Kriza u Hormuzu steže i modu – zašto bi odjeća uskoro mogla biti znatno skuplja?

Možda mislite da su rakete koje lete iznad voda Hormuškog tjesnaca veoma daleko od vašeg ormara punog jakni, tajica i tenisica.

Ali, činjenično stanje upravo je suprotno. Većina vaše garderobe napravljena je od nafte, u obliku poliestera, najlona, spandeksa i drugih sintetičkih vlakana. Iako se posljedice poremećaja na tržištu nafte najbrže odražavaju na cijene benzina, dizela i zrakoplovnih karata, one se tiho, ali sigurno prenose i na industriju odjeće. Najpovoljniji komadi garderobe – poput najlonki od jednog dolara sa Sheina ili kaputa od 15 dolara s Temua – mogli bi pretrpjeti najveće posljedice.

Kao i tijekom pomame za toaletnim papirom na početku pandemije bolesti covid-19, ili kada su vozači preventivno punili spremnike nakon izvješća o američko-izraelskim napadima na Bliskom istoku, prvi znak poremećaja u opskrbi često je panična kupnja.

Moda od nafte

Za sada je to dobra vijest za neke petrokemijske kompanije koje opskrbljuju modnu industriju. Tongkun Group Co., koja proizvodi oko 18 posto svjetskog poliesterskog prediva, očekuje da će njezin neto prihod u šest mjeseci zaključno s lipnjem biti tri puta veći nego godinu ranije. Vjerojatno zato što proizvođači odjeće, strahujući od poremećaja u opskrbi, podižu cijene njezinih proizvoda, dok kompanija i dalje koristi sirovine kupljene po nižim cijenama nafte. Terminski ugovori (futures) na poliester u Kini porasli su za 25 posto u ožujku, dosegnuvši najvišu razinu u gotovo četiri godine.

Drugima ide znatno lošije. Dionice kompanije Hengli Petrochemical Co. pale su skoro trećinu od početka godine. Ova kompanija prerađuje sirovu naftu u polimerne smole i vlakna, opskrbljujući druge proizvođače, uključujući Tongkun, ali je bila primorana usporiti proizvodnju kako su zalihe sirovina opadale. Kineska proizvodnja sintetičkih vlakana u travnju pala je za 11 posto u odnosu na prethodni mjesec, dosegnuvši najnižu razinu od 2024. godine.

Čak se i Tongkun nalazi na tankom ledu. Oslanjajući se na kratkoročne bankarske kredite i brze uplate kupaca za financiranje obrtnog kapitala, kompanija računa na besprijekorno funkcionalan lanac opskrbe kako bi izbjegla probleme s likvidnošću. Sukob s Iranom prijeti ozbiljno poremetiti taj mehanizam.

Ovi problemi vjerojatno će postati još ozbiljniji prije nego što se počnu rješavati. U usporedbi s benzinom i dizelom, osnovne vrste plastike relativno je lako skladištiti – u skladištima, na kalemovima ili u vrećama. To znači da sustav još uvijek ima određeni kapacitet za apsorbiranje šokova, barem kratkoročno. Smanjenje kineske proizvodnje polimera bilo je jedan od glavnih razloga zašto je globalno gospodarstvo uspjelo preživjeti gubitak približno 20 posto svjetskih zaliha sirove nafte. Međutim, budući da je transport kroz Hormuški tjesnac i dalje na niskoj razini, a državne rezerve nafte se troše, taj predah neće trajati zauvijek.

H&M i Inditex gotovo sav svoj poliester dobivaju iz recikliranih vlakana

Oni koji su ESG inicijative smatrali besmislenim hirom sada bi mogli poželjeti da su im posvetili više pozornosti. Najbolja zaštita od poremećaja u opskrbi naftom jest oslanjanje na alternativne lance opskrbe materijalima, poput recikliranih vlakana.

To znači da bi Inditex SA, vlasnik brenda Zara, i Hennes & Mauritz AB (H&M) mogli biti u boljoj poziciji za prebrođivanje poremećaja nego Fast Retailing Co., vlasnik brenda Uniqlo. Gotovo sav njihov poliester potječe iz recikliranih materijala, dok je kod visokotehnoloških funkcionalnih tkanina, po kojima je Uniqlo poznat, taj udio manji od polovice.

Korištenje prirodnih vlakana, poput pamuka, predstavlja još jednu alternativu, ali ni ta industrija nije imuna na sukobe u Hormuškom tjesnacu. Indija je drugi najveći proizvođač pamuka na svijetu i ovisi o zemljama Perzijskog zaljeva kada je riječ o opskrbi prirodnim plinom i ureom za proizvodnju gnojiva. Iako se to još nije odrazilo na proizvodnju, tržište je već pod pritiskom: cijene pamuka dosegnule su u svibnju najvišu razinu u posljednje dvije godine, dok se očekuje da će svjetske zalihe pasti na najnižu razinu u najmanje jednom desetljeću.

H&M je nedavno najavio kolekciju nastalu u suradnji s njujorškim luksuznim brendom WARDROBE.NYC koja će biti dostupna samo online od 6. kolovoza.| H&M Promo

Modni brendovi ne koriste naftu samo za proizvodnju odjeće i uzgoj prirodnih vlakana. Oni je troše i za transport sirovina i gotovih proizvoda diljem svijeta. Svaki put kada naručite proizvod s Asos Plc-a ili platforme Temu, koja je u vlasništvu PDD Holdings Inc.-a, praktički rezervirate mjesto za taj paket u jednom od zrakoplova koji povezuju azijska proizvodna središta tekstilne industrije s ostatkom svijeta.

Zaragoza, grad na sjeveru Španjolske čija zračna luka ima vrlo malo putničkoga prometa, treći je najveći teretni zračni centar u Španjolskoj upravo zahvaljujući Zarinim logističkim centrima u blizini.

Troškovi transporta imaju "potencijalno veći utjecaj" na profitne marže nego troškovi plastičnih smola, rekao je ulagačima u travnju Andrew Rees, izvršni direktor kompanije Crocs Inc. – a Crocs je vjerojatno jedan od proizvoda koji najviše ovise o plastici.

Može proći još neko vrijeme prije nego što se ove promjene odraze na cijene koje kupci vide na vješalicama u trgovinama. Prema riječima Paula Vogela, financijskog direktora kompanije VF Corp., vlasnika brendova Timberland i The North Face, pritisak na profitne marže vjerojatnije će biti vidljiv u poslovnoj godini koja završava u ožujku 2028. nego u fiskalnoj 2027. godini.

Kada do toga ipak dođe, posljedice će vjerojatno biti dugotrajne. Kupci koji žele smanjiti svoju potrošnju plastike za jednokratnu uporabu trebali bi pogledati u vlastiti ormar. Najveća hrpa polimera za jednokratnu uporabu možda su upravo oni komadi odjeće koje ste naručili preko interneta, odjenuli jednom (ili nikada) – i više ih niste nosili.