Potražnja za fizičkim zlatom raste: centralne banke gomilaju rezerve i okreću leđa dolaru

Nakon što je cijena zlata početkom sukoba na Bliskom istoku pala za desetak posto, a potom se stabilizirala uz kretanja u uskom rasponu, tržište je ostalo u neizvjesnosti čekajući novi, snažniji katalizator.

Vladimir Potočki, član uprave Auro Domusa, u razgovoru za Bloomberg Adria TV objasnio je da je kratkoročni pad cijene bio potaknut špekulacijama, dok se u pozadini odvija puno dublji i značajniji proces - tiha revolucija u kojoj globalne centralne banke napuštaju dolar i okreću se zlatu kao temelju svojih rezervi.

Potražnja za fizičkim zlatom ostaje stabilna

Potočki ističe kako je korekcija cijene "business as usual" na financijskim tržištima te da ju ne treba promatrati izolirano. Naglašava da je pad bio potaknut zatvaranjem short pozicija špekulanata na tržištu takozvanog "papirnatog zlata", odnosno ETF-ova, dok je potražnja za fizičkim zlatom ostala stabilna i u trendu rasta.

"Ulaganje u zlato treba gledati kroz perspektivu dugoročnog ulaganja, a ne špekulativnog. U dijelu korekcije cijene zlata upravo su špekulacije odradile lavovski posao", objašnjava Potočki. Dodaje kako je važno sagledati širu sliku: unatoč korekciji, zlato je u posljednjih godinu dana i dalje zabilježilo pozamašan rast od 36 posto, nakon što je u jednom trenutku taj rast iznosio i preko 70 posto.

Sve oči uprte u Fed, ali priča nije jednostavna

Odluke američke središnje banke o referentnim kamatnim stopama tradicionalno su jedan od ključnih faktora koji utječu na cijenu zlata. Više kamatne stope i jači dolar u pravilu smanjuju privlačnost zlata zbog takozvanog oportunitetnog troška. Međutim, Potočki upozorava da ta veza nije uvijek linearna.

"Kroz povijest se pokazalo da su bili periodi u kojima je inflacija bila niska, a referentne kamatne stope povišene, no cijena zlata i potražnja su i dalje rasle", kaže Potočki, objašnjavajući da tržište zlata često "prejudicira buduća očekivanja".

Trenutno su kamatne stope zamrznute, a tržište se nada njihovom smanjenju do kraja godine kako bi se monetarna politika relaksirala. Situaciju dodatno kompliciraju inflatorni pritisci uzrokovani rastom cijena nafte, što stavlja centralne bankare pred težak zadatak balansiranja između obuzdavanja inflacije i poticanja gospodarskog rasta.

Tiha revolucija: Centralne banke napuštaju dolar

Najznačajniji i dugoročno najvažniji trend o kojem govori Potočki jest sustavna i kontinuirana kupnja fizičkog zlata od strane centralnih banaka. Taj trend predvode zemlje izvan dolarskog i europskog bloka, poput Kine, Poljske, Turske, Indije i Brazila.

"Radi se o takozvanom 'switchu' kroz proces dedolarizacije, gdje izlaze iz američkih obveznica i trezorskih zapisa te ih mijenjaju za fizičko zlato", pojašnjava. Razlog za to je, kako navodi, ogromni vanjski dug Sjedinjenih Američkih Država koji iznosi 39 trilijuna dolara i stvara nepovjerenje u dugoročnu stabilnost dolara.

Ovaj trend potvrđuje i istraživanje Svjetskog vijeća za zlato, prema kojem se čak 70,6 posto anketiranih centralnih banaka izjasnilo da u idućih pet godina planira povećavati udio fizičkog zlata u svojim deviznim rezervama, dok će istovremeno smanjivati poziciju dolara.

Kulminacija ovog procesa je povijesni preokret. "Sada po prvi put od 1996. godine imamo situaciju da je vrijednost investicijskog zlata unutar deviznih rezervi na razini svih centralnih banaka svijeta veća u odnosu na dolar", ističe Potočki, povezujući to s ukidanjem zlatnog standarda prije 55 godina i eksplozijom američkog duga, koji je s tadašnjih 500 milijardi dolara narastao na današnjih 39 trilijuna.

Dok kratkoročne fluktuacije cijene zlata zaokupljaju špekulante, dugoročni smjer određuju puno snažnije sile. Budući veliki pomak cijene definirat će ishod geoekonomskog sukoba i redefinicije globalne financijske moći između Kine i Amerike, politika Feda te događaji na ključnim tržištima poput naftnog, zaključuje Potočki.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.