Cijena pšenice bi u sezoni 2022./2023., koja na sjevernoj hemisferi počinje 1. srpnja, mogla porasti za čak 34 posto, navode iz UN-ove Agencije za poljoprivredu i hranu (FAO) i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), ako ruska invazija na Ukrajinu definitivno dovede do blokade ukrajinskog izvoza pšenice i prepolovi izvoz iz Rusije.
U proteklih pet godina Rusija je u prosjeku proizvodila 10 posto, a Ukrajina tri posto svjetske pšenice. Istodobno, ruska je pšenica činila 20 posto, a ukrajinska 10 posto globalnog izvoza. To je Rusiju činilo najvećim svjetskim izvoznikom pšenice, dok je Ukrajina bila na petom mjestu.
Zbog rata u Ukrajini blokiran je pristup lukama na Crnom i Azovskom moru, a njima se izvozi više od 90 posto poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine. Željeznica, ceste i riječne luke nemaju kapacitet da to kompenziraju, pa bi ukrajinski izvoz sada mogao biti sveden tek na petinu uobičajene količine.
Zapadne sankcije Rusiji dosad nisu uključile trgovinu poljoprivrednim proizvodima, no mnoge zapadne tvrtke ograničile su aktivnosti s Rusijom, pa tako i trgovinske.
Prema izračunu FAO-a i OECD-a, kako navodi Hina, cijena pšenice mogla bi porasti 19 posto u odnosu na cijenu prije sukoba ako ukrajinski izvozni kapaciteti ostanu blokirani, dok bi taj rast mogao dosegnuti 34 posto ako ruski izvoz bude dvostruko manji.
Kretanje svjetskog indeksa cijena hrane UN-ove Agencije za hranu i poljoprivredu
Broj pothranjenih ljudi u sezoni 2022./2023. mogao bi narasti za jedan posto, odnosno između osam i 13 milijuna ljudi, dok bi se, nastavi li se kriza, u sezoni 2023./2024. taj broj mogao povećati za ukupno 19 milijuna.
.webp){kind=icon}
