili su na burzi dionice Ingre kroz 28 transakcija. Sveukupno u posljednje tri godine na taj su način kupovali dionice u 69 transakcija što znači da su u posljednje vrijeme natprosječno pristupili kupnji. Prodaje nije bilo.

Menadžerska kupoprodaja dionica može se tumačiti kao signal investitorima jer menadžeri imaju pristup povlaštenim informacijama. Od sredine svibnja dionice su kupovali predsjednik Uprave Ingre Danko Deban, član Uprave Dinko Pejković, financijski direktor Ivan Asić, te zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Mladen Markoč.

Ingri smo poslali upit o razlozima koji bi mogli ležati iza ovakvih odluka menadžera. Odgovorili su nam kako "društvo ne može komentirati osobne investicijske odluke svojih rukovoditelja". No dodaju kako Deban i Pejković "već dugi niz godina predstavljaju najveće pojedinačne dioničare (...) te kontinuirano povećavaju svoje vlasničke udjele".

Prema dostupnim podacima, vlasništvo Ingre prilično je diverzificirano. Deset najvećih dioničara drži sveukupno 36 posto dionica što je za domaće prilike relativno nizak udio. Deban i Pejković najveći su pojedinačni dioničari i svaki kontrolira udio nešto manji od sedam posto. Iz Ingre dodaju kako njihove recentne transakcije "predstavljaju osobne investicijske odluke".

No u ovoj građevinskoj kompaniji dodaju i kako "Uprava kontinuirano i javno komunicira svoje uvjerenje da se Ingra, nakon turbulentnog razdoblja predstečajne nagodbe i intenzivnog postupka restrukturiranja, nalazi na početku novog investicijskog ciklusa". Kupnja dionica na burzi sugerira da su i vlastitim novčanicima spremni stati iza tih tvrdnji. Naravno, ako nema nekih drugih poriva.

Ingra je danas sjena onoga što je nekad bila. Tržišna vrijednost ovih joj se dana kreće oko 26,5 milijuna eura. Krajem 2007. godine kapitalizacija joj je iznosila 2,7 milijardi kuna odnosno oko 360 milijuna eura. Za usporedbu, vrijednost Ing-grada, građevinske zvijezde domaćeg tržišta kapitala, ovih se dana kreće oko 275 milijuna eura.

Otkad je sredinom svibnja menadžment počeo kupovati dionice trgovanje Ingrom na burzi se udvostručilo. Prije toga prosječno se dnevno protrgovalo oko pet tisuća dionica, a od tada nešto više od deset tisuća. Lani je dnevni prosjek bio 6.384 dionice.

Cjenovni podbačaj

Cjenovno gledajući Ingrina je dionica u posljednje tri godine podosta podbacila. Dok je indeks Crobex, pogonjen dobrim dijelom dionicama Končar grupe, porastao 90 za posto, Ingrina dionica je pala za 30 posto. U srpnju 2023. trgovala se po tri eura, danas po dva.

Investitori, čini se, recentni menadžerski šoping ipak nisu shvatili kao signal za kupnju. Od sredine svibnja dionica je ojačala osam posto.

Za vrlo likvidne dionice na razvijenim tržištima to bi bio solidan pomak. No kako se radi o dionici na hrvatskom tržištu koja ima i nisku, jednoznamenkastu, cijenu zbog čega i njen najmanji apsolutni pomak rezultira u relativno solidnom postotku, ne može se zaključivati da je menadžerska kupnja zasad bitnije utjecala na vrijednost dionice.

Nastavi li tržište podcjenjivati dionicu u odnosu na ono što menadžeri drže da vrijedi to je za Debana, Pejkovića i druge zapravo dobra vijest jer će dionice, uz to što ih kao nagradu dobivaju za rad u kompaniji, moći i dalje jeftino kupovati na burzi.

Ingra je bila glavni izvođač radova na Areni Zagreb | Goran Stanzl/Pixsell

 

U Ingri su optimistični kad je u pitanju budućnost. Na naše pitanje očekuju li u srednjem roku bitniji rast poslovanja odgovaraju: "Da, uz napomenu kako Uprava ne planira nagle skokove, već primarno cilja na ulazak u razdoblje kontinuiranog i održivog rasta poslovanja". Smatraju da je Ingra završila svoju najzahtjevniju fazu financijske konsolidacije.

"Uz osigurane stalne prihode koji proizlaze iz javno-privatnog partnerstva na projektu Arena Zagreb do 2036. godine, strateški fokus društva usmjeren je na razvoj vlastitih investicijskih projekata u segmentu nekretnina (urbani development) i obnovljivih izvora energije", objašnjavaju u Ingri. "Projekti u Zagrebu (Vrbik i Gornji Stenjevec) te projekti sunčanih elektrana na području Banije nalaze se u visokim fazama pripreme", dodaju. Uprava vjeruje da će realizacija tih investicija "uz planiranu optimizaciju financijskih obveza i rješavanje otvorenih pitanja naplate potraživanja", kompaniji omogućiti "stabilan uzlet".

Prvo tromjesečje ove godine Ingra je završila s poslovnim prihodima od 2,42 milijuna eura, 12 posto niže nego u istom razdoblju lani. Dobit prije oporezivanja, amortizacije, kamata i deprecijacije (EBITDA) snižena je s 1,65 na 1,39 milijuna eura. Lanjski cjelogodišnji prihodi iznosili su 10,7 milijuna eura.

Menadžment Ingre u posljednjih mjesec i pol dana u dionice same kompanije investirao je 160 tisuća eura. Skoči li cijena dionice na burzi sa sadašnjih dva na četiri eura, već će i to biti poprilična zarada. Cigla po cigla – palača, dionica po dionica – zarada, čini se kao moto kojim se vode u Ingri.

No upravo Ingrina povijest pokazuje koliko građevinarstvo može biti riskantna djelatnost. Potresi, kako burzovni tako i pravi, s vremena na vrijeme protresu temelje. Palače nisu vječne, pa ni zarade sigurne.