E.ON ulaže 50 mil. eura u Hrvatskoj i Sloveniji, dvije stvari su im u fokusu

Najveći izazovi energetske tranzicije u Hrvatskoj u ovome su trenutku birokracija i kapacitet mreže, ocjenjuju u tvrtki E.ON Hrvatska koja u idućim godinama priprema novi investicijski val fokusiran na dekarbonizaciju i sigurnost opskrbe.

"Naša su ulaganja prvenstveno usmjerena na dva glavna područja čiji je cilj omogućiti energetsku tranziciju za naše kupce i tržišta. Prije svega ulažemo u dekarbonizaciju, a primarno u solarnu energiju, kogeneracijska postrojenja na biomasu i energetsku učinkovitost koji su u potpunosti usklađeni s taksonomijom Europske unije (EU)", rekao je za Bloomberg Adriju izvršni financijski direktor i član uprave E.ON Hrvatske Ashkan Hosseini.

EU-ova taksonomija je alat koji daje jasne informacije o tome koje su investicije i aktivnosti održive i okolišno prihvatljive.

"Naše drugo ključno područje ulaganja je sigurnost opskrbe koja je zbog energetske krize postala sve važnija, kako za naše kupce tako i za cjelokupno tržište", dodaje Hosseini.

Cijela E.ON grupa do 2027. godine planira uložiti 33 milijarde eura, od čega je čak 95 posto usklađeno s EU-ovom taksonomijom.

U Hrvatskoj i Sloveniji planirani volumen investicija u sljedećim godinama je 50 milijuna eura.

"Kad je riječ o dekarbonizaciji, primjećujemo značajan interes investitora i kupaca za ulaganja u obnovljive izvore energije, posebno za solarne panele. U sljedećim mjesecima planiramo pustiti u pogon neke od najvećih solarnih parkova na tlu na hrvatskome tržištu, svaki s oko 10 megavata instaliranog kapaciteta. Također smo s našim kupcem na hrvatskom tržištu potpisali ugovor za našu prvu kogeneraciju na biomasu čija izgradnja počinje u sljedećim mjesecima, a planirano je da bude puštena u rad tijekom druge polovice 2024. godine", pojašnjava Hosseini.

Pritom ističe da izazovno okružje koje predstavljaju energetska kriza, inflacija i rast kamatnih stopa neće obeshrabriti tvrtku u namjeravanim investicijama.

"Prošla 2022. bila je godina puna izazova za cjelokupno energetsko tržište, no ova je kriza potaknula i neke pozitivne promjene na tržištu i u ponašanju kupaca. Energetska tranzicija se ubrzava, što je djelomično odgovor na krizu, kako na EU razini, kroz REPowerEU program, tako i u državama članicama. Nastavljamo s investicijama, bez obzira na povećanu inflaciju i okruženje kamatnih stopa. 2022. je također bila ključna godina za ulaganja u obnovljive izvore na hrvatskom tržištu, gdje smo uočili značajan rast potražnje za razliku od 2021. Ne samo da je potražnja za našim energetskim rješenjem u obnovljivim izvorima porasla, već smo uočili i razliku u razmišljanju kupaca, ali i na cjelokupnom tržištu. Kupci u svim segmentima, poslovanjima, općinama i kućanstvima postali su proaktivniji, preuzeli su više inicijative u upravljanju vlastitim energetskim potrebama i više su educirani o rješenjima koje nudimo", napominje Hosseini.

No upozorava da je potrebno poraditi na prevladavanju birokratskih zapreka i povećanju kapaciteta mreže.

Ashkan Hosseini

"Danas je puno investicija u obnovljive izvore energije na čekanju zbog dugog vremena potrebnog za dobivanje dozvola te zbog kapaciteta mreže. Kako bi se riješili ti problemi, svi dionici moraju raditi zajedno kako bi stvorili investicijski ekosistem. Ova cijela regija ima sve predispozicije da postane središte za obnovljive investicije u Europi i da bude uspješna u zelenoj energetskoj tranziciji", smatra Hosseini.

Napominje pritom i da sam EU nije imun na birokratske probleme. 

"Pozdravljamo REPowerEU koji će ubrzati energetsku tranziciju te učiniti europsko tržište privlačnim za investitore i poslovanje, omogućujući zelenu energiju, ali i EU mora raditi na smanjivanju birokracije kako bi ostao konkurentan s ostalim tržištima kao što je SAD, gdje je na snazi Akt o smanjenju inflacije koji odvlači dobar dio svjetskog kapitala od europskog tržišta", kaže Hosseini.

E.ON Hrvatska očekuje i da se ovo vrijeme energetske krize iskoristi za konstruktivan dijalog o budućnosti energetskog tržišta u Hrvatskoj.

"Moramo napraviti jasnu razliku između hitnih mjera, onih koje su uvedene diljem Europe prošle godine i nedavno uvedenih od hrvatske Vlade, i tržišta usmjerenog prema budućnosti. Pozdravljamo mjere kao kratkoročno olakšanje s obzirom na to da donose prihvatljive cijene kupcima, kao i regulatornu stabilnost. No moramo iskoristiti ovo vrijeme za konstruktivan dijalog o budućnosti energetskog tržišta u Hrvatskoj. Spremni smo biti dio dijaloga koji će oblikovati hrvatsko energetsko tržište, donoseći našu stručnost i rješenja s ambicijom razvijanja tržišta koji će biti konkurentno, te u konačnici privući kapital i investitore", poručuje Hosseini.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar