Euro je nakon posljednje rasprodaje pao ispod pariteta s dolarom i malo je nade da bi ga čak i snažno povećanje kamata Europske središnje banke (ECB) spasilo.
Umjesto monetarne politike, zajedničku valutu opterećuju međusobno povezane prijetnje recesije i ruskog prekida opskrbe energijom, smatraju analitičari. Unatoč tome što se trgovci sada spremaju za jedan postotni bod povećanja kamatnih stopa do listopada, ECB-u se teško suprotstaviti trenutnoj dinamici – čak i uz oštre poteze po pitanju troškova zaduživanja kakve je nedavno donio Fed.
"Stope nisu bile ključna točka na deviznim tržištima, posebno u proteklih mjesec dana – zapravo se radi o globalnoj dinamici rasta", rekao je Sam Zief, voditelj globalne devizne strategije u JPMorgan Private Banku. "Velika povećanja kamatnih stopa ne podupiru valutu ako se provode kako bi se smanjila inflacijska očekivanja, uz istovremeno narušavanje gospodarskog rasta."
Suočen s najbržom inflacijom otkako je euro uveden, ECB je prošlog mjeseca po prvi put u više od desetljeća povećao troškove zaduživanja, podižući kamatnu stopu na depozite za pola boda, na nula posto.
Dok ulagači još jedan potez te veličine očekuju 8. rujna, olujni oblaci skupljaju se nad gospodarstvom 19 zemalja eurozone jer kriza rastućih troškova i ruska invazija na Ukrajinu pritišću kućanstva i tvrtke.
Poslovne ankete koje je u utorak objavio S&P Global pokazuju da se aktivnost smanjuje već drugi mjesec, a oporavak od pandemije u područjima poput turizma gotovo je zaustavljen. U međuvremenu oslabljeni euro, koji je ovaj tjedan dosegao najnižu razinu u dva desetljeća u odnosu na dolar, jača inflaciju, uvoz čineći skupljim – što je posebno zabrinjavajuće jer je velik dio inflacije u regiji potaknut energijom čija se cijena uglavnom određuje u dolarima.
Sumorna situacija znači da čak i neviđeno povećanje stope od tri četvrtine boda ne bi značajnije potaknulo euro, smatra Dirk Schumacher, ekonomist u frankfurtskom Natixisu.
Monetarna politika nemoćna
"Odabir 75 baznih bodova umjesto 50 ne bi puno promijenio", rekao je. "Potrebne su vam minimalno pozitivne ekonomske prognoze da biste značajno samo kamatnim stopama utjecali na tečaj."
Na pitanje bi li veće povećanje imalo smisla u kontekstu pada eura, Jörg Krämer, glavni ekonomist u Commerzbanku, rekao je da bi takav korak "vjerojatno bio dobra ideja s obzirom na predviđanja inflacije". Iako ne isključuje takav ishod, rekao je da "ne vjeruje da će ECB to učiniti".
Dapače, član Izvršnog odbora ECB-a Fabio Panetta u utorak je pozvao na razboritost u planiranju sljedećih koraka jer prognoze za pad gospodarstva eurozone postaju sve izglednije.
"Ako ćemo imati značajno usporavanje ili čak recesiju, to bi ublažilo inflatorne pritiske", rekao je na panel-raspravi u Milanu.
Njegova kolegica Isabel Schnabel, međutim, priznala je negativan utjecaj slabe valute na inflaciju, rekavši za Reuters da to na težini dobiva u trenutku kada se gospodarstvo suočava s povećanjem cijena energije.
Tržišta novca idući su mjesec povećala cijenu za pola boda i postavila koeficijent od 20 posto na 75 baznih bodova. Osim toga, trgovci se klade na 130 baznih bodova pooštravanja do kraja godine, pri čemu će kamatna stopa naposljetku do rujna 2023. porasti na dva posto.
Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, posebno je slaba točka jer se vlada bori nadomjestiti uvoz prirodnog plina iz Rusije, a rastuće cijene ugrožavaju ključni proizvodni sektor u zemlji.
.webp){kind=icon}
