Burze i cijene dionica često se smatra pulsom gospodarstva; rast dionica odraz je vjere investitora u buduće poslovanje kompanija, njihov pad signalizira usporavanje, a oscilacije, kao što je to prilično jasno proteklih dana, proizvod su neizvjesnosti. No kad su u pitanju domaća burza i tržište, puls kuca u svojem ritmu, ekonomski organizam preplavljuju valunzi, a krvna slika djelo je Vlahe Bukovca.
Glavni razlog zašto se na burze gleda kao na puls neke ekonomije je to što kompanije čije dionice kotiraju na tržištima nerijetko čine solidan presjek gospodarstva. Mada se uglavnom radi o najvećim kompanijama, što bi moglo izazvati prigovore kako su srednje i male kompanije podzastupljene, manje tvrtke su nerijetko dobavljači većih, pa im i poslovanje ovisi o njima. Burze i dionice tako postaju neloš indikator zdravlja neke ekonomije. Barem kad se radi o velikima.
U Hrvatskoj su stvari nešto drukčije. Poželjeli smo vidjeti mogu li financijski rezultati kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi i kretanje cijena njihovih dionica poslužiti kao aproksimacija cijele ekonomije, a brojke su pokazale kako se u njih ne može baš čvrsto pouzdati. Usporedili smo kretanje prihoda kompanija na burzi čije se dionice nalaze u sastavu indeksa Crobex s kretanjem ukupnih prihoda svih kompanija u Hrvatskoj, kretanjem indeksa Crobex te promjenom bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Čitaj više
Bankama ide odlično, ali teško će nadmašiti 2024.
Financijski sektor prošle je godine bio definitivni pobjednik europskog tržišta kapitala, a rast cijena dionica banaka u Adria regiji nadmašio je rast ostalih u Europi.
10.04.2025
Obveznice u Hrvatskoj izlaze iz sjene bankovnih kredita
Tržište korporativnih obveznica u Hrvatskoj posljednjih je godina sve aktivnije.
08.04.2025
Četiri teškaša isplaćuju 1,07 milijardi eura dividende, od čega 930 milijuna u inozemstvo
Zagrebačka banka, PBZ, Ina i HT samo su neke od velikih domaćih kompanija u stranom vlasništvu.
04.04.2025
Dionica Đure Đakovića u tjedan dana skočila više od 170 posto
Još prošlog utorka cijena joj je bila 17,20 eura, a u srijedu se prodavala i po 49 eura.
12.03.2025
Brojke iz godine u godinu kreću u koliko-toliko istom smjeru, iako ima odstupanja, ali razina njihove promjene ukazuje kako ih nije lako uzeti kao pouzdan indikator stanja domaćeg gospodarstva. Primjerice, 2022. godine ukupni prihodi svih kompanija u Hrvatskoj porasli su 28,5 posto, prihodi kompanija iz sastava indeksa Crobex ojačali su puno skromnijih 6,4 posto, sama vrijednost indeksa Crobex snižena je za gotovo pet posto, a BDP je porastao 7,3 posto.
Godinu dana kasnije Crobex je skočio čak 28 posto, prihodi svih kompanija u Hrvatskoj 9,6 posto, kompanija s burze 12,5 posto, a BDP je porastao tek 3,3, posto.
Razloge za takve razlike lako je pronaći. Domaće tržište kapitala je tradicionalno plitko i izlistavanje dionica na uređenom tržištu i dalje je iznimka i anomalija. Nedavni ulazak građevinske kompanije ING-GRAD u kotaciju Zagrebačke burze bio je prvi takav događaj od izlistavanja Spana u rujnu 2021. godine.
Dvadesetak kompanija čije dionice ulaze u izračun indeksa Crobex tako nisu idealan uzorak domaćeg gospodarstva, a svakako su manje reprezentativan od 500-tinjak američkih kompanija koje se nalaze u poznatom indeksu S&P 500.
Špekulativna trgovina
Niska likvidnost domaćeg tržišta kapitala nije samo produkt malog broja izlistanih kompanija već i skromnog broja građana koji investiraju u dionice. Manji broj igrača na tržištu znači i da razni trendovi mogu biti naglašeniji i izraženiji, ovisno o trenutku, što se vidi i iz jačih pomaka Crobexa u pojedinim godinama, kao i u njegovom padu u godinama kad su prihodi kompanija i BDP rasli.
Špekulativna trgovina nešto više utječe na dnevne ili tjedne cikluse, no i ona može rezultirati u stvaranju dugotrajnijih neodrživih trendova. Naravno, na špekulativne cikluse nisu imune niti velike burze. Povremeni krahovi jasan su dokaz, ali širina i dubina tih tržišta ipak služe kao svojevrsno sidro tijekom burzovnih oluja.
Velike burze bolji su indikatori zdravlja neke ekonomije | Bloomberg
Prije nego Financijska agencija krajem svibnja objavi prve podatke o kretanju ukupnih prihoda i dobiti svih hrvatskih kompanija u 2024. godini, u ovom trenutku možemo s viskom vjerojatnošću pretpostaviti da su rasli. Inflacija je i dalje nezanemariv faktor, a procjena statističara o lanjskom rastu BDP-a od 3,8 posto tome ide dodatno u prilog.
No koliko su točno rasli prihodi i profiti i radi li se o jednoznamenkastom ili dvoznamenkastom skoku, već je teže procijeniti. Prihodi kompanija čije su dionice u indeksu Crobex lani su porasli 7,7 posto, oko pet postotaka manje nego u 2023. godini. Ta niža stopa rasta mogla bi dijelom biti efekt usporavanja inflacije koja je snažnije utjecala na prihode u 2023. godini.
Za nešto bolju procjenu ostatka gospodarstva vjerojatno ćemo ipak morati čekati eventualno produbljivanje domaćeg tržišta kapitala kako bi kompanije na burzi bile realističniji uzorak cijele ekonomije. Porast izdanja korporativnih obveznica u prošloj godini pokazuje kako među domaćim poduzetnicima jača svijest o tržištu kapitala, ali još smo daleko od toga da se usklade puls, organizam i krvna slika domaće ekonomije.
.webp){kind=icon}
