.webp){kind=icon}
Domaći obvezni mirovinski fondovi su krajem 2023. godine u korporativnim dionicama držali 4,5 milijardi eura mirovinske štednje hrvatskih zaposlenika. U prvom dijelu pregleda tih investicija vidjeli smo kako hrvatski fond menadžeri među domaćim tvrtkama posebno vole Podravku, Atlantic grupu i Meritus ulaganja, ali im srcu nisu previše prirasle turističke kompanije.
U drugom dijelu pregleda na vidjelo su isplivali njihovi afiniteti prema kompanijama iz zdravstva, financija i... Slovenije. U ovom posljednjem dijelu pregleda vidjet ćemo kako hrvatski mirovinski fondovi ulažu u neka najveća imena iz tehnološkog sektora dok drugima okreću leđa, ali i kako istovremeno podržavaju i redovnu potrošnju običnih građana i onih koji uživaju u luksuzu.
Visoka tehnologija je neizbježna investicija već nekoliko desetljeća, čak i usprkos povremenim krahovima na tržištu. Od najpopularnijih i najpoznatijih dionica iz tog sektora ne zaziru niti hrvatski mirovinski fondovi, pa se među njihovim investicijama nalaze i Apple i Microsoft i Alphabet, krovna kompanija Googlea, ali i internetska tržnica Amazon.com.
Čitaj više
Farmaceutika, financije i... Slovenija? Omiljene mete ulaganja hrvatskih mirovinskih fondova
Domaći mirovinski fondovi vole Mastercard, Visu i American Express.
12.03.2024
U što ulažu domaći mirovinski fondovi? U turizam baš i ne...
Hrvatski mirovinski fondovi u domaće su kompanije investirali 2,8 milijardi eura, a najpopularnije investicije su Podravka, Atlantic i Meritus.
11.03.2024
No domaći fond menadžeri zaobilaze Netflix, Teslu, Nvidiju ali i Metu, krovnu kompaniju Facebooka i Instagrama. Čini se da u fondovima u ovom trenutku vjeruju u poslovnu viziju Jeffa Bezosa, osnivača i šefa Amazona, ali baš i nemaju povjerenje u Elona Muska ili Marka Zuckerberga.
No s time ne završavaju njihove tehnološke investicije. Erste plavi fond, primjerice, drži dionice proizvođača telekomunikacijske opreme Cisco, a Raiffeisen fond ima udio u proizvođaču procesora Intelu. Raiffeisen fond drži i dionice jedne od najvažnijih svjetskih tehnoloških kompanija, nizozemskom ASML Holdingu.
Hrvatski mirovinski fondovi ne investiraju u Meta Platforms kojeg vodi Mark Zuckerberg | Andrew Harrer/Bloomberg
Radi se o jedinoj svjetskoj kompaniji koja proizvodi strojeve za izradu najsuvremenijih procesora. Cijene takvih strojeva kreću se od nekoliko desetaka do nekoliko stotina milijuna eura. Zbog svoje jedinstvene ekspertize ASML je vrlo važan i u svjetskoj geopolitici.
Kako bi pokušali usporiti razvoj kineske tehnološke industrije Amerikanci su uspjeli ishoditi zabranu izvoza najsuvremenijih ASML-ovih strojeva u Kinu zbog čega su na trenutak u pitanje došli i budući prihodi ASML-a. No potražnja s drugih tržišta ipak nizozemskoj kompaniji jamči relativno bezbrižnu budućnost barem još neko vrijeme.
Među manje poznatim imenima iz tehnologije hrvatski mirovinski fondovi, konkretnije Erste plavi, investiraju i u američku kompaniju F5 Networks koja se bavi sigurnosnim aspektom aplikacija, a na sličnom tragu je i investicija Raiffeisen fonda u CrowdStrike Holdings, još jednu kompaniju koja se bavi kibernetičkom sigurnošću.
Fond menadžerima Raiffeisen fonda nije promaknula niti gejmerska industrija; fond pod njihovim upravljanjem drži udio u proizvođaču popularnih kompjuterskih igara Ubisoft među čijim se poznatijim naslovima nalaze Assassin's Creed i Far Cry. Na industriju zabave računaju i u AZ fondu, što se može vidjeti iz njihovog ulaganja u jednu od najpoznatijih i najvećih svjetskih kompanija iz tog sektora, Walt Disney Co.
No u tom fondu računaju da se nakon sjedenja pred ekranom nužno malo i razgibati pa su kupili udjele u proizvođačima sportske opreme Adidas i Nike, a slično razmišljaju i u Raiffeisenu pošto taj fond drži dionice najvećeg američkog lanca trgovina sportske opreme Dick's Sporting Goods. Krajem prošle godine ta je kompanija sportsku opremu prodavala na više od 850 lokacija.
Uz igre, znaju to menadžeri, ide i kruh, odnosno široka potrošnja stanovništva. Hrvatski mirovinski fondovi investiraju u najpoznatije proizvođače robe za široku potrošnju: AZ fond investira u Henkel i Nestlé, a Erste plavi u Procter & Gamble.
No fondovi imaju dionice i nekih manje poznatih imena iz tog sektora. Erste plavi fond drži vlasnički udio u američkoj tvrtki Conagra Brands koja za razne američke trgovačke lance proizvodi prehrambene proizvode pod njihovim robnim markama. Isti fond ima i dionice General Millsa koji proizvodi veliki broj brendova kukuruznih pahuljica i drugih prehrambenih proizvoda.
Uz prehrambene i druge proizvode za široku potrošnju u PBZ CO fondu nisu zaboravili niti na odjeću, pa su investirali u Inditex, najvećeg svjetskog prodavača tzv. brze mode sa sjedištem u Španjolskoj. Inditexov je najpoznatiji brend lanac trgovina Zara.
Uz one koji gledaju kako pri kupovini proći što jeftinije, postoje i oni kojima cijena nije važna. A domaći su fond menadžeri itekako svjesni i njih. Raiffeisen fond drži dionice švicarske kompanije Financière Richemont pod čijom se kontrolom nalaze brojni poznati brendovi luksuza poput Cartiera, Vacheron Constantina i Montblanca.
Njihovi kolege iz Erste plavog fonda pak vjeruju u francuski LVMH Moët Hennessey Louis Vuitton. Kompanija u čijem se portfelju nalaze Tiffany, Fendi, Christian Dior, Marc Jacobs, Kenzo i brojni drugi razvikani brendovi lani je postala prva europska kompanija s tržišnom vrijednošću iznad 500 milijardi dolara i jedno je vrijeme bila najvrednija europska izlistana kompanija. Krajem godine pretekao ju je danski proizvođač lijekova Novo Nordisk.
PBZ CO fond investirao je u dionice Ferrarija | Giuliano Berti/Bloomberg
U luksuz hrvatski mirovinski fondovi vjeruju i kad je u pitanju automobilska industrija. PBZ CO fond je investirao u dionice Ferrarija, a AZ i Raiffeisen fondovi u dionice Mercedes-Benza. Uz Ferrari, PBZ CO fond investira i u dionice Stellantisa pod čijom se kapom nalaze talijanski Fiat, francuski Peugeot i Citroën, američki Chrysler i Dodge i još neki automobilski proizvođači.
Za razliku od kolega koji investiraju u automobile, u Erste plavom fondu se uzdaju u građevinsku mašineriju: investirali su u američki Caterpillar, ali i Paccar, proizvođača kamiona pod čijom se kapom nalaze američki brendovi Kenworth, Peterbilt, ali i nizozemski DAF.
Logistika i nafta
Kamionski prijevoz ključan je dio logističkog lanca, a unutar njega važne su i dostavljačke službe, što također nije promaklo hrvatskim mirovinskim fondovima. AZ fond investira u Fedex i UPS, a Raiffeisen u DHL grupu.
Za razliku od tih najpoznatijih imena iz svijeta dostave, u naftnom sektoru domaći fond menadžeri nisu skloni Exxonu ili Shellu već investiraju u američke prerađivače nafte Marathon Petroleum i Valero Energy čije dionice drži Erste plavi fond. Istovremeno, Raiffeisen fond drži udio u američkoj kompaniji Cheasapeake Energy koja crpi prirodni plin i sirovu naftu, kao i u rudarskoj korporaciji Anglo American, jednom od vodećih svjetskih proizvođača platine.
A dok u Raiffeisenu vjeruju u platinu, u AZ fondu su se okrenuli zlatu. Taj fond drži vlasničke udjele u rudarskim kompanijama Newmont Goldcorp i Barrick Gold, velikim svjetskim igračima koji u rudnicima uz zlato kopaju i bakar, srebro te cink.
Menadžerima mirovinskih fondova nije mogla pobjeći niti energetika. PBZ CO drži udjele u europskim energetskim gigantima E.ON i Engie, pandanima Hrvatske elektroprivrede (HEP). Zajedno s AZ fondom taj fond drži dionice i ne baš tako poznate kompanije S.P.E.E.H. Hidroelectrica.
Činjenica da se radi o "rumunjskom HEP-u" možda bi na prvu mogla i začuditi dok se ne otkrije da je Hidroelectrica lani imala jednu od najvećih javnih ponuda dionica u Europi. Rumunjska kompanija upravlja s više od 180 hidroelektrana. Cijena dionice u javnoj ponudi bila je 104, a sada se kreće oko 129 leja, što znači da ako su ih PBZ CO i AZ fond kupili tada i ako ih prodaju sada, zaradili su gotovo 25 posto.
AZ fond vjeruje najpoznatijem svjetskom lancu brze prehrane | Victor J. Blue/Bloomberg
Nakon što su donijeli važne odluke o investiranju u kompanije, fond menadžeri će zdrav život ponekad zamijeniti praktičnijim izborom. Toga su svjesni u AZ fondu pa su investirali u dionice McDonald'sa, ali su prilično usamljeni u toj svojoj odluci. Niti jedan fond ne investira u konkurente poput Burger Kinga, Starbucksa ili u Hrvatsku nedavno pristiglih Pizza Huta i Domino's Pizze. Također, niti jedan fond ne investira niti u Coca-Colu, ali zato Raiffeisen drži udio u konkurentskom Pepsiju. U AZ fondu drže da uz hamburger dobro ide i pivo pa su kupili i dionice Heinekena.
Vlasnički udio Coca-Coli jedna je od najpoznatijih investicija legendarnog Warrena Buffeta. U njegov izbor, izgleda, vjeruju u Erste plavom fondu jer taj mirovinski fond drži dionice Berkshire Hathawaya, kompanije pod čijim se krovom nalazi Buffettovo korporativno carstvo. O razmjerima tog carstva dovoljno govori da mu je lanjska neto dobit bila čak 96 milijardi dolara.
U pregledu dioničkih investicija hrvatskih mirovinskih fondova izdvojili smo samo neka najpoznatija imena i pojedine kuriozitete kako bismo dali nekakav uvid kamo je investirana štednja budućih hrvatskih umirovljenika. Dio ulaganja smo preskočili iako i tamo ima interesantnih imena, poput Comcasta, američkog giganta radija, televizije, filma i interneta, te Omnicoma i Publicisa, kompanija koje se bave odnosima s javnošću, oglašavanjem i reklamiranjem.
U odabir legendarnog investitora Warrena Buffetta vjeruju u Erste plavom fondu | Daniel Acker/Bloomberg
U pregledu, koji se bavi stanjem dioničkih ulaganja hrvatskih obveznih mirovinskih fondova krajem prošle godine, ne bavimo se ocjenom isplativosti pojedinih investicija. Odgovor na pitanje isplativosti mogu dati samo fond, njegovi menadžeri i regulator kad bi sagledali sve transakcije za pojedinu dionicu i vidjeli je li ona nekom fondu donijela zaradu ili gubitak.
No to ne znači da ne treba gledati kamo se ulaže novac budućih hrvatskih umirovljenika. Naprotiv. Mirovinski fondovi svojim ulaganjima mogu krojiti poslovnu budućnost pojedinih kompanija. Posljednjih godina sve je izraženiji trend ispitivanja etičnosti investicija – sve su glasniji prigovori velikim mirovinskim fondovima koji ulažu novac u naftne kompanije ili one koje se bave proizvodnjom oružja i slične.
Na kraju, i svi postavljeni osigurači – regulativa i nadzor – ne moraju nužno biti djelotvorni zbog čega je nužno detaljno pratiti investicije mirovinskih fondova, barem kroz ovakve preglede. Radi se o milijardama eura budućih mirovina zbog kojih se prije dva i pol desetljeća upravo i išlo u reformu sustava – kako bismo bili sigurni da će novac biti na raspolaganju kad jednog dana bude potrebno isplaćivati mirovine.
