Globalna tržišta zabrinuta za vrijednost valuta

Ispod površine kratkoročnih uspona i padova financijskih tržišta možda je u tijeku dugoročnije ponovno određivanje vrijednosti brojnih imovina, jer se ulagači nastoje zaštititi od prijetnji koje donose nekontrolirani proračunski deficiti.

Iako su u petak naslovi bili preplavljeni novim prijetnjama carinama između SAD-a i Kine, koje su natjerale trgovce da pobjegnu iz rizičnijih ulaganja u obveznice, upravitelji novcem sve češće raspravljaju o fenomenu poznatom kao "trgovina zbog obezvrjeđivanja" (eng."debasement trade").

Oni koji vjeruju u tu tezu povlače se iz državnog duga i valuta u kojima je on denominiran, strahujući da će njihova vrijednost s vremenom biti nagrizena jer se vlade ne odlučuju suočiti sa svojim golemim dugovima, pa čak ih i povećavaju.

Dodatno ulje na vatru dolijevaju špekulacije da će se središnje banke suočiti s rastućim političkim pritiscima da zadrže niske kamatne stope kako bi ublažile teret državnih dugova – a time, zapravo, poticale inflaciju nastavljajući tiskati novac.

Prošli tjedan japanski jen i državne obveznice doživjeli su val prodaje nakon što je pristaša poticajnih mjera Sanae Takaichi napravila korak prema mjestu premijerke. Novi val političkih previranja u Francuskoj oko državnih financija potresao je euro, dok nadolazeći proračun u Ujedinjenom Kraljevstvu izaziva nervozu na tržištu državnih obveznica, još uvijek obilježenom rasprodajom iz 2022. koja je tada s vlasti srušila premijerku Liz Truss.

Iako je dolar posljednjih tjedana ojačao unatoč zatvaranju američke vlade, on je i dalje slabiji tijekom ove godine, nakon što su Trumpov trgovinski rat i planovi za smanjenje poreza ranije izazvali njegov najveći pad od ranih 1970-ih. Njegov pristup "America First", prekid s globalnim poretkom i napadi na neovisnost Federalnih rezervi također su potaknuli sumnje hoće li američke državne obveznice zadržati status glavne svjetske "bezrizične imovine" – što podriva prinose na dugoročne obveznice.

S druge strane "debasement tradea", plemeniti metali profitiraju od svog tradicionalnog statusa utočišta, dok se kriptovalute ponovno uzdižu - ovaj put zbog svoje navodne uloge zaštite od učinaka državne politike. Zlato je ove godine poraslo više od 50 posto i nedavno premašilo rekordnih 4.000 dolara po unci, dok je srebro dosegnulo povijesni maksimum.

Iako su kriptovalute zabilježile snažan pad nakon što su Trumpove nove carinske prijetnje uzdrmale tržišni sentiment, Bitcoin je i dalje u plusu više od 20 posto ove godine te je dosegnuo novu rekordnu vrijednost.

Bloomberg

Stephen Miller kaže da tijekom svojih četrdeset godina rada na tržištima nikada nije vidio tako velik pomak kapitala iz valuta i državnih obveznica u alternativna ulaganja. Bivši voditelj odjela za obveznice u australskom BlackRocku smatra da je to tek početak.

"Debasement trade još ima dosta prostora za rast", rekao je Miller, danas savjetnik u GSFM-u, podružnici kanadske CI Financial Corp. "Američke državne obveznice više jednostavno nisu neprikosnoveno sigurna luka kakvima su nekoć izgledale, a taj se fenomen ponavlja i na drugim tržištima obveznica."

Milijarderi Ray Dalio i Ken Griffin privukli su pažnju medija izjavama da bi zlato moglo biti sigurnije od dolara. Direktor Kanadskog mirovinskog investicijskog fonda smatra da su i američke državne obveznice u opasnosti da izgube status utočišta. Autor i savjetnik hedge fondova Nassim Taleb upozorava da rastući američki deficit sije sjeme dužničke krize koju će gotovo biti nemoguće izbjeći.

"Svijet svjedoči pogoršanju ne samo realne vrijednosti svojih valuta, već i stabilnosti vlada", rekao je Calvin Yeoh iz singapurskog Blue Edge Advisorsa, koji upravlja Merlion fondom i kupuje zlato.

Pojam "debasement" potječe još iz vremena kada su vladari poput kralja Henrika VIII. i cara Nerona razrjeđivali svoje zlatnike i srebrnjake jeftinijim metalima poput bakra.

Bloomberg

Postoje brojne sumnje da se danas događa suvremena verzija tog procesa, budući da više čimbenika utječe na rast cijena zlata i Bitcoina. Osim toga, prerana upozorenja o nadolazećoj dužničkoj krizi redovito se pojavljuju još od Globalne financijske krize.

Zamrzavanje ruske imovine nakon invazije na Ukrajinu naglasilo je ranjivost deviznih rezervi na vanjske sankcije, povećavajući privlačnost zlata. Središnje banke također povećavaju svoje zlatne rezerve kako bi diverzificirale svoje portfelje.

Kripto svijet, pak, nije stran bumovima i padovima pokretanim isključivo zamahom tržišta: tvrdnja da Bitcoin služi kao sigurno utočište oslabila je kada je, zajedno s drugim špekulativnim sredstvima, potonuo tijekom inflacijskog vala nakon pandemije i ponovno posljednjih dana, nakon što su trgovinske napetosti porasle.

Unatoč nedavnim potresima, dolar, euro i jen i dalje dominiraju svjetskom trgovinom i bankarskim sustavima te ostaju sidro za bilijune dolara dnevnih transakcija. Državni dug i dalje čini temelj kolateralnih okvira i mehanizama svjetskog financijskog sustava.

Snažan rast američkog burzovnog tržišta također dovodi u pitanje ovu tezu, budući da će stranim ulagačima i dalje trebati dolari za trgovinu, a unatoč Trumpovim destabilizirajućim potezima, strani su investitori nastavili povećavati svoje posjede američkih državnih obveznica.

"Tko god misli da se valute i obveznice mogu zamijeniti bitcoinom i zlatom, treba realnu provjeru", rekao je Shoki Omori, glavni strateg za trgovanje u tokijskoj Mizuho Securities Co., jednoj od najvećih japanskih brokerskih kuća.

Omori smatra da tržišta upravo svjedoče "momentum tradeu" – trendu u kojem sve više ulagača uskače u trgovinu koja trenutno izgleda dobitno, bez obzira na temeljne pokazatelje.

Što kažu Bloombergovi stratezi...

"Debasement se činio prilično razumnim načinom da se opišu izvanredna tržišna kretanja posljednjih mjeseci. Ali sada, kad imamo lijep naziv za tržišni režim u kojem se nalazimo, to je možda znak da su svi pretjerano usmjereni u jednom smjeru – i da slijedi razdoblje volatilnosti i pročišćavanja", kaže Mark Cudmore, izvršni urednik Markets Livea

No postoje i čvrsti razlozi zbog kojih ulagači raspravljaju o "debasementu", čak i ako se pokaže da je to akademska rasprava koja neće promijeniti tržišni status quo.

Strategi tvrtke Eurizon SLJ Capital Ltd. smatraju da su vlade postale "ovisne o proračunskom deficitu" zbog poplave jeftinog novca tijekom financijske krize i pandemije, kad su središnje banke srezale kamate i masovno kupovale obveznice.

"Ako upravitelji rezervi nastave smanjivati udio ne samo dolara, nego svih fiat valuta, zlato bi moglo nastaviti rasti", napisali su prošlog tjedna Eurizonovi stratezi. "Ako bi zlatne rezerve središnjih banaka dosegle vrijednost dolarskih, zlato bi, sve ostalo jednako, moglo dosegnuti 8.500 dolara. Zašto ne?"

U Andromeda Capital Managementu, Alberto Gallo smatra da će se, kako dugovi rastu, a stanovništvo stari, "proces monetarne devalvacije" ubrzati, jer je političarima lakše prigrliti tu opciju nego potaknuti rast ili uvesti štednju. Upozorava da bi središnje banke mogle biti uvučene u taj proces.

"Političari se poigravaju idejama monetarne reforme – bilo kroz revalorizaciju zlatnih rezervi, deregulaciju banaka ili promjene ciljeva središnjih banaka", rekao je Gallo u izvješću. "Konačni rezultati vjerojatno će biti ukorijenjena inflacija, daljnje slabljenje fiat valuta, viši dugoročni prinosi i jača povezanost između bezrizičnih i rizičnih imovina."

Bloomberg

Samo u SAD-u, gdje Fed drži kamatne stope povišenima kako bi suzbio inflaciju ograničavanjem rasta, Trump je fiskalnu politiku usmjerio suprotno – poreznim rezovima koji bi mogli dodatno povećati već gotovo dvotrillioni deficit. Državni dug mogao bi gotovo udvostručiti veličinu BDP-a do 2050., upozorio je u veljači američki Ured za reviziju vlade (GAO).

Trump i njegova administracija također su pozvali Fed da snizi kamate, djelomično tvrdeći da bi to smanjilo trošak duga, te testiraju granice neovisnosti središnje banke pokušavajući smijeniti guvernerku Lisu Cook. Trgovinski rat, blokada vlade i predsjednikovo korištenje Ministarstva pravosuđa za napade na domaće protivnike dodatno su pojačali zabrinutost zbog političke disfunkcionalnosti i nepredvidivosti.

U Francuskoj se zabrinutost ulagača ponovno povećala nakon što je premijer Sebastien Lecornu postao peti premijer koji je podnio ostavku u dvije godine zbog zastoja oko proračuna. Tjedan je završio njegovim ponovnim imenovanjem.

Bloomberg

Što se tiče Japana, mogući uspon Takaichi na mjesto premijerke dolazi u trenutku kad se raspad koalicije koja je vladala desetljećima produbljuje nesigurnost oko budućnosti. Njezina pobjeda na stranačkim izborima povećava mogućnost sporijeg podizanja kamatnih stopa u trenutku kad je inflacija i dalje znatno iznad cilja središnje banke.

U takvom okruženju neki i dalje vide prostor za nastavak "debasement tradea".

"Ovo pokazuje koliko se svijet promijenio i mogao bi biti znak da digitalna imovina postaje pouzdanije sredstvo očuvanja vrijednosti u sadašnjem okruženju", rekla je Kathleen Brooks, direktorica istraživanja u londonskom XTB Ltd.-u. "Ne očekujemo da će se to uskoro završiti."