Rekordna godina EBRD-a: Privatni sektor raste unatoč birokraciji

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) jedan je od ključnih institucionalnih investitora u Hrvatskoj, s dosad uloženih više od pet milijardi eura kroz približno 275 projekata. Iako su makroekonomski pokazatelji stabilni, a ulazak u eurozonu smanjio rizike, Hrvatska se suočava s dubokim strukturnim izazovima koji koče punu realizaciju njezina potencijala.

U razgovoru za Bloomberg Adriju, Miljan Ždrale, regionalni direktor EBRD-a za srednju Europu, detaljno je analizirao prilike, ali i upozorio na ključne prepreke, od administrativnih zavrzlama koje na čekanju drže milijarde eura, do demografske slike koja prijeti dugoročnoj konkurentnosti.

Rekordna ulaganja i nove investicijske niše

Prošla je godina za EBRD u Hrvatskoj bila rekordna po broju projekata, a znakovito je, ističe Ždrale, da su svih 17 novih investicija bili usmjereni isključivo u privatni sektor. To signalizira buđenje investicijskog ciklusa ne samo domaćih, već i međunarodnih kompanija. "Imamo i jednu belgijsku kompaniju koja ulaže u zelenu mobilnost i visoko sofisticirane tehnologije u autoindustriji", naveo je Ždrale kao primjer novih smjerova ulaganja.

Uz tradicionalno snažnu energetiku, EBRD je posebno aktivan na tržištu kapitala, podržavajući nekoliko inicijalnih javnih ponuda na Zagrebačkoj burzi, što je ključno za inovacije i korporativno upravljanje. Kao posebno inovativan projekt, Ždrale izdvaja ulaganje u baterijski sustav i solarno postrojenje blizu Šibenika, prvo takve vrste financirano i sredstvima iz Tranzicijskog fonda Europske unije.

"Pokušavamo razviti i lokalne i regionalne private equity fondove, što je jako važno za razvoj malih i srednjih poduzeća kojima nedostaju takve 'equity' investicije", dodao je.

Iako je prva asocijacija na Hrvatsku i dalje turizam, Ždrale naglašava da se kao buduće investicijske zvijezde sve više nameću energetika i tehnološki sektor. "Hrvatska je u regiji imala dva jednoroga, govorimo o Rimcu i Infobipu, koji imaju multiplikativne efekte na razvoj kompletnog sektora", istaknuo je.

Energetika je, prema njegovim riječima, ključna ne samo zbog energetske sigurnosti, već i kao pokretač daljnjeg rasta. Razvoj podatkovnih centara, terminal za ukapljeni plin na Krku te budućnost nuklearne elektrane Krško strateški su projekti. Ipak, najveći potencijal leži u obnovljivim izvorima energije. "Da biste ubrzali i uvećali investicije u obnovljive izvore energije, morate imati i normalnu mrežu koja to može balansirati", upozorava Ždrale.

Upravo zato Europska banka za obnovu i razvoj surađuje s ministarstvima na identificiranju uskih grla u mreži i razvoju baterijskih sustava.

Administrativna kočnica teška tri milijarde eura

Unatoč golemom potencijalu, upravo je energetski sektor najočitiji primjer kako administrativne prepreke koče privatne investicije. Prema podacima s kojima raspolaže EBRD, u Hrvatskoj je trenutno na čekanju oko 60 projekata obnovljivih izvora energije, ukupnog kapaciteta tri gigavata. "To je nekih cirka oko tri milijarde eura. Ne mogu se svi desiti odjednom, ali glavni problemi su birokratske i regulatorne procedure, dobivanje dozvola i, naravno, priključenje na mrežu", precizirao je Ždrale.

Osim toga, Hrvatska kasni i s ispunjavanjem obveza iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), gdje do kraja roka mora ispuniti još 279 od ukupno 436 reformskih i investicijskih točaka. Pitanje je koliko privatni sektor može preuzeti ulogu nositelja rasta nakon što sredstva iz mehanizma presuše, pogotovo ako se ključne reforme ne provedu na vrijeme.

Demografija kao najveći dugoročni rizik

Uz birokraciju, najveći strukturni izazov za Hrvatsku je demografija. Odljev stanovništva, pogotovo onog visokoobrazovanog, predstavlja ozbiljnu prijetnju. "Pogledali smo statistiku, Hrvatska je nakon Rumunjske druga zemlja po postotku svog stanovništva koji živi u drugim EU zemljama. To je nekih 500 tisuća ljudi", rekao je Ždrale.

Zadržavanje talenata postaje ključno pitanje za budući razvoj. "Bez toga je jako teško zadržati dobrog inženjera, liječnika ili profesora. Morate mladim ljudima ponuditi više od plaće, morate im ponuditi kvalitetu života", naglašava. To uključuje i rješavanje problema priuštivog stanovanja, što je postala jedna od ključnih tema u razgovorima EBRD-a s Vladom. Radna snaga u Hrvatskoj više nije jeftina, što zahtijeva novi, kvalitetniji val investicija usmjerenih na visoku dodanu vrijednost.

 

Unatoč geopolitičkim rizicima i usporavanju ključnih emitivnih tržišta poput Njemačke, Hrvatska se i dalje percipira kao stabilno investicijsko okruženje, naglašava i dodaje kako poboljšana poslovna klima, stabilna valuta i činjenica da EBRD-ov portfelj u zemlji čini gotovo sto posto ulaganja u privatni sektor, svjedoče o zrelosti i otpornosti gospodarstva.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.