U stanovitoj zagrebačkoj zgradi netko je prvi put ozbiljno postavio pitanje koje drugima vjerojatno nikad ne bi palo na pamet: što ako bismo pričuvu prestali gledati kao trošak i počeli je tretirati kao investiciju?
Tvrtko Kračun, poduzetnik i novi predstavnik stanara zgrade u kojoj živi, predložio je da se dio zajedničkih sredstava redovno ulaže u ETF-ove. Ne zbog profita, nego zato da se za 30-ak godina zgrada može obnoviti bez kredita, kamata i paničnih sastanaka na stubištu. Ideja je tek u povojima, ali rasprava koju je pokrenula pokazala je da otvara prostor za potpuno novi način razmišljanja.
Nedavno izabrani predstavnik stanara Kračun je na LinkedInu izložio plan koji je, barem u Hrvatskoj, presedan. Njegova zgrada želi svaki mjesec ulagati 10 do 15 posto budžeta pričuve u ETF-ove, dugoročno, na razdoblje od 30 godina. Cilj? Akumulirati dovoljno sredstava da kroz tri desetljeća mogu sami renovirati cijelu zgradu bez kredita, bez dizanja pričuve i bez plaćanja "tuđih" kamata.
Čitaj više
Stan snova ili kutija šibica: Što milijun dolara danas vrijedi na tržištu nekretnina?
Cijene kvadrata u urbanim središtima divljaju, pa je čak i s milijun dolara kvadratura koju možete kupiti sve skromnija.
12.04.2025
Vjerovali ili ne - za stan od 60 m2 u Zagrebu morate raditi 11 godina
Za kupnju novog stana od 60 m2 u nekom od glavnih gradova regije potrebno je 11 do 12 godina prosječne neto zarade.
08.04.2025
Nacionalni plan stambene politike pohvalan - ali neće smanjiti cijene
Cijene stanova neće padati, a novi plan stambene politike donosi izazove i prilike za tržište nekretnina u Hrvatskoj.
27.03.2025
Gdje je stambeni kredit najpovoljniji? Usporedili smo ponude banaka
Dizanje stambenog kredita mnogima je prvi korak u rješavanju stambenog pitanja, no razlike u uvjetima koje nude banke mogu značajno utjecati na konačni trošak.
20.05.2025
"Društvo u kojem je kredit i plaćanje kamata normalno, a investicije i ubiranje kamata nisu... Idemo probiti led!", napisao je Kračun i time potaknuo stotine komentara, uključujući pravnike, stanare i upravitelje zgrada iz cijele Hrvatske.
Zagrebačka zgrada iz priče (stenjevečka zgrada na slici ilustrativna je) prva je kod nas u kojoj se razmatra ulaganje pričuve u ETF-ove | Pixsell
Štednja, ali stvarna
"Inspiriralo me prije svega promišljanje o ulozi pričuve u kontekstu realne vrijednosti novca. U vremenu inflacije, ostavljanje sredstava na računu bez ikakvog prinosa zapravo znači njihovo postupno umanjivanje. Ako novac već postoji, zašto ga ne upogoniti da radi za zajednicu?", rekao je Kračun u razgovoru za Bloomberg Adriju.
Model predviđa ulaganje isključivo u pasivne, niskorizične fondove poput ETF-ova koji prate indekse poput indeksa S&P 500 ili MSCI World, a sve bi bilo regulirano društvenim ugovorom koji potpisuju svi suvlasnici.
No odmah je naišao na otpor upravitelja zgrade, koji je tvrdio da je takvo ulaganje zabranjeno. Iako pričuvom smijete, kako Kračun primjećuje, plaćati kamate na zajam, zakon navodno ne dopušta dugoročno ulaganje sredstava.
Ipak, članak 28., stavak 11. Zakona o upravljanju i održavanju zgrada kaže nešto drugo: "Ako su raspoloživa sredstva zajedničke pričuve veća od troškova predviđenih za aktivnosti iz stavaka 9. i 10., moguće ih je, odlukom natpolovične većine suvlasnika, koristiti i za druge potrebe u zgradi."
To otvara vrata tumačenju koje Kračun smatra logičnim: ako pričuva ostaje u plusu, zašto to ne bi bio "višak" koji se može pametno iskoristiti?
Prva zgrada u Hrvatskoj koja razmišlja kao fond
Tu priču posebnom ne čini samo ideja, nego i nevjerojatna reakcija susjeda. Nije bilo pobune, svađa na sastancima stanara ni pasivne agresije preko oglasne ploče, nego se sve svelo na razgovor i konstruktivnu razmjenu ideja.
"Imam tu sreću da živim među iznimno razumijevajućim, pozitivnim i poduzetnim ljudima. Većina stanara su ili vlasnici firmi ili su kroz život prošli ozbiljne poslovne odluke, tako da je podrška došla prirodno. Bilo je pitanja, naravno, ali dijalog je bio konstruktivan i ohrabrujući."
Pitanje "viška sredstava" i tko točno ima mandat odlučivati o njihovoj upotrebi pokazalo se najspornijim i najzanimljivijim dijelom rasprave.
"Najzanimljivije rasprave vodile su se upravo oko definicije 'viška sredstava'. Po meni, ako mi kao stanari dogovorimo da dio naših sredstava želimo uložiti kako bismo se u budućnosti rasteretili velikih investicija, ne vidim prepreku. To su naši novci i ne bismo trebali tražiti workaround kroz udruge da njima raspolažemo", govori Kračun.
U većini zgrada, poput ove ilustrativne, takvi radovi znače veće pričuve ili kreditna zaduženja | Pixsell
Kako nam kaže Kračun, inicijativa je trenutno "u mirovanju" i čeka zakonski trenutak. Najveća prepreka nije otpor stanara, nego činjenica da zgrada nije formalno pravna osoba poput trgovačkog društva, što otežava otvaranje brokerskog računa.
"Zakon postoji, ali praksa ga još nije interpretirala na moderan način", smatra predstavnik stanara.
Zasad, čekaju se dodatna pravna tumačenja i potencijalne izmjene zakona koje bi omogućile lakšu provedbu takvih inicijativa.
Je li ovo budućnost pričuve?
Ako se pokaže izvedivim, Kračun vjeruje da bi taj model mogao postati primjenjiv i u drugim zgradama.
"Vidim ogroman potencijal da se model standardizira i replicira u mnogim sredinama. Ljudi su željni pametnih rješenja. Ako možemo izbjeći kredite i istovremeno stvarati održivu financijsku podlogu za buduće radove, to je za mene moderna, odgovorna i suvisla uprava zajedničkom imovinom."
Iako pričuva postoji upravo zato da bi služila održavanju zgrade, rijetko se razmišlja dugoročno. Ova inicijativa pokušava to promijeniti i pokazati da zajednički novac može rasti jednako kao i troškovi koje jednog dana treba pokriti.
Što vi mislite o toj ideji? Zvuči kao pametan potez, ali možete li zamisliti da vaši susjedi pristanu na nešto takvo?
.webp){kind=icon}
