Dok globalnim tržištima kapitala dominira nesigurnost potaknuta geopolitičkim napetostima, burze Adria regije pokazuju iznenađujuću otpornost. U tjednu obilježenom blagim minusima, šira slika od početka godine otkriva snažan rast, ponajviše na slovenskom i hrvatskom tržištu.
Ključne događaje koji su oblikovali protekli tjedan, od velikih korporativnih preuzimanja do kretanja cijena roba, analizira Rudi Lukačić, analitičar makroekonomije i tržišta kapitala Bloomberg Adrije.
Korporativne akcije tresu domaće tržište
Dva velika događaja na slovenskom tržištu kapitala privukla su najveću pažnju investitora. Prvi je ulazak slovenskog osiguravateljskog diva Triglava u hrvatski zdravstveni sektor. Triglav je objavio preuzimanje 49 posto udjela u hrvatskoj Arsana Medical grupi od fonda rizičnog kapitala Profectus, koji je kroz tu grupaciju konsolidirao privatne zdravstvene ustanove u Hrvatskoj.
Ovaj potez signalizira jačanje regionalnih veza i interes velikih igrača za ulaganja u uslužne djelatnosti s visokim potencijalom rasta.
Drugi, i medijski znatno eksponiraniji događaj, jest nastavak sage oko preuzimanja Addiko banke. Nakon višemjesečne borbe, slovenski NLB još uvijek nije uspio prikupiti dovoljan broj dionica za preuzimanje, dok su iz Raiffeisena objavili da su prešli prag od 55 posto vlasništva. No rok još nije istekao i borba ulazi u svoju napetu završnicu.
Regionalni optimizam nasuprot globalnoj nesigurnosti
Iako su regionalna tržišta proteklog tjedna zabilježila blagi pad, Lukačić ističe kako je cjelokupni trend od početka godine izrazito pozitivan. "Ako se fokusiramo na regiju, vidjet ćemo da je ona i dalje više-manje u plusu", navodi Lukačić. Predvodnici rasta su slovenski indeks SBITOP, koji je od početka godine ostvario impresivan rast od gotovo 30 posto, a odmah iza njega je hrvatski CROBEX s rastom od skoro 20 posto.
Situacija je dijametralno suprotna na svjetskim burzama, koje su tjedan završile u crvenom. Glavni uzrok pesimizma je povratak nestabilnosti na Bliskom istoku, što uvijek unosi nervozu među investitore. Dodatni faktor je rotacija kapitala iz dionica tehnološkog sektora. Prema Lukačićevim riječima, investitori su postali skeptični prema vremenskom okviru u kojem će se velika ulaganja u umjetnu inteligenciju preliti u stvarne zarade kompanija.
Nafta raste, zlato pada, pšenica zabrinjava
Na tržištima roba također je zabilježena volatilnost. Cijena nafte, potaknuta sukobima na Bliskom istoku, ponovno je u zelenom i probila je psihološku granicu od 80 dolara po barelu. S druge strane, zlato je nastavilo s padom nakon povijesnog rasta te je od početka godine u negativnom teritoriju.
Posebnu pažnju u nadolazećem razdoblju treba obratiti na tržište pšenice. Iako je žetva u Adria regiji završena, s otkupnim cijenama od oko 20 dinara po kilogramu u Srbiji i početnih 150 eura po toni u Hrvatskoj, europsko tržište bilježi značajan skok. Cijena na pariškoj burzi, koja služi kao europski benchmark, skočila je s 200 na 230 eura po toni.
"Razlog tomu je povratak eskalacije u Crnom moru, što bi moglo utjecati na opskrbu žitom s ukrajinskog i ruskog tržišta", objašnjava Lukačić. Dodatni pritisak na cijene stvara i suša u Sjevernoj Americi, koja prijeti smanjenjem prinosa. Ipak, valja naglasiti kako se cijena pšenice na pariškoj burzi odnosi na premium klasu, dok su cijene u regiji za 3. i 4. klasu.
Prema tome, očekuje se kako će u regiji cijene uvijek biti nešto niže od benchmarka, iako bi njegov rast trebao podići i cijene u regiji.
--Cijeli razgovor pogledajte u videu.
.webp){kind=icon}
