Izaziva li zlato psihološku granicu od 3.000 dolara za uncu?

Cijena zlata u dolarima nedavno je probila sve takozvane psihološke barijere i kreće se oko najviše povijesne vrijednosti. Za uncu zlata od 31,1 grama potrebno je izdvojiti oko 2.660 dolara, što je 30 posto više nego početkom godine. Mnogi se pitaju hoće li cijena zlata probiti granicu od 3.000 dolara po unci.

Na tržištu je došlo do gotovo tsunamija čimbenika koji su ubrzali rast cijene zlata. Pad dolara i smanjenje ključnih kamatnih stopa Saveznih rezervi (Fed) samo su dolili ulje na vatru. Iskra je već bila zapaljena geopolitičkim čimbenicima, ekonomskim rizicima i snažnom potražnjom institucionalnih investitora.

Pet glavnih čimbenika rasta cijene zlata: Kupnje središnjih banaka Jedan od najvažnijih čimbenika rasta cijene zlata su kupnje središnjih banaka diljem svijeta. Ta tendencija ne pokazuje znakove slabljenja jer mnoge zemlje tako pokušavaju diverzificirati svoje rezerve s tradicionalnih fiat valuta. Održiva potražnja tih institucionalnih kupaca pruža solidnu osnovu za daljnji rast cijena i vjerojatno će igrati ključnu ulogu u kretanju cijene zlata u budućnosti. Svjetsko ekonomsko okruženje prilično je neizvjesno Inflacija, rizik od recesije i aktualne geopolitičke tenzije stvorili su okruženje u kojem status zlata kao utočišta postaje sve privlačniji. Želja investitora za tim plemenitim metalom ne jenjava Unatoč visokoj cijeni, to ih ne obeshrabruje od daljnje kupnje. Održiva potražnja i maloprodajnih i institucionalnih investitora mogla bi nastaviti podupirati više cijene. Rastuća industrijska potražnja dodatno podržava cijenu zlata Zbog svoje izvrsne provodljivosti, otpornosti na koroziju i savitljivosti, zlato je idealna komponenta u mnogim visokotehnološkim uređajima, od pametnih telefona do napredne medicinske opreme. Ograničena ponuda zlata i visoki troškovi ulaska na tržište Ograničeni broj novih nalazišta zlata i sve veći izazovi i troškovi povezani s eksploatacijom mogli bi dugoročno pridonijeti rastu cijena. Kako lako dostupna nalazišta zlata postaju sve rjeđa, troškovi proizvodnje rastu, što može rezultirati višim donjim pragom cijene zlata.

Središnje banke gomilaju zlato i smanjuju izloženost dolaru

Središnje banke smatraju zlato važnom investicijom, koristeći ga kao skladište vrijednosti, rezervu likvidnosti i zaštitu od valutnog rizika. Zlato je nedavno postalo posebno privlačna imovina zemljama koje su podvrgnute financijskim sankcijama i zamrzavanju imovine.

 

Sjedinjene Američke Države (SAD) i članice eurozone drže više od 50 posto ukupnih rezervi, dok Međunarodni monetarni fond (MMF) i Banka za međunarodne namire (BIS) zajedno kontroliraju gotovo devet posto rezervi, prema najnovijim podacima MMF-a. Najveće rezerve zlata drži SAD, s više od 8,1 kilotonom, što čini 23 posto ukupnih svjetskih rezervi. Preostale zlatne rezerve podijeljene su među razvijenim zemljama, koje zajedno drže oko dvije trećine, dok tržišta u razvoju čine trećinu. Prema posljednjim podacima, Rusija raspolaže s oko sedam posto svjetskih rezervi, što je više od 2,3 kilotone.

 

Zlato čini oko 18 posto svih rezervi središnjih banaka i taj udio posljednjih godina stalno raste, dok udio američkog dolara u ukupnim svjetskim rezervama opada. U 2000. godini udio dolara kao rezervne valute iznosio je čak 71 posto, dok trenutno pokriva samo oko 50 posto. Podaci odražavaju napore pojedinih središnjih banaka da diverzificiraju svoje devizne rezerve, posebno smanjenjem udjela dolara i akumulacijom tradicionalnijih investicija poput zlata.

Cijena zlata obrnuto je proporcionalna vrijednosti američkog dolara

Cijena zlata uglavnom je obrnuto proporcionalna vrijednosti američkog dolara, budući da je taj plemeniti metal denominiran u dolarima. Jednostavno rečeno, jači dolar snižava cijenu zlata, dok slabiji dolar podiže cijenu zlata zbog povećane potražnje, budući da se više zlata može kupiti kada je dolar slabiji.

Američki dolar od sredine ove godine bilježi značajan pad, što je potaknulo rast cijene plemenitih metala. Američki indeks DXY, koji prati snagu dolara u odnosu na košaricu glavnih valuta, i dalje se nalazi na razini psihološke podrške od 100 indeksnih bodova, koja se u prošlosti više puta pokazala prekretnicom. Pad ispod te razine mogao bi dodatno potaknuti rast cijene zlata. Zlato se često koristi kao zaštita od inflacije. Kako opće cijene rastu, vrijednost dolara opada, a kako inflacija raste, raste i cijena zlata. Snažni inflacijski pritisci podržali su rast cijene zlata, osobito u posljednje dvije godine.

Unatoč uvjerljivim razlozima za nastavak rasta, ključno je prepoznati da je tržište zlata, kao i sva financijska tržišta, podložno volatilnosti i pod utjecajem složene interakcije različitih čimbenika. Dok su izgledi za zlato u rujnu bili pozitivni, promjena raspoloženja u nekom od glavnih čimbenika mogla bi promijeniti smjer kretanja cijena.

Mišljenja izražena u ovom članku autorova su i ne odražavaju nužno mišljenja uredništva Bloomberg Adrije i njezinih vlasnika.