Zašto Trump ne uspijeva slomiti iransko gospodarstvo?

Iransko gospodarstvo bilo je pod pritiskom i prije nego što su SAD i Izrael započeli rat protiv Islamske Republike. Zemlja se već suočavala s padom gospodarstva, visokom inflacijom i valutnom krizom. Te su probleme dodatno pogoršali napadi na civilnu i industrijsku infrastrukturu te američka pomorska blokada iranskih luka.

Unatoč tome, Iran je izdržao šest mjeseci sukoba bez gospodarskog kolapsa. Dok se rat odugovlači, administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa nastoji pojačati gospodarski pritisak kako bi prisilila Iran na kapitulaciju i ukidanje blokade Hormuškog tjesnaca. Zaprijetila je gospodarskim sankcijama svakoj zemlji koja nastavi poslovati s Iranom.

Hoće li ta strategija uspjeti, i dalje je otvoreno pitanje. Iran ima visok prag tolerancije na pritisak zahvaljujući desetljećima iskustva s brojnim slojevima međunarodnih sankcija, dok zemlje povezane s Teheranom zasad ignoriraju američka upozorenja.

Kakvi su bili gospodarski uvjeti u Iranu prije rata?

Iranci se već godinama suočavaju s visokom inflacijom zbog koje si sve teže mogu priuštiti osnovne prehrambene proizvode poput jaja, riže i mesa. Ljudi su zbog toga promijenili potrošačke navike pa su u nekim slučajevima crveno meso i piletinu zamijenili jeftinijim alternativama poput soje.

Rast cijena potaknuo je dramatičan pad iranskih prihoda od izvoza i priljeva stranih valuta nakon što je prva Trumpova administracija ponovno uvela stroge američke sankcije. Ograničena ponuda američkih dolara oslabila je vrijednost rijala i poskupjela uvoz. Osim sankcija, gospodarstvo opterećuju korupcija i loše upravljanje državom.

Hrana u Iranu sve je skuplja

Kretanje maloprodajnih cijena odabranih osnovnih proizvoda na tržištu u Teheranu

Bloomberg

Kako je rat pogoršao situaciju?

Američka i izraelska bombardiranja oštetila su infrastrukturu diljem zemlje, uključujući kuće, bolnice, škole i skladišta goriva, te odnijela tisuće života. Šest tjedana napada koji su prethodili prekidu vatre dogovorenom u travnju prouzročilo je gospodarsku štetu od oko 270 milijardi dolara, prema podacima iranske vlade. Međunarodni monetarni fond u srpnju je prognozirao da će iranski bruto domaći proizvod ove godine pasti za 5,4 posto, što bi bio najveći pad u posljednjih nekoliko desetljeća.

Rijal je ostao pod pritiskom, što je dodatno potaknulo inflaciju. Iranska valuta u kolovozu je pala na najnižu razinu u povijesti u odnosu na dolar, dok je godišnja stopa inflacije u srpnju dosegnula 87,9 posto, prema podacima Iranskog statističkog centra. Zbog nedostatka gotovine sve se više kućanstava počelo oslanjati na kredite, a naglo je porasla i kupnja osnovnih proizvoda i usluga na rate, uključujući hranu.

Iranska valuta pod pritiskom

Paralelni tečaj rijala prema dolaru

Bloomberg

Kakav je utjecaj američke blokade?

Iranski izvoz iz Perzijskog zaljeva praktički je zaustavljen, što je smanjilo prihode zemlje od prodaje nafte, petrokemijskih proizvoda i industrijskih proizvoda poput čelika.

Nove isporuke sirove nafte iz Irana gotovo su potpuno presušile. Sredinom kolovoza najmanje 41 milijun barela iranske sirove nafte ostao je zarobljen na brodovima u Zaljevu, prema podacima tvrtke Kpler, koja prati tržište roba. Iako se više od 80 milijuna barela nalazilo na brodovima izvan zone blokade, većina te nafte već je bila namijenjena kupcima, napisao je Homayoun Falakshahi, direktor analize tržišta sirove nafte u Kpleru.

Kina je najveći uvoznik iranske sirove nafte i kupuje oko 90 posto iranskog izvoza nafte. "Prihodi se obično vraćaju u zemlju tek mjesec do dva nakon istovara u kineskim lukama", rekao je Falakshahi. "Uz trenutačnu brzinu istovara, ova nafta na moru mogla bi održavati priljev prihoda još pet do šest mjeseci prije nego što prihodi od izvoza praktički nestanu."

Pad ukupnog iranskog izvoza smanjio je prihode zemlje u stranim valutama i pristup čvrstim valutama, ključnima za stabilizaciju rijala i inflacije te za uvoz sirovina potrebnih irijskoj industriji. Guverner središnje banke u kolovozu je rekao da Iran od siječnja povećava devizne rezerve očekujući rat te da ima dovoljno sredstava za nabavu osnovnih proizvoda i lijekova.

Dok američka blokada prekida isporuke Iranu, zemlja se suočava sa sve većom nestašicom goriva. Državni list Hamshahri izvijestio je da su se na benzinskim postajama u Teheranu stvorili dugi redovi zbog straha od rasta cijena. Iran ima višerazinski sustav kvota kojim svakom automobilu osigurava određenu mjesečnu količinu benzina po subvencioniranoj cijeni. Prethodni pokušaji povećanja cijena doveli su do prosvjeda sa smrtnim posljedicama.

Iran uvozi benzin kako bi nadoknadio manjak domaće proizvodnje

Potrošnja u odnosu na proizvodne kapacitete

Bloomberg

Hoće li nova američka strategija gospodarske izolacije uspjeti?

Trumpova administracija krajem kolovoza pokrenula je "Operaciju gospodarske izolacije" s ciljem da "presiječe gospodarske opskrbne linije koje održavaju iranski režim". Međutim, američki ministar financija Scott Bessent zasad je iranskim trgovinskim partnerima samo zaprijetio takozvanim sekundarnim sankcijama, umjesto da ih doista kazni. Iako su nove sankcije uvedene protiv desetaka manjih, manje poznatih kompanija i pojedinaca optuženih da omogućuju poslovanje s Iranom, veliki kineski kupci iranske nafte i banke koje omogućuju te kupnje ostali su pošteđeni.

Prvotno najavljene sankcije "povećat će pritisak na Iran", prema Bloomberg Economicsu, no ako SAD ne bude spreman ciljati najvećeg kupca iranske nafte, Kinu, Bessentova najavljena "gospodarska asfiksija" neće biti dovoljna da "uguši Teheran".

Uvođenje sekundarnih sankcija Kini moglo bi ugroziti američke napore za produljenje carinskog primirja i izazvati odmazdu Pekinga. Kina je upozorila da njezin odnos s Iranom "ne bi trebao biti ometan ni potkopavan" te da će poduzeti "sve potrebne mjere" kako bi zaštitila svoje interese.

Kina je najveći kupac iranske nafte

Ukupan izvoz iranske sirove nafte i količine isporučene Kini

Bloomberg

Sam Iran zaprijetio je odmazdom zbog američke kampanje pritiska, što bi među nekim njegovim susjedima u Perzijskom zaljevu moglo izazvati zabrinutost zbog mogućeg nastavka napada. Sjeverozapadni susjed Turska također se našao pred dilemom. S jedne strane želi zadržati naklonost Washingtona dok nastoji kupiti američke borbene zrakoplove, a s druge je Iran prošle godine osiguravao više od 10 posto njezina uvoza prirodnog plina.

Ujedinjeni Arapski Emirati već su prekinuli gospodarske veze s Iranom nakon što su optužili iransku vladu da je ispalila balističke projektile prema njihovu teritoriju. To će dodatno povećati pritisak na Iran jer su UAE jedan od njegovih najvećih trgovinskih partnera. Ujedinjeni Arapski Emirati bili su ključan posrednik jer su tamošnji trgovci uvozili zapadnu robu, a zatim je izvozili u Iran. Služili su i kao financijsko središte za iranske kompanije, omogućujući im transakcije i pristup stranim valutama.

Kako se Iran dosad uspijevao oduprijeti gospodarskom pritisku?

Iran ima desetljeća iskustva u ublažavanju posljedica trgovinskih embarga, gospodarske izolacije i rata. Razvio je različite načine zaobilaženja zapadnih sankcija, uključujući mreže fiktivnih kompanija za prikrivanje poslovnih transakcija i takozvane "tamne flote" tankera za izvoz nafte.

Zemlja je i ranije prolazila kroz dulja razdoblja slabog izvoza sirove nafte, uključujući prvi mandat Trumpa, kada je povukao SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma s Iranom i ponovno uveo stroge sankcije. Iako sadašnja blokada fizički ograničava sposobnost Irana da isporučuje naftu kupcima, trebat će vremena da se posljedice preliju na ostatak gospodarstva. Prodaji je od početka rata pogodovao skok globalnih cijena energenata, što je zemlji osiguralo financijski zaštitni sloj.

Iran je i ranije izdržao pritisak na svoju naftnu industriju

Izvoz iranske sirove nafte

Bloomberg

Iran je povećao korištenje trgovinskih ruta koje ne ovise o Hormuškom tjesnacu. Više se oslanjao na željezničke veze s Pakistanom, Afganistanom i Kinom, kao i na sjeverne luke uz Kaspijsko jezero, preko kojih se tradicionalno odvija trgovina s Rusijom.

Iran od 2013. ima službenu politiku "gospodarskog otpora". Bila je to doktrina bivšeg vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija, kojeg je Izrael ubio u prvom valu rata. Hamenei je želio ojačati domaću proizvodnju i smanjiti ovisnost Irana o uvozu kako bi zemlju zaštitio od daljnje izolacije Zapada. Tijekom prvog mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa ostvaren je određeni napredak prema tom cilju jer je nestanak strane robe i stranih brendova otvorio prostor iranskim proizvođačima.

Predstavljaju li gospodarske teškoće prijetnju iranskoj vlasti?

Veliki pad vrijednosti rijala u prosincu izazvao je masovne prosvjede, na koje je država odgovorila smrtonosnim obračunom u kojem su ubijene tisuće ljudi. Iako postoji mogućnost novih građanskih nemira zbog gospodarskog nezadovoljstva, to ne znači da je režim pred kolapsom. Islamska revolucionarna garda dodatno je učvrstila svoju vlast. Rat je također pojačao protivljenje javnosti SAD-u i Izraelu, što bi moglo zasjeniti dio nezadovoljstva zbog stanja u zemlji.