Svjetske cijene nafte pale su posljednjih tjedana na najnižu razinu u posljednje četiri godine. Glavni razlozi pada su trgovinski rat između SAD-a i Kine te neočekivana odluka naftnog kartela OPEC+ da u svibnju poveća proizvodnju za 411 tisuća barela nafte dnevno, što je triput više nego što je skupina prvotno planirala.
Opsežne američke carine na kinesku robu, koje trenutno iznose 145 posto, izazvale su krizu i potaknule strahovanja od svjetske recesije. Kina je najveći svjetski uvoznik nafte. Prema prognozama američke Uprave za energetske informacije (EIA), globalna potrošnja nafte u 2025. trebala bi porasti za 0,9 milijuna barela dnevno, što je 0,4 milijuna manje od prošlomjesečnih procjena.
Dodatnu nestabilnost na tržištu nafte unosi i spor unutar Organizacije zemalja izvoznica nafte i njezinih saveznika (OPEC+), osobito Kazahstana, koji proizvodi iznad dogovorenih kvota. Članice OPEC±a sastat će se 5. svibnja kako bi odlučile što učiniti u lipnju.
Cijena 159-litarskog barela sjevernomorske nafte Brent u trenutku pisanja ovog članka iznosila je 66,60 dolara, dok se cijena barela zapadnoteksaške nafte WTI kretala oko 62,74 dolara.
"Unutarnja neslaganja unutar OPEC±a povećala su negativne rizike za opskrbu naftom, dok uporne carinske napetosti i dalje utječu na makroekonomsko raspoloženje", izjavio je za Bloomberg Zhou Mi, analitičar istraživačkog instituta povezanog s tvrtkom Chaos Ternary Futures.
Napetosti u OPEC±u
Kartel OPEC+ odlučio je ovog mjeseca povećati proizvodnju s prvotno planiranih 122 tisuće barela dnevno na 411 tisuća barela dnevno, što je s Trumpovim carinama dovelo do pada cijene nafte Brent na oko 60 dolara po barelu. Otad se Brent donekle oporavio.
Andrey Rudakov/Bloomberg
Međutim, povećanje proizvodnje dodatno je pojačalo unutarnje sukobe u kartelu jer neke članice OPEC±a krše dogovorene proizvodne kvote. Glavni protivnik je srednjoazijski Kazahstan, ali kvote krši i Irak. Prema Reutersu, Kazahstan je izjavio da će u donošenju odluka o proizvodnji prednost dati nacionalnim interesima ispred interesa OPEC±a.
Skupina proizvođača, predvođena Saudijskom Arabijom, pokušala je sredinom travnja ubrzanim povećanjem proizvodnje suzbiti planove Astane i ostalih prekršitelja kvota. Bio je to očit pokušaj discipliniranja članica koje proizvode previše, putem snižavanja cijena, no Kazahstan je na svojim najvećim naftnim poljima nastavio proizvodnju uobičajenim tempom.
Kazahstanski ministar energetike Erlan Aqkenjenov prošlog je tjedna odbacio pritiske za usklađivanje kazahstanske proizvodnje s kvotama, navodeći da država ne može značajno smanjiti proizvodnju te da će prioritet dati nacionalnim interesima ispred obveza prema OPEC±u. Prema Reutersu, država čak razmatra ponovno ocjenjivanje svog članstva u OPEC±u.
S obzirom na zaoštravanje cjenovnog rata unutar OPEC±a, sve više članica zagovara još jedno veliko povećanje proizvodnje za lipanj, o čemu će se odlučivati u ponedjeljak.
"Sporiji rast proizvodnje u SAD-u mogao bi pomoći ublažiti očekivano ubrzano smanjenje proizvodnje OPEC±a", rekla je za Bloomberg Rebecca Babin, viša trgovkinja energentima u tvrtki CIBC Private Wealth Group. Ipak, nesigurnost oko OPEC±a "vjerojatno će ograničiti bilo kakav rast i predstavljati rizik od pada ako se ekonomski podaci počnu pogoršavati".
Aldo Spanjer, voditelj energetske strategije u banci BNP Paribas, izjavio je za Bloomberg da su "usprkos medvjeđem sentimentu, kratkoročni izgledi za sirovu naftu i dalje solidni", zahvaljujući niskim zalihama. "U trećem i četvrtom tromjesečju očekujemo dovoljno zaliha da se smanji pritisak na bikove, dok će povećane zalihe izvan OPEC±a dodatno održavati ravnotežu."
Ali Mohammadi/Bloomberg
Može li iranski nuklearni sporazum dodatno sniziti cijene nafte?
Turbulencije na tržištu nafte događaju se u trenutku smanjenja napetosti između Washingtona i Teherana, koji su početkom mjeseca započeli neizravne pregovore o novom nuklearnom sporazumu. U subotu je u glavnom gradu Omana Muskatu održan treći krug pregovora.
Trumpova administracija postavila si je rok od 60 dana za postizanje novog sporazuma o iranskom nuklearnom programu. Iz prethodnog je sporazuma Trump istupio tijekom svog prvog mandata. Ako dođe do novog dogovora, zapadne zemlje, predvođene SAD-om, ublažit će opsežne gospodarske sankcije protiv Irana, uključujući i zabranu izvoza nafte.
Prije početka pregovora neki su analitičari upozoravali na mogućnost američke ili izraelske vojne intervencije protiv Irana, no ta su se strahovanja posljednjih tjedana smanjila. "SAD nije sklon izraelskoj vojnoj intervenciji, ponajprije zbog mogućih posljedica na tržištu nafte", izjavio je prije tjedan dana politolog Faris Kočan.
Mogući nuklearni sporazum između SAD-a i Irana povećava izglede za povratak iranske nafte na svjetska tržišta i smanjuje geopolitičke napetosti, što bi dodatno moglo pridonijeti snižavanju cijena nafte na globalnoj razini.
.webp){kind=icon}
