Plin i nafta cijenama poriču recesiju, ali bakar govori nešto drugo

Iako se, prema mnogim analitičarima, približavamo recesiji, što znači manjoj potražnji, cijene energenata još ne usporavaju, jer se cijena prirodnog plina i sirove nafte drži na povišenim razinama zbog nesigurnosti opskrbe. S druge pak strane pad cijena industrijskih metala već ukazuje na hlađenje gospodarstva.

Prehrambeni proizvodi posljednjih mjeseci dominiraju naslovnicama posljednjih mjeseci zbog rata u Ukrajini. Rusija je iskoristila pomorsku blokadu kako bi spriječila izvoz pšenice i drugih žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka, podižući cijenu pšenice i pogoršavajući rizik od masovne gladi na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, gdje Ukrajina i Rusija izvoze većinu svojih žitarica. Kako je Hrvatska u velikoj mjeri ovisna o uvozu poljoprivrednih proizvoda i sirovina, taj rast cijena itekako su na svojim džepovima osjetili hrvatski građani i poduzetnici.

Zanimljivo je da je i cijena proizvoda u kojima su samodostatni, odnosno imamo suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni, svejedno oštro rasla. Primjerice, vanjskotrgovinska bilanca pozitivna nam je kod žitarica i uljarica, ali upravo su suncokretovo ulje i brašno proizvodi koji su najviše poskupjeli u 2022. (preko 30 posto). Jedan od glavnih razloga tome je što izvozimo sirovinu, a uvozimo skuplje prerađevine. To se najbolje vidi na primjeru suncokreta kojeg proizvodimo dvostruko više nego što nam treba, ali s druge strane zadovoljavamo tek 44 posto potreba za suncokretovim uljem, iako imamo kapacitete za preradu.

Nakon dva skoka početkom ožujka i sredinom svibnja, cijena pšenice vraća se na razinu s početka godine; trenutno iznosi 783 dolara po bušelu. Događaji u Crnom moru i dalje utječu na cijenu pšenice: Pala je nakon vijesti da su Ukrajina i Rusija dogovorile izvoz žitarica iz Ukrajine, ali je ponovno porasla nakon jučerašnjeg bombardiranja Odese. Rusija je objavila da raketni napad neće utjecati na izvoz žitarica.

Ove godine cijena kukuruza i soje bila je manje volatilna od cijene pšenice. Kukuruz se kreće oko 592 dolara po bušelu, što je razina od početka godine, dok je soja poskupila 12 posto. Najviše je poskupila riža koja je dobila čak četvrtinu svoje vrijednosti.

Palmino ulje od početka godine izgubilo je već četvrtinu vrijednosti, za metričku tonu treba izdvojiti 3.861 malezijski ringit ili 854 eura.

Pad cijena sirovina ne mora nužno značiti niže cijene hrane, jer poskupljenju na policama pridonose i veći troškovi u poljoprivredi, posebice troškovi gnojiva i energenata.

Europa nikako da se izvuče iz energetske krize jer se očekuje novo smanjenje opskrbe iz Rusije preko plinovoda Sjeverni tok 1. Naime, kako je objavio ruski Gazprom, taj će plinovod raditi sa samo 20 posto kapaciteta. Uz tako reduciranu opskrbu cijene plina ostaju visoke i terminski ugovori na nizozemskom čvorištu TTF su na 183 eura za megavat sat. Cijena je samo od ponedjeljka porasla za 14 posto, u posljednjih mjesec dana za dobru četvrtinu, a od početka godine cijena je porasla čak 180 posto.

Svjesna ozbiljnosti tog problema Europska komisija uspjela je uz manje ili veće negodovanje uvjeriti zemlje članice da podrže prijedlog o dobrovoljnom smanjenju potrošnje plina za 15 posto, čime bi se i uz smanjeni dotok plina skladišta tog energenta mogla napuniti za zimsku sezonu. Prijedlogu se najviše protive zemlje koje najviše ovise o ruskom plinu, posebice Mađarska, Češka i Slovačka. Slovenija je podržala prijedlog, a najveći trgovac plinom Geoplin kaže da zbog diversificiranih izvora opskrba Slovenije plinom teče nesmetano. Hrvatska zbog LNG terminala tu stoji još i bolje.

Istovremeno Cijene sirove nafte padaju u odnosu na vrhunac u lipnju, ali su i dalje 30-ak posto iznad razine od početka godine. Tako barel, ili 159 litara, sirove nafte West Texas Intermediate (WTI) stoji 98 dolara, dok se barel nafte iz Sjevernog mora tipa Brent stoji 107 dolara. Rast cijena nafte u prvoj polovici godine rezultat je rata u Ukrajini i posljedičnih zapadnih sankcija Rusiji, koje uključuju i uvoz ruske nafte i naftnih derivata. Usto, cijene dižu i nedovoljna proizvodnja nekih članica OPEC+ te niske globalne zalihe, smatra glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez.

Unatoč tome što su posljedično poskupjeli i naftni derivati, njihove cijene u Adria regiji ne prate više one na svjetskim tržištima jer su vlade ograničile maloprodajnu cijenu goriva, napominje Knez. Cijene goriva u regiji nisu pratile ni pad cijena sirove nafte u drugoj polovici 2020., tijekom pandemije, jer bi niže cijene goriva donijele manje novca od PDV-a u državnu blagajnu.

Očekuje se kako će se prosječna cijena nafte u drugoj polovici godine kretati oko sto dolara po barelu, a 2023. godine pasti ispod 90 dolara. Zbog ograničene i nestabilne ponude cijene će ove godine ostati povišene, dok će ih niža potražnja iduće godine sniziti, predviđa Knez. Nepoznanica i dalje ostaje sukob u Ukrajini, jer bi cijene mogle ostati povišene u slučaju daljnje eskalacije; postizanje planiranih razina proizvodnje u zemljama OPEC+ također je još uvijek u zraku.

Slično kao i benzin, i loživo ulje je od početka godine skuplje više od 50 posto, dok je ugljen skuplji više od 140 posto.

Bloomberg Adria

 

Padaju cijene metala, kako plemenitih tako i industrijskih. Zlato je bilo među relativno stabilnim metalima u prvoj polovici 2022. jer je potražnja u mnogo većoj mjeri bila usmjerena u metale koji se koriste u industriji. Očito se više ne doživljava kao sigurna imovina, a to se najbolje vidi u činjenici da je došlo do samo malih poskupljenja u prvom kvartalu 2022. godine, tj. tijekom izbijanja rusko-ukrajinskog sukoba. Međutim, vrijednost zlata pada već četiri mjeseca zaredom zbog postupnog zaoštravanja monetarne politike  Feda. Dok je to potaknulo nagađanja o recesiji, zlato, tradicionalno utočište za ulagače u nesigurnim vremenima, zasjenila je snaga dolara. Posljednjih dana dolar je pao s vrhunca od početka srpnja, što je snizilo i cijenu zlata. Ona trenutno iznosi 1726 dolara za uncu, što je pad od 5,7 posto u odnosu na početak godine.

Nakon 2021. u kojoj su cijene dosegnule najvišu razinu svih vremena, bakar je nastavio uzlazni trend uz određenu volatilnost u prvom tromjesečju 2022. Jedan od najvećih čimbenika koji utječu na cijenu bakra je potražnja. Bakar je materijal koji ima brojne industrijske primjene, a najviše u elektronici i graditeljstvu, što znači da mu cijena raste paralelno s rastom gospodarstva. Za ulagače zainteresirane za bakar dva su ključna čimbenika na koja trebaju obratiti pozornost na početku novog tromjesečja: popuštanje karantena u Kini i rat u Ukrajini koji je u tijeku.

Srebro je pak 14. srpnja palo na najnižu razinu u dvije godine od 18.132 dolara, izgubivši 20 posto vrijednosti na godišnjoj razini. Srebro je doživjelo najgori pad od pandemije, dosegnuvši 14. srpnja najnižu dvogodišnju cijenu u rasponu od 18 dolara za uncu. Unatoč tome što globalna potražnja općenito slabi, potražnja za srebrom polagano se oporavlja jer se proizvodni procesi zahuktavaju nakon zastoja povezanih s koronom. To će do kraja godine podići cijenu srebra iznad 20 dolara za uncu.

Najvolatilniji metal na tržištu bio je nikal. Dosegao je cijenu od 48.000 dolara u ožujku 2022. pa pao za 65 posto na današnjih 19.000 dolara. Globalna upotreba nikla porasla je prošle godine za nevjerojatnih 16,2 posto zahvaljujući sve većoj potražnji nehrđajućeg čelika i brzorastućeg sektora proizvodnje baterija.

"Pritisak na cijene roba neće jenjavati ove godine, pozitivni pomaci se očekuju u drugoj polovici 2023. ako se rat u Ukrajini ne oduži do tada", zaključuju analitičari Bloomberg Adrije.