Skupna valuta država članica europodručja gubi vrijednost u odnosu na dolar još od izbora Donalda Trumpa. Trump, koji će svoj drugi mandat započeti 20. siječnja, već neko vrijeme prijeti europskim saveznicama uvođenjem carina, dok ni makroekonomski pokazatelji na Starom kontinentu nisu ohrabrujući.
Na negativne izglede eura utječe i oslabljeno gospodarstvo europodručja, koje u crvene brojke guraju političke i gospodarske krize u dvije najveće ekonomije regije, Njemačkoj i Francuskoj.
EURUSD:CUR
EUR-USD X-RATE
1,0319 USD
-0,00210 -0,20%
vrijednost na početku trgovanja
1,034
posljednja zaključna vrijednost
1,034
promjena od početka godine
-0,32840%
dnevni raspon
1,03 - 1,04
raspon u 52 tjedna
1,02 - 1,12
Euro je posljednji put dosegnuo paritet s dolarom 2022. godine, nakon što je ruska invazija na Ukrajinu izazvala energetsku krizu u Europi i strahove od recesije, čime je valutni par pao na omjer 1:1. Tržišni analitičari sada vide mogućnost da se taj scenarij ponovi, prenosi Bloomberg.
Čitaj više
Kod građana još 1,2 milijarde kuna koje je moguće zamijeniti samo do kraja godine
Kovanice kune je u eure moguće pretvoriti samo još do kraja ove godine, a dosad smo ih u novu valutu pretvorili samo 15 posto.
03.01.2025
Dvije godine od uvođenja eura. Je li se isplatilo?
Prošle su dvije godine od kada je euro uveden u Hrvatsku. Danas se država može zaduživati jeftinije nego usporedive države EU koje nisu uvele euro i koje su manje zadužene, poput Poljske, Mađarske, Rumunjske i Češke.
01.01.2025
Naši analitičari očekuju oporavak ruske valute, od toga bi mogli profitirati ulagači i kompanije iz regije
Jačanje rublja pozitivno bi utjecalo na kompanije iz Adria regije koje posluju na ruskom tržištu, posebno na farmaceutski sektor koji nije pod izravnim sankcijama.
09.12.2024
Trump protiv Harris – tko će oblikovati budućnost valuta?
U slučaju pobjede Trumpa, dolar bi mogao dosegnuti paritet s eurom još prije Nove godine, smatraju neki analitičari.
05.11.2024
Bloomberg ističe kako je Europa među regijama koje su najviše izložene Trumpovoj prijetnji povećanjem carina na uvoz u SAD. Sjedinjene Američke Države veliki su uvoznik europske robe, od automobila i kemikalija do luksuznih torbi, a povećanje carina dodatno bi opteretilo već oslabljeno gospodarstvo zajedničkog tržišta.
Oprez ECB-a
Mogućnost da Trump ublaži planove za uvođenje carina Europskoj uniji ove je godine ojačala euro za približno 1,2 posto. Osim toga, viša inflacija u prosincu, koja je na godišnjoj razini iznosila 2,4 posto, ukazuje na oprez u daljnjim potezima Europske središnje banke (ECB) u 2025. godini.
Ako se inflacija ne pomakne prema željenoj razini od dva posto, ECB bi mogla zaustaviti daljnje smanjenje kamatnih stopa, što bi podržalo jačanje eura prema američkom dolaru. Glavni pokretač ukupne inflacije ostaju cijene usluga, koje su na godišnjoj razini porasle za četiri posto, potaknute kaskadnim prelijevanjem rasta plaća u cijelom europodručju, osobito u zemljama s manjkom radne snage.
Iz temeljne perspektive, slabljenju eura pogoduje slab rast zapadnih država europodručja i očekivano niža stopa gospodarskog rasta u usporedbi s američkom. Prema konsenzusu, američko gospodarstvo bi 2025. trebalo rasti po stopi od 2,1 posto, dok se za europodručje predviđa rast od samo jedan posto.
Mogućnost da ECB prekine snižavanje kamatnih stopa analitičari Bloomberg Adrije smatraju malo vjerojatnom. Ono što bi moglo ići u prilog euru su selektivne carine, odnosno Trumpova odluka o uvođenju carina za određene sektore, poput vojne industrije ili tehnologije, koje bi ipak smanjile pritisak na euro.
Prognoze analitičara za 2025. godinu
Analitičari Bloomberg Adrije predviđaju da će euro i dalje biti pod pritiskom prema paritetu (1-1,05) tijekom prvog tromjesečja 2025., dok se politika novog predsjednika ne razjasni. Za ostatak godine očekuje se stabilizacija carinskih napetosti i jačanje unutarnje kohezije unutar EU-a.
Američka politika će nedvojbeno igrati ključnu ulogu u oblikovanju globalnih tržišta u 2025. Ako SAD izbjegnu uvođenje carina na sve proizvode iz EU-a – ili ih uvedu po nižim stopama od očekivanih – euro bi se mogao vratiti na razinu od 1,08.
Geopolitika ostaje nepredvidljiva, osobito kada je uvelike vođena odlukama jednog čovjeka. Dodatni pritisak na slabljenje eura uzrokuju i politička neslaganja u Francuskoj, Njemačkoj i Austriji, jer se radi o velikim gospodarstvima Europske unije. Analitičari stoga predviđaju veću volatilnost valutnog para euro-dolar, osobito na dnevnoj razini, ovisno o smjeru američke fiskalne i carinske politike te o razvoju situacije u Ukrajini.