Koliko je privlačan slovenski dug? Šire investitorsku bazu, evo detalja

Nakon devet mjeseci ove godine, slovenski državni proračun bilježi manjak od milijardu eura, što je najviše u posljednje četiri godine. Do kraja godine taj bi manjak, prema planovima, trebao porasti na 1,8 milijardi eura, pa smo provjerili koliko je slovenski dug privlačan i kolike su kamate.

S rekordno visokim vrijednostima na burzama, ove je godine već bilo dosta prilika za lovce na fiksni prihod - država je ove godine izdala 2,6 milijardi eura dugoročnog duga za financiranje proračuna i upravljanje dugom.

Slovenski dug - tražena roba

"Interes ulagatelja za slovenske državne obveznice i dalje je iznimno visok", procjenjuju u slovenskom Ministarstvu financija. Prema njihovim podacima, potražnja za sindiciranim izdanjima slovenskih obveznica u 2025. godini bila je čak 4,2 puta veća od ponuđene vrijednosti duga, što potvrđuje povjerenje stranih investitora u slovenske javne financije.

Tržišno zanimanje investitora za kupnju slovenskih obveznica posljednjih je godina uvijek bilo veće od ponude. U 2023. godini potražnja investitora predstavljala je 6,1-struki iznos prihvaćene nominalne vrijednosti duga, ako se uzmu u obzir sindicirana referentna izdanja slovenskih obveznica u eurima na primarnom tržištu.

"Državni proračun trenutačno ima likvidnosnu rezervu u vrijednosti od 6,3 posto BDP-a, a bilanca jedinstvenog rizničkog računa iznosi 12,8 posto BDP-a, što osigurava visoku razinu sigurnosti pri upravljanju dugom", pojašnjavaju u ministarstvu.

Pred vratima posljednje izdanje blagajničkih zapisa ove godine

Do kraja godine dospijeva još 564 milijuna eura glavnice duga, a jedan će se dio financirati i izdavanjem tro-, šest- i osamnaestomjesečnih blagajničkih zapisa. Posljednja ovogodišnja aukcija počinje u utorak, iako je prema planu novo izdanje trebalo biti u studenome. Zašto je studeni otkazan?

"Aukcije za dvanaestomjesečne i šestomjesečne blagajničke zapise otkazane su zbog odgovarajuće likvidnosne pozicije državnog proračuna i manje potrebe za kratkoročnim zaduživanjem u ovom razdoblju", odgovaraju iz ministarstva. Ministarstvo financija redovito prati stanje proračunskih prihoda i rashoda te situaciju na novčanim tržištima, pa prema tome provedba najavljenih kratkoročnih izdanja nije bila potrebna. Prema njihovim riječima, riječ je o uobičajenoj prilagodbi plana.

Blagajnički zapisi privlačni su i malim ulagateljima, jer za njihovu kupnju nije potreban status dobro upućenog ulagatelja, kao što je to slučaj kod državnih (i korporativnih) obveznica. Postupak kupnje blagajničkih zapisa, bilo domaćih ili stranih, prilično je jednostavan, ali je potrebno imati investicijski račun. Pravne i fizičke osobe mogu podnijeti nalog za upis blagajničkih zapisa putem ispunjenog obrasca – telefonski, u poslovnicama ili putem snimljene telefonske linije.

Za kupnju nije potreban status dobro upućenog ulagatelja, kao kod državnih i korporativnih obveznica, ali je potreban investicijski račun. Kamate se obračunavaju uz uporabu jednostavnog kamatnog računa i uzimanje u obzir stvarnog broja dana do dospijeća te 360 dana u godini. Prodajna cijena blagajničkog zapisa prihvaća se na aukciji i izračunava na temelju postotka nominalne vrijednosti. Blagajnički zapisi uvršteni su među instrumente novčanog tržišta Ljubljanske burze, a prinosi su, kao i svi kapitalni dobici, oporezovani po stopi od 25 posto.

Na rujanskoj aukciji tro- i dvanaestomjesečnih zapisa potražnja je također premašila ponudu – kod tromjesečnih za gotovo sedam milijuna eura, a kod dvanaestomjesečnih za čak 86 milijuna eura.

Ukupno je država izdala blagajničke zapise u vrijednosti od 84,6 milijuna eura, a prinos prihvaćenih ponuda iznosio je 1,9 posto. Smanjenje kamatnih stopa Europske središnje banke znatno se odrazilo i na tržište duga, jer je prinos izdanih blagajničkih zapisa prošle godine u ovo vrijeme bio blizu tri posto.

Rast duga zahtijeva širenje investitorske baze

Kako naglašavaju u Ministarstvu financija, Slovenija se u svojim strateškim planovima ne ograničava samo na domaće tržište eura, što zahtijeva i rast nominalnog obujma duga državnog sektora.

"Kako bi zadržala povoljne uvjete zaduživanja, Slovenija aktivno gradi odnose s ulagateljima diljem svijeta - između ostalog, ministarstvo šalje svoj bilten na više od 900 adresa globalnih investitora", navode u ministarstvu. Takav pristup, prema njihovim riječima, smanjuje informacijsku asimetriju i pridonosi tome da kamatne stope što točnije odražavaju stvarno gospodarsko stanje države.

Bolja ocjena za Sloveniju

Način na koji se država nosi s pronalaženjem novca na tržištu važan je i s aspekta kreditnog rejtinga. Upravo snažna metrika rizika portfelja duga i likvidnosna rezerva državnog proračuna omogućuju fleksibilnost pri planiranju izlaska na tržišta kapitala u srednjoročnom razdoblju.

To su prepoznali i u bonitetnoj agenciji Fitch, koja je u petak povećala kreditni rejting Slovenije s A na A+ i dodijelila joj stabilne izglede. U posljednjih deset godina rejting je povećan samo dvaput – 2016. s BBB+ na A– i 2019. s A– na A.

Prema mišljenju agencije Fitch, razborito upravljanje dugom odražava se u raznolikosti ulagatelja, duljem prosječnom roku dospijeća (9 godina) i niskim troškovima servisiranja duga. Uz to, javni se dug smanjio s 80,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2020. na 66,6 posto u 2024., a agencija predviđa daljnje smanjenje na 60 posto do 2029. godine.

"Općenito, prema mišljenju agencije, Slovenija se može pohvaliti otpornim gospodarstvom", naveli su. Fitch smatra da je usporavanje gospodarskog rasta ove godine samo privremeno te predviđa stabilan umjeren rast u iduće dvije godine, od oko dva posto.