Električni automobili sve su popularniji i sve ih je više na cestama. Ne kupuju ih više samo tehnološki entuzijasti, već i sve širi krug kupaca. Tome je u posljednje vrijeme pridonijela sve veća ponuda i dostupnost modela, ali i sve više cijene goriva. No jesu li električni automobili dosegnuli točku u kojoj se s klasičnim vozilima mogu i financijski uspoređivati?
Isplati li se uopće kupnja električnog automobila? Koliko je vremena, odnosno prijeđenih kilometara potrebno za isplatu uloga? Tesla je uštedu goriva već oglašavala na internetskom konfiguratoru te ju odbijala od cijene novog vozila.
Što smo pri izračunu uzeli u obzir?
U troškove vlasništva uključili smo obvezatno (automobilsku odgovornost) i kasko-osiguranje, zamjenu pneumatika, tehnički pregled te cijenu goriva, odnosno električne energije. Za gorivo smo uračunali trenutnu cijenu benzina od 1,49 eura po litri, cijenu dizela od 1,641 eura po litri te godišnje prijeđenih 25 tisuća kilometara. Kao i kod goriva, cijena struje znatno ovisi o punionici. Tako na brzim punionicama cijena kilovatsata može biti pet i šest puta veća od kućne utičnice. Stoga smo pretpostavili da prosječan vozač puni električni automobil kod kuće. Za cijenu kilovatsata smo uzeli cijenu od 0,12 eura, koliko je prema podacima slovenskog statističkog ureda u prvom tromjesečju 2022. godine iznosio prosjek električne energije za domaćinstva.
Trošak pneumatika i tehničkog pregleda obračunali smo prema cjenicima ovlaštenih trgovaca. U kategoriji kompaktnih automobila usporedili smo benzinski s električnim Opelom Corsom, u popularnoj kategoriji velikih sportskih terenaca benzinsku i dizelsku Škodu Kodiaq s električnom Škodom Enyaq, a u premium razredu benzinski i dizelski BMW 420d s električnim BMW-om i4.
Električna Corsa isplati se nakon osam godina
Baterija je najveći trošak u proizvodnji automobila. Manji automobili poput Opela Corse najosjetljiviji su na poskupljenja novih tehnologija jer su im marže najniže. Stoga je razlika između benzinske Corse koju vozi većina Slovenaca znatno niža od usporedive električne inačice. Uračunavši subvenciju Ekosklada, slovenskog ekološkog fonda, benzinska Corsa je i dalje u prednosti 11.280 eura. Električna Corsa financijski zaostatak nadoknadi nakon otprilike osam godina, odnosno više od 200 tisuća kilometara. Čak i kad bi punjenje bilo posve besplatno, električna bi se Corsa isplatila tek nakon pet godina i osam mjeseci, odnosno 114.800 kilometara.
Usporedba benzinskoga i dizelskog Kodiaqa s električnim Enyaqom
Kod Škode smo s električnim Enyaqom s većom baterijom usporedili dva Kodiaqa. Među slovenskim su kupcima popularni i benzinski i dizelski modeli. Benzinski Kodiaq s Ambition opremom preferiraju racionalniji kupci koji traže prostran obiteljski auto, dok dizelski model preferiraju zahtjevniji kupci koji žele pogon na četiri kotača i automatski mjenjač. U usporedbi je s benzinskim Kodiaqom cjenovna razlika električnog Enyaqa tolika da bi se isplatila tek nakon 15 i pol godina, odnosno 390 tisuća prijeđenih kilometara. Dizelski Kodiaq s bogatim paketom opreme Style cjenovno je znatno bliži Enyaqu, no pri kupnji će Enyaq čak i sa subvencijom i dalje biti 8.434 eura skuplji. Taj bi se iznos isplatio nakon manje od pet godina, odnosno 118 tisuća kilometara električne vožnje.
Električni BMW prvu godinu jeftiniji od dizelskoga
Ako ste spremni više uložiti u auto, investicija u električno vozilo mogla bi vam se brže vratiti. Skuplji su automobili neovisno o pogonu cjenovno ujednačeniji. U usporedbi s dizelskim BMW-om 420 Gran Coupeom, koji je u istoj karoserijskoj izvedbi dostupan i s električnim pogonom, ulog se vrati u prvoj godini – točnije u četiri i pol mjeseca, odnosno manje od deset tisuća prijeđenih kilometara. Dizelski 420d i električni i4 usporedili smo i u inačici eDrive40 te je potonji također cjenovno posve izjednačen jer s klasičnim BMW-om serije 4 dijeli platformu, a vrlo brzo može prijeći granicu od 65 tisuća eura, nakon čega gubite pravo na subvenciju.
BMW na nekim tržištima u svijetu nudi i jeftiniju inačicu eDrive35 s manje snage i dosega, ali i s nižom cijenom. U tom bi slučaju električni pogon cjenovno mogao biti izjednačen s dizelskim. Na današnjem tržištu postoje i rijetki primjeri električnih automobila jeftinijih od konvencionalnih modela. Električni Mercedes-Benz EQS 450 4Matic je primjerice jeftiniji od benzinskog S450 4Matica.
Skuplje osiguranje i pneumatici
Trošak vlasništva električnog automobila u prosjeku je niži od usporedivih dizelskih i benzinskih modela, no nabavna cijena ga svakako povaćava. To se dobro vidi primjerice pri osiguranju Enyaqa ili električne Corse koje može biti gotovo dvostruko skuplje od osiguranja benzinskog Kodiaqa, odnosno benzinske Corse. Pneumatici su također često skuplji jer moraju biti snažniji kako bi mogli nositi veću masu električnog vozila, pa se i brže troše. Veći okretni moment i snaga također bi se dugoročno trebali pokazati na češćoj zamjeni pneumatika. Za usporedbu smo u obzir uzeli uobičajenu zamjenu pneumatika.
Pretpostavimo li da će gorivo i struja ubuduće poskupjeti, na svojim će novčanicima to više osjetiti vozači klasičnih automobila. Cijena goriva predstavlja znatno veći udio ukupnih troškova vlasništva. Kako električna energija predstavlja manji udio troškova, električni su automobili manje podložni fluktuacijama cijena energije. Kod dizelske Škode Kodiaq gorivo u prvoj godini predstavlja većinu, odnosno 61,1 posto svih troškova, dok kod električne Škode Enyaq cijena električne energije predstavlja samo 22,9 posto troškova.
Valja napomenuti kako u izračunu postoji nekoliko varijabli koje konačnu računicu mogu znatno izmijeniti. Ako na krovu kuće imate ugrađene solarne ćelije, ulaganje u električni automobil brže će vam se vratiti. Ako živite u stambenoj zgradi i vozilo ne možete puniti doma nego biste bili prisiljeni koristiti skuplje javne punionice, kupnja se možda nikad neće isplatiti. Prijeđete li iznadprosječno mnogo kilometara, kupnja će vam se brže isplatiti, a ako vozite manje, kasnije. Na izračun utječe i cijena električnog automobila. Kad biste primjerice odabrali jeftiniju inačicu Enyaqa s manjom baterijom, ulog bi se prije vratio.
Nizozemska lizing kuća LeasePlan, koja u trošak vlasništva uračunava i gubitak vrijednosti, zaključila je da su troškovi klasičnih i električnih vozila usporedivi.
Komu se kupnja najviše isplati?
"Najviše je poreznih olakšica za kompanije, a načelno se isplati i dnevnim vozačima koji prijeđu puno kilometara", kaže Slavko Ažman iz Porschea Slovenije. "Znatna je razlika u cijeni ukupnih troškova vlasništva. Najveća je razlika u samoj vožnji i na održavanju. Što je više kilometara, to se ulog prije vrati."
Priznaje da je trenutno teško za nižu cijenu dobiti mali električni auto, no dodaje da u obzir mogu doći i rabljena vozila. "Sada već ima ponešto ponuda. Prošle je godine jedina opcija bila novo vozilo, ali sada mislim da već ima vozila koja mogu doći u obzir. Kod većih automobila zapravo više nema tako velike cjenovne razlike između klasičnih i električnih modela."
Željeli bi pojednostavljenje i digitalizaciju postupka dobivanja Ekoskladove subvencije. "Trebat će još poticaja, trenutno je nepredvidivost sustava glavni problem. Možda ih smanje ili ukinu. Sustav bi trebao biti bitno jednostavniji." Također upozorava na veliki rizik kupaca električnih automobila. "Dok stranka dobije automobil, plati ga, registrira, što su sve uvjeti za subvencije, može se dogoditi da subvencije više nema. Tu bi država morala voditi bolju dugoročnu politiku", upozorava Ažman.
Pri kupnji električnog automobila kupcima savjetuje krenuti od vlastitih potreba. "Trebate pogledati koliko kilometara prijeđu, koliko prostora koriste. Gdje se mogu puniti, mogu li se puniti na poslu. Manji su automobili više ekološki, također su lakši i troše malo električne energije. S druge strane treba gledati koliko bi kilometara bilo potrebno da domet bude dostatan, što više ne bi trebao biti problem, pogotovo uzevši u obzir da većina Slovenaca dnevno prijeđe 50 kilometara." Naglašava i važnost energenata, dugoročnih sustavnih mjera poput domaćih solarnih elektrana te cjelovitih rješenja.