Bikovski trend zlata je završio, oči su sada uprte u medvjede

Val unovčavanja dobiti na tržištu zlata prekinuo je trogodišnji bikovski trend, no zasad nema mnogo dokaza da ulagači masovno otvaraju kratke pozicije u očekivanju daljnjih padova.

Ulagači su iz ETF-ova koje prati Bloomberg povukli gotovo 18 milijardi dolara zlata otkako su cijene u siječnju dosegnule rekordne razine blizu 5600 dolara po unci. Odljevi su pridonijeli oštrom padu koji je zlato prošlog mjeseca gurnuo u medvjeđe tržište, pri čemu je cijena u više navrata skliznula ispod 4000 dolara po unci.

Odljevi su bili dio šireg povlačenja oklada na rast cijena zlata, što je ohladilo i terminska tržišta te maloprodajnu potražnju od Šangaja do New Yorka. Ulagači koji su proteklih godina igrali na rast unovčili su velik dio dobiti. Iako mnogi i dalje vjeruju u dugoročnu privlačnost zlata, pozorno prate hoće li se raspoloženje dodatno pogoršati i gurnuti cijene još niže.

Od kratkoročnih trgovaca, koji značajno usmjeravaju kretanja na njujorškom terminskom tržištu, do središnjih banaka, čije su ustrajne kupnje bile jedan od ključnih čimbenika rekordnog uzleta zlata – upravo će te skupine ulagača sada biti pod posebnim povećalom. Njihovi bi potezi mogli pokazati učvršćuje li se na tržištu zlata doista izraženije medvjeđe raspoloženje.

Upravitelji imovinom

Tokove kapitala u nekim je segmentima tržišta teško precizno pratiti, posebice na londonskom izvanburzovnom (OTC) tržištu fizičkog zlata, koje slovi za središnje čvorište globalne trgovine zlatom.

Međutim, na njujorškom terminskom tržištu, gdje fondovi moraju izvještavati regulatore o svojim pozicijama, kratke odnosno medvjeđe pozicije upravitelja imovinom još uvijek su blizu povijesno niskih razina. Podaci o trgovanju pokazuju da prodajni pritisak koji je spustio cijene zlata zasad ne proizlazi iz masovnog otvaranja kratkih pozicija, već prvenstveno iz zatvaranja dugih, odnosno bikovskih oklada.

To znači da brzi kvantitativni fondovi i drugi špekulativni ulagači još uvijek imaju prostora za povećanje kratke izloženosti ako se makroekonomsko okruženje dodatno pogorša. To bi bilo posebno vjerojatno ako američki dolar i prinosi na obveznice ostanu povišeni ili ako ustrajna inflacija zadrži američku središnju banku (Federal Reserve) pri restriktivnoj monetarnoj politici, rekao je Bart Melek, voditelj strategije za sirovine u TD Securitiesu.

Većim dijelom trgovanja u New Yorku upravljaju kratkoročni ulagači poznati kao savjetnici za trgovanje sirovinama, odnosno CTA fondovi. Oni u pravilu trguju prvenstveno na temelju tehničkih signala i tržišnog zamaha, a ne na temelju temeljnih čimbenika kao što su ponuda i potražnja. Analiza TD Securitiesa pokazuje da su veći dio protekle godine unovčavali dobit iz dugih pozicija, no na neto razini tek su se u posljednjim tjednima blago okrenuli u medvjeđem smjeru, rekao je Melek.

"Čini se da je većina korekcije cijene zlata posljedica likvidacije dugih pozicija, a ne povećanja kratke izloženosti", kazao je. "Trenutačno na tržištu jednostavno nema mnogo kratkih pozicija. Stoga ima još dosta prostora za njihovo povećanje, ali istodobno i za daljnje smanjenje duge izloženosti."

Ulagači u ETF-ove

Za male i institucionalne ulagače, fondovi čijim se udjelima trguje na burzi (ETF), a koji su osigurani fizičkim zlatom, jedan su od najčešćih načina za stjecanje izloženosti zlatu. Priljevi i odljevi iz tih fondova važan su pokazatelj privlačnosti zlata u usporedbi s drugim klasama imovine, osobito pri promjenama uvjeta na financijskim tržištima i u širem makroekonomskom okruženju.

Od izbijanja rata s Iranom, prodaje ulagača u zlatne ETF-ove snažno su pritiskale cijene zlata te su u lipnju pridonijele najvećem mjesečnom padu u gotovo dva desetljeća. Iako se zlato u razdobljima geopolitičke nesigurnosti obično smatra sigurnim utočištem, ovaj je put za ulagače veći izvor zabrinutosti bio skok cijena nafte izazvan sukobom. Odljevi u zlatnim ETF-ovima ubrzali su se kada su ulagači počeli ukalkuliravati mogućnost novih podizanja kamatnih stopa, što bi smanjilo relativnu privlačnost zlata u usporedbi s kamatonosnom imovinom, poput američkih državnih obveznica.

Ulagači u ETF-ove u pravilu su posebno osjetljivi na promjene troškova financiranja. Budući da su drugi izvori potražnje za zlatom u posljednje vrijeme oslabjeli, prema procjeni analitičara JPMorgana, upravo su oni postali ključni, odnosno marginalni čimbenik u formiranju cijene zlata.

Prema najnovijoj procjeni banke, globalni zlatni ETF-ovi ove bi godine mogli zabilježiti oko 50 tona neto odljeva, što predstavlja izrazit zaokret u usporedbi s prijašnjim prognozama, kada se očekivalo oko 400 tona priljeva. Iako JPMorgan dugoročno zadržava bikovski pogled na zlato, analitičari pod vodstvom Grega Shearera procjenjuju da će kombinacija makroekonomskih prilika i kamatnih stopa u nadolazećim tromjesečjima vjerojatno nastaviti ograničavati rast cijene zlata te je zadržavati u nižem rasponu trgovanja.

Središnje banke

Potražnja središnjih banaka bila je jedan od ključnih čimbenika višegodišnjeg rasta cijene zlata, no raspoloženje na tržištu oslabjelo je u prvim danima rata s Iranom, kada se pokazalo da su neke središnje banke, među kojima su turska, ruska i azerbajdžanska, prodavale zlato.

To je ulagače prisililo da počnu ukalkuliravati mogućnost šireg vala prodaja od strane središnjih banaka. Međutim, najnovije sektorske procjene pokazuju da su središnje banke u cjelini u prvom tromjesečju zapravo ubrzale tempo kupnje. Podaci iz anketa također pokazuju da namjeravaju nastaviti s kupnjom.

Posebno se ističe Narodna banka Kine, koja je kupovala zlato čak i tijekom rasprodaje. Kineska središnja banka, jedan od najvećih državnih kupaca zlata, povećavala je svoje zlatne rezerve već 20 mjeseci zaredom, a u lipnju su službeno objavljene kupnje dosegnule najbrži tempo od 2023. godine.

"Općenito kod središnjih banaka primjećujem priličnu dosljednost u odnosu prema zlatnim rezervama", rekao je Chris Louney, strateg za sirovine u Royal Bank of Canada. "Ako težiš dedolarizaciji i diversifikaciji, zlato se ističe kao dugoročna rezervna imovina koja je već dio globalnog monetarnog sustava."

Alex Kraus/Bloomberg

Ranjivi bikovi

Kupnja zlata godinama je bila jedna od najraširenijih konsenzualnih oklada na Wall Streetu, no posljednjih su tjedana brojne banke snizile svoje prognoze cijene zlata, uključujući UBS Group, Goldman Sachs Group i Deutsche Bank.

Unatoč tome, analitičari uglavnom ustraju u procjeni da dugoročna bikovska teza za zlato ostaje netaknuta, iako rijetki već sada prognoziraju da je tržište dotaknulo dno. Tržište se iz "euforije pomaknulo u fazu otrežnjenja", izjavila je Nicky Shiels, voditeljica strategije za metale u MKS Pampu. Za sljedeći značajniji pomak prema gore, prema njezinoj bi se procjeni vjerojatno trebao smiriti nedavni uzlet dolara, dok bi u isto vrijeme u prvi plan ponovno morale doći strukturne teme poput devalvacije valuta.

Nakon najgoreg mjeseca u gotovo dva desetljeća, cijena zlata stabilizirala se u proteklom tjednu iznad 4000 dolara po unci jer su ulagači smanjili oklade na više kamatne stope i jači dolar.

Neki ulagači, poput Alexandrea Carriera iz fonda DNCA Invest Strategic Resource Fund, bili su u usporedbi s drugim klasama imovine ispodprosječno izloženi plemenitim metalima, no nakon pada cijena planiraju nove kupnje.

"Kada bude više jasnoće oko kamatnih stopa i kada američki dolar prestane jačati, vjerojatno ćemo povećati svoje pozicije", kazao je.