.webp){kind=icon}
Bankarski sektor u Europskoj uniji (EU) pokazuje znakove rasta profitabilnosti, no javljaju se rizici vezani za kvalitetu imovine i samu profitabilnost, objavilo je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) čiji je posao osigurati učinkovitu i dosljednu razinu bonitetne regulative i nadzora nad europskim bankarskim sektorom.
U izvješću za prvo tromjesečje ove godine EBA iznosi rezultate najnovije procjene rizika provedene tijekom proljeća uz sudjelovanje 85 banaka.
Kako se navodi, osim što je profitabilnost nastavila rasti, kapital, financiranje i razina likvidnosti ostaju solidni, a zaduživanje banaka je nakon privremenog zastoja zbog poremećaja izazvanog propašću banke Silicon Valley i preuzimanja Credit Suissea nastavljeno.
Struktura likvidne imovine i izvora financiranja u prvom tromjesečju ove godine
Kad je riječ o pokazateljima likvidnosti i financiranja, očekuje se da će brojke početi padati kako banke vraćaju dug uzet u okviru operacija dugoročnog financiranja Europske središnje banke.
Izvješće pokazuje da neizvjesni gospodarski izgledi i pad povjerenja među potrošačima i u poslovnom sektoru smanjuju apetit za rizikom među bankama, a sve više banaka očekuje pogoršanje u kvaliteti svoje imovine.
Kako bi se uspješno suočili s neizvjesnošću, puno banaka već ima osiguran zaštitni sloj rezervacija.
Kretanje stanja s neprihodujućim kreditima
Više kamatne stope pridonijele su povećanju profitabilnosti, a prosječan prinos na kapital dosegnuo je 10,4 posto. Adekvatnost kapitala je u prvom tromjesečju nastavila rasti i porasla za 30 baznih bodova u odnosu na prethodni kvartal, na 15,7 posto.
Koeficijent likvidnosti je u istom tom razdoblju pao na 163,7 sa 164,6 posto.
Situaciju u europskom bankarstvu s posebnim naglaskom na dvije članice eurozone u Adria regiji komentirao je i glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez koji objašnjava da su izračuni EBA-e "napravljeni na uzorku banaka koji predstavlja otprilike 80 posto ukupne aktive banaka na razini EU, pa time mogu odstupati od nekih podataka lokalnih centralnih banaka, ali svejedno šalju jasnu poruku o smjeru poslovanja banaka u EU".
Knez dodaje kako se u cijeloj Europskoj uniji vidi porast profitabilnosti banaka kroz rast neto kamatnih marži. "Prema podacima Banke Slovenije, povrat na kapital u Sloveniji od 12,4 posto je bio 4 postotna boda viši u odnosu na prvi kvartal 2022. godine, što je skoro 1 postotni bod viši porast nego prosjek EU", navodi on.
Još značajniji pomak zabilježen je u Hrvatskoj gdje je, prema podacima Hrvatske narodne banke, povrat na kapital porastao za 5 postotnih bodova na 14 posto. "Takvi pomaci ne iznenađuju, jer danas poslovne banke ostvaruju više povrate oročavajući višak likvidnosti kod centralnih banaka", tumači Knez.
Radi se o školskom primjeru efekata monetarnog zaoštravanja na poslovne rezultate, pogotovo jer se značajni višak likvidnosti nastao tiskanjem novca u zadnjih desetak godina ne može naglo povući iz sustava. Naglo povlačenje tog viška ugrozilo bi stabilnost sustava, jer likvidnost ustvari nikada nije podjednako raspoređena među bankama, objašnjava glavni analitičar Bloomberg Adrije.
Drugi razlog porasta zarada banaka je isto rezultat monetarnog zaoštravanja, a radi se o prilagodbama kamatnih stopa na kredite. "EBA upozorava na neodrživost ovakvih zarada", ističe Knez, jer bi se kamatne marže trebale spustiti kako će klijenti prebacivati svoja sredstva s tekućih računa na oročene depozite i to po rastućim kamatnim stopama.
Visoka likvidnost
"Mada bi takav razvoj događaja trebao biti najizgledniji na razini prosjeka Unije, u državama Adria regije ipak vidimo nešto usporeniju prilagodbu. Razlog leži u vrlo visokoj likvidnosti banaka", tumači Knez. Pozivajući se na podatke EBA-e on ukazuje kako je prosječni omjer kredita i depozita privatnog sektora u Hrvatskoj 63 posto, u Sloveniji 67 posto, dok on na razini cijele EU iznosi 109 posto.
"Drugi element u istom smjeru su razine pokazatelja NSFR, odnosno omjera ponderirane pasive i ponderirane aktive banaka. Kod Slovenije je prema EBA podacima taj pokazatelj na 175 posto, a Hrvatske još snažnijih 181 posto, što je značajno više od regulatornog limita od 100 posto i EU prosjeka od 126 posto. Smatramo da je porast kamatnih stopa na depozite neminovan u procesu monetarnog stezanja, ali kod Slovenije, a pogotovo Hrvatske bi taj proces trebao trajati dulje nego u većini EU zemalja upravo zbog izdašne likvidnosti u sustavu", prognozira Knez.
Hrvatska i Slovenija dobro pripremljene
Dodaje i da "prema većini ključnih pokazatelja rizika bankovni sustavi Hrvatske i Slovenije stoje bolje, a u nekim slučajevima i značajno bolje u odnosu na one u državama središnje i istočne Europe, a pogotovo prosjeka EU. Osobito se to očituje u visokim stopama ukupnog kapitala, niskog udjela neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima (NPL) i pokrivenosti neprihodujućih kredita umanjenjima vrijednosti".
Naravno, treba priznati da je bankama u manjim državama pristup kapitalu ograničeniji te je kapital skuplji, nego što je slučaj kod velikih banaka u većim članicama EU, ističe Knez. "Kako god, ovakvi pokazatelji svejedno označavaju da su bankovni sustavi Hrvatske i Slovenije dobro pripremljeni za eventualno pogoršanje kvalitete portfelja kredita kao rezultat tekućeg slabljenja gospodarske aktivnosti", zaključuje on.
