text size
To što su Huti iz Jemena uspjeli oštetiti saudijski naftovod Istok–Zapad dok istodobno napreduju prema tjesnacu Bab el-Mandeb kao svojevrsnim vratima za plovni put tankera kroz Crveno more i Sueski kanal, izazvalo je poremećaj na energetskim tržištima. To je golem korak prema svjetskoj gospodarskoj krizi, pa čak i urušavanju dosadašnjega globalnog gospodarskog sustava.
Iako zatvaranje oštećenog saudijskog naftovoda zapravo smanjuje globalnu ponudu nafte za tek oko četiri posto, to smanjenje od oko četiri milijuna barela u dnevnoj ponudi nafte kap je u punoj čaši, koju su već prelili blokirani Hormuški tjesnac i ukrajinski napadi na rusku naftnu infrastrukturu. Pražnjenje globalnih zaliha sirove nafte, osobito američkih i kineskih, ne uspijeva isprazniti tu čašu, što dovodi do fizičkog manjka sirove nafte na svjetskom tržištu.
Drugim riječima, to što su cijene nafte na svjetskim burzama porasle, pri čemu su europski Brent i američki WTI premašili psihološku granicu od 100 dolara po barelu, samo je početak rasta cijena nafte koji će bez sumnje utjecati na gospodarstvo. Postoji opasnost da cijena sirove nafte na burzama dogura do rekordnih 147 dolara po barelu, postignutih sredinom 2008. godine u jeku svjetske gospodarske i financijske krize.
Čitaj više
OPEC+ i cijena nafte: kako funkcionira najmoćniji naftni savez
OPEC+ svojim odlukama utječe na globalnu ponudu i cijenu nafte, ali ratni poremećaji, problemi s izvozom i neslaganja među članicama pokazuju da ni najmoćniji naftni savez nema potpunu kontrolu nad tržištem.
prije 11 sati
Europske dionice na klackalici - pad tehnološkog sektora i skok nafte unose nervozu
Pad tehnološkog sektora za 1,4 posto nakon poziva na usporavanje razvoja umjetne inteligencije.
14.09.2026
Američki ambicije s venezuelanskom naftom ugrožavaju povrat milijardi dolara duga Kini
Washington pokušava restrukturirati venezuelskog duga, koji uključuje milijarde dolara duga Kini. Američki ministar energetike Chris Wright izjavio da Peking neće imati nikakva prava na prihode od nove venezuelske proizvodnje.
04.09.2026
Nestašica dizela prisiljava Europu na uvoz iz Južne Koreje
Teret južnokorejskog dizelskog goriva polako se probija do zapadne Europe, što je neobično putovanje od 19.000 kilometara koje nema puno ekonomskog smisla.
03.09.2026
Zagušeni tokovi nafte
Unatoč tome, očekuje se da će Saudijska Arabija ponovno preuzeti nadzor nad strateškim prolazom Bab el-Mandeb, a naftovod popraviti i pustiti u pogon u sljedećih najviše šest tjedana. Nakon ovog udara na energetsko tržište svijet će u punom zamahu osjetiti to da već mjesecima postoje zagušeni tokovi nafte, odnosno istodobni poremećaji u globalnoj opskrbi na tri ključne strateške točke – Hormuzu, Crnome moru i Crvenome moru.
Stoga bi u narednom razdoblju trebalo očekivati fizički nedostatak nafte na tržištu, budući da SAD i Kina više ne mogu u toj mjeri puštanjem u promet golemih količina iz svojih strateških rezervi namiriti manjkove i spriječiti rast cijena.
Sumrak proizvodnje i transporta nafte na Bliskom istoku počinje se osjećati diljem svijeta. | Bloomberg
To je na posredan način potvrdila i Međunarodna agencija za energetiku (IEA), priopćivši da više ne očekuje da će Hormuški tjesnac biti ponovno otvoren za pomorski promet ove godine, uz upozorenje da će 2026. i 2027. biti "izgubljeno razdoblje" za rast globalne potražnje za naftom. IEA je priopćila da očekuje pad globalne potražnje od 2,5 milijuna barela dnevno ove godine (što je znatno veći pad u odnosu na prethodnu procjenu) jer nagli skok cijena prerađenih goriva koči potrošnju.
"Ova revizija naniže prvenstveno je posljedica zastoja u pregovorima između SAD-a i Irana, nastavka poremećaja u izvozu iz Perzijskog zaljeva i rekordnih cijena goriva, posebno dizela, koje će sve više smanjivati potražnju", priopćila je u petak IEA, koja očekuje daljnji vrtoglavi rast cijena naftnih derivata, poput dizela, uslijed smanjenih kapaciteta za preradu u Perzijskom zaljevu i napada Ukrajine na ruske rafinerije. "S obzirom na to da sustav za preradu radi na granici svojih kapaciteta, čini se da postoje ograničene mogućnosti da se spriječi daljnje sužavanje ponude i rast cijena u nadolazećim mjesecima."
Na rast cijena nafte utječu ne samo zagušenja na Bliskom istoku, poput djelomične ili potpune blokade Hormuškog tjesnaca kroz koji prolazi petina svjetske nafte, već i intenzivirani ukrajinski napadi na ruske rafinerije i naftnu infrastrukturu koji su dodatno smanjili globalni izvoz dizela i goriva zbog smanjenih ruskih kapaciteta za preradu. Smanjeni protok tankera s ruskom naftom Crnim morem, a potom kroz Bospor i Dardanele proteklih je mjeseci već pokazao usporavanje na tom naftnom putu, što je utjecalo na rast cijena.
Prema podatcima IEA-e, "neprekidni napadi" Ukrajine na rusku infrastrukturu smanjili su ukupan izvoz te zemlje u kolovozu za 410.000 barela dnevno, spustivši ga na najnižu razinu od 2018. godine.
Iako je, zaključno s kolovozom, IEA pustila u promet 320 od ukupno 400 milijuna barela, čije je oslobađanje najavljeno u ožujku, ova najveća operacija puštanja strateških rezervi nafte u povijesti IEA-e neće uspjeti ublažiti zabrinutost u vezi s opskrbom, budući da sada dolazi do fizičkog manjka nafte na tržištu jer je od početka američko-izraelskog bombardiranja Irana prošlo šest mjeseci, što je prosječno vrijeme za put nafte tankerima od proizvođača do globalnih kupaca diljem svijeta.
Posljedice za svjetsko gospodarstvo
Kada je riječ o ponudi, podaci IEA-e ukazuju na to da je globalna proizvodnja nafte u kolovozu pala za 1,6 milijuna barela dnevno, spustivši se na nešto iznad 100 milijuna barela dnevno, pri čemu se procjenjuje da će ukupna ponuda nafte ove godine pasti za 5,7 milijuna barela dnevno.
Manjak nafte na tržištu pogurao je cijenu prerađenih naftnih derivata prema gore, što je utjecalo na smanjenu potražnju za naftom jer su potrošači osjetljivi na cijene smanjili potrošnju.
Bloomberg
Statistički podaci pokazuju da je korelacija između stope rasta globalnog realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) i godišnje stope potrošnje nafte iznimno visoka te iznosi oko 85 posto, pa se očekuje da ova energetska kriza izravno utječe i na rast svjetskog gospodarstva. Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i nekoliko energetskih instituta, ako zastoji u opskrbi smanje potrošnju i podignu cijene nafte iznad 100 ili 120 dolara po barelu, rast svjetskog gospodarstva može se usporiti za 0,5 do 1,5 postotnih bodova.
Nedavna ekonomska analiza Petersonova instituta za međunarodnu ekonomiju (Peterson Institute for International Economics – PIIE) ukazala je na to da bi skok cijena nafte na 120 dolara po barelu bio velik udarac na globalni rast i poljoprivredu, pri čemu bi najviše bile pogođene zemlje u razvoju.
U analizi posljedica događanja na Bliskom istoku, ovaj ekonomski institut razmatra dva scenarija. U prvome predviđa skok cijene sirove nafte na oko 120 dolara po barelu tijekom razdoblja od godinu dana, uz oštar rast cijena ukapljenog prirodnog plina (LNG) i rafiniranih naftnih derivata, kao i uz jak udarac na poljoprivredu zbog nestašice i skupih umjetnih gnojiva za čiju se proizvodnju sirovine dopremaju s Bliskog istoka.
Prema drugome scenariju, visoke cijene nafte mogle bi potrajati čak tri godine, pri čemu bi najveći gospodarski udarac osjetila regija Bliskog istoka i sjeverne Afrike, uz galopirajuću inflaciju i pad BDP-a za najmanje 12 posto. Međutim, val krize brzo bi se prelio i na ostatak svijeta, kako na Europu, SAD i Kinu, čiji bi BDP pao za 1,2 do 1,8 posto, tako i na Indiju, Vijetnam i Tajland, čiji bi rast bio smanjen za oko tri posto njihova BDP-a.
Energetska kriza oborila vrijednost dionica diljem svijeta. | Bloomberg
Skok cijena nafte i naftnih derivata djeluje kao "globalni porez" na cjelokupno svjetsko gospodarstvo, a posljedica je novi val inflacije, što pojačava pritisak na središnje banke da podignu referentne kamatne stope. Europska središnja banka (ECB) i američki Fed već su primorani držati visoke referentne kamatne stope kako bi suzbili ovaj cjenovni šok, a da pritisak jača, svjedoči i nedavna odluka Frankfurta da u europodručju podigne referentnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, na 2,5 posto.
Visoke kamate znače skuplje kredite za građane i tvrtke, što izravno usporava gospodarski rast, a visoke cijene naftnih derivata povećavaju troškove prijevoza i time dodatno podižu cijene robe i poljoprivrednih proizvoda. I dok velike logističke i e-commerce kompanije već uvode klijentima "doplate za gorivo", što izravno uvećava krajnju cijenu proizvoda na policama trgovina, usporedno raste cijena struje i prirodnog plina, čija se cijena na mnogim tržištima obračunava prema takozvanoj "naftnoj formuli". Zbog toga skok nafte automatski povlači i drastično poskupljenje plina, što stvara ogroman pritisak na gospodarstvo i državne proračune pred nadolazeću zimu.
Iako pojedini analitičari smatraju da bi dugoročna pozitivna nuspojava duljeg razdoblja skupe nafte mogla biti okretanje kompanija i potrošača električnim vozilima i obnovljivim izvorima energije kako bi smanjili ovisnost o Bliskom istoku, malo je onih koji sumnjaju da svijet može izbjeći veliku krizu.