Izgubljeno desetljeće je iza nas - tržišta u nastajanju ponovno u fokusu ulagača

Nakon izgubljenog desetljeća, dionice tržišta u nastajanju (eng. emerging markets) doživljavaju impresivan povratak. Prošle je godine indeks MSCI Emerging Markets po prvi put u pet godina nadmašio MSCI World, referentni indeks za razvijena tržišta.

Prema Aliju Masarwahu, analitičaru fondova i direktoru konzultantske tvrtke Envestor, ovaj zaokret možda nije samo cikličke, već i strukturne prirode. Pitanje za ulagače više nije treba li dodati tržišta u nastajanju u portfelj, već kako to učiniti.

Povratak otpisanih

Ulagači u tržišta u nastajanju posljednjih godina nisu bili nagrađeni za svoj rizik. Od 2021. godine, indeks MSCI Emerging Markets bio je u sjeni indeksa MSCI World, koji je profitirao od spektakularnog tehnološkog buma u Sjedinjenim Američkim Državama.

No, prošla je godina donijela preokret: iz perspektive euro ulagača, MSCI Emerging Markets porastao je za gotovo 18 posto, u usporedbi sa sedam posto rasta MSCI Worlda. Nije tako davno bilo da su se dionice tržišta u nastajanju smatrale nepoželjnima, a kineske dionice "neinvestibilnima". Danas, uz povoljnije valuacije, više stope rasta i vjetar u leđa zbog pada američkih kamatnih stopa, ulagači se mogu nadati još jednoj dobroj godini.

Tri pristupa (i jedna alternativa) za ulaganje

Masarwah u svojoj analizi predstavlja tri temeljna pristupa ulaganju u dionice tržišta u nastajanju, te jednu opciju za konzervativnije investitore.

Za one koji žele minimalistički pristup, rješenja koja pokrivaju cijelo tržište najbolja su opcija. Klasični ETF-ovi koji prate MSCI Emerging Markets pružaju jednostavan i solidan pristup. Za one koji žele nešto širu pokrivenost, tu su ETF-ovi na MSCI EM IMI indeks, koji uključuje veći udio dionica malih kompanija (small caps). Iako MSCI EM IMI sadrži oko dvije tisuće dionica, fokus je identičan: Kina, Tajvan, Indija i Južna Koreja zajedno čine dobre tri četvrtine težine indeksa. Sektorski, stari klišej o sirovinama je prošlost; informacijska tehnologija sada je najveći blok s gotovo 25 posto, a slijede financije, ciklička potrošnja i komunikacijske usluge.

Prave priče o rastu na tržištima u nastajanju često se događaju izvan standardnih indeksa. Mnoge brzorastuće digitalne i tehnološke tvrtke – kao što su kazahstanski Kaspi sa svojom super-aplikacijom, brazilski fintech Nubank ili pružatelj cloud i AI infrastrukture Nebius – ili uopće nisu prisutne u velikim EM indeksima ili su zastupljene u tragovima. Aktivno upravljani fondovi mogu uključiti takve dionice i tako sudjelovati u strukturnim trendovima poput digitalizacije, umjetne inteligencije i fintecha. Ovaj pristup privlači ulagače orijentirane na prinos koji svjesno prihvaćaju veći rizik. Povijest, međutim, pokazuje da razdoblja spektakularnog rasta često slijede jednako spektakularne korekcije, zbog čega takve strategije pripadaju satelitskom, a ne središnjem dijelu portfelja.

Na drugom kraju spektra nalaze se strategije koje svjesno igraju opreznije. Defanzivni pristup fokusira se na robusne poslovne modele, povoljne valuacije, stabilne sektore ili strategije minimalne volatilnosti koje značajno smanjuju fluktuacije u odnosu na tradicionalne tržišne portfelje. Namijenjene su ulagačima koji žele sudjelovati u dugoročnom rastu, ali imaju ograničenu toleranciju na tipične tržišne oscilacije. Nedostatak je što takve strategije često zaostaju za tržištem tijekom snažnih "bikovskih" razdoblja. Zauzvrat, ulagači dobivaju mirniju krivulju prinosa, što može biti psihološki vrijedno.

Ako smatrate da su rizici povezani s dionicama na tržištima u nastajanju previsoki, obveznice nude alternativu koja i dalje može biti vrlo unosna. To se posebno odnosi na državne obveznice denominirane u lokalnim valutama. Suprotno uvriježenom mišljenju, tržišta u nastajanju često su manje zadužena od industrijaliziranih zemalja, a ipak nude više kamatne stope. Trenutno su u povoljnom položaju jer su mnoge njihove središnje banke rano podigle kamatne stope kako bi se borile protiv inflacije. Istovremeno, očekuje se pad kamatnih stopa u SAD-u, što klasične carry trade strategije čini ponovno zanimljivima. Iako politički rizici i valutne krize ostaju prijetnja, oni više nisu "privilegij" tržišta u nastajanju, o čemu svjedoči i kolaps dolara 2025. godine i sve veća zabrinutost oko fiskalne održivosti SAD-a.

 

S obzirom na strukturne promjene i trenutno okruženje, ulagači imaju na raspolaganju širok spektar alata za izlaganje tržištima u nastajanju. Odabir prave strategije ovisi isključivo o individualnoj toleranciji na rizik i dugoročnim ciljevima.