Bankama ide odlično, ali teško će nadmašiti 2024.

Europsko tržište kapitala imalo je solidnu 2024. godinu, posebice ako uzmemo u obzir sva politička previranja i općenito skromna očekivanja gospodarskog rasta, probleme s produktivnošću i potražnjom, kao i postojanu inflaciju. Financijski sektor bio je definitivni pobjednik europskog tržišta kapitala – cijene dionica banaka u Europi, gledano kroz indeks Stoxx Europe 600 Banks, dodale su oko 25 posto samo u 2024. godini, znatno nadmašivši rast općeg indeksa Stoxx Europe 600 od oko šest posto tijekom 2024. godine. Osiguravateljski sektor također je na vrhu s rastom cijena dionica od oko 18 posto u 2024. (Stoxx Europe 600 Insurance). Tijekom prva dva mjeseca 2025. godine trend rasta se čak i pojačao, pa su cijene dionica banaka samo u siječnju i veljači 2025. dodale impresivnih 24 posto, a sektor osiguranja 11 posto u odnosu na kraj 2024. godine.

Promatramo li širu sliku, financijski sektor već je godinama pritisnut niskim kamatama, pod utjecajem poticajne monetarne politike ECB-a, ne samo kroz niske kamatne stope već i kroz politiku tiskanja novca kroz razne programe otkupa imovine, posebice tijekom pandemije i neposredno nakon nje. Ne samo da su kamatne stope na zajmove bile niske, nego su općenito svi povrati koje je banka mogla ostvariti bili niži.

Vratimo se kamatama. Šestomjesečni i tromjesečni Euribor bili su u negativnoj zoni od 2015. do sredine 2022. godine, što teoretski zaobilazi bit kamatnih stopa, ali je odigralo svoju ulogu u želji središnje banke da što više pridonese poticanju gospodarstva. Inflatorni šok u razdoblju nakon pandemije, kao i kriza cijena energenata nakon početka sukoba između Rusije i Ukrajine, zahtijevali su reakciju središnjih banaka pa su ECB, FED i lokalne središnje banke ušle u ciklus povećanja kamatnih stopa. Rast kamatnih stopa omogućio je bankama poboljšanje profitabilnosti, ali ne i bolju kreditnu aktivnost, koja je bila pritisnuta slabim izgledima rasta europskih gospodarstava.

Smanjenje kamatnih stopa započelo je od sredine 2024., ali višak likvidnosti u ECB-u također se smanjuje, budući da dospijeva imovina iz programa kvantitativnog popuštanja. Kretanje kamatnih stopa ide u smjeru smanjenja restriktivnosti, dok smanjenje viška likvidnosti ide u suprotnom smjeru. Zanimljivo je da smanjenje viškova likvidnosti deponiranih kod ECB-a od kraja 2022. nije znatno utjecalo na kamatne stope na tržištu novca, budući da su viškovi likvidnosti i dalje visoki. Krajem veljače viškovi likvidnosti ECB-a kretali su se oko 2,8 trilijuna eura i još uvijek su znatno iznad 2019., odnosno još uvijek nije povučena likvidnost plasirana tijekom i nakon pandemije. S aspekta profitabilnosti, rast kamatnih stopa pozitivno je utjecao na kamatni diferencijal budući da su izvori financiranja ostali povoljni. Rast profitabilnosti i općenito dobri izgledi ono su što je usmjerilo investitore prema ovom sektoru.

Depositphotos

Prinos na kapital banaka uključenih u Stoxx Europe Banks u 2024. dosegao je oko 12 posto, što je gotovo dvostruko više od povrata od 6,4 posto ostvarenog u pretpandemijskoj 2019. Gledamo li valuacije, unatoč brzom rastu cijena dionica, bankarski sektor se i dalje čini podcijenjenim. Omjer PE od 8,7 (Stoxx Europe 600 Banks) znatno je ispod istog pokazatelja krovnog indeksa od 15,4 (Stoxx Europe 600), ali i ispod vrednovanja američkih banaka (S&P 500 Banks Industry Group) od oko 12,9 početkom ožujka 2025. godine, što nam sugerira da ovaj sektor ima potencijala i još uvijek je atraktivan za investitore.

Tijekom 2024. dividendni prinos banaka skočio je u odnosu na prinos šireg indeksa, pa su banke zabilježile čak 6,6 posto, a širi indeks tek 3,4 posto dividendnog prinosa, što je povijesno relativno značajna razlika (dvadesetogodišnji prosjek pokazuje +0,9 postotnih bodova u korist banaka). Moramo imati na umu da su uvjeti išli i na ruku bankama. Uz spomenutu dobru likvidnost, nije došlo do naglog povećanja kreditnog rizika koji bi mogao narušiti ostvarenu dobit.

Imajući u vidu dobru reakciju tržišta kapitala tijekom 2025. godine, u nastavku analize promotrit ćemo kako su po pitanju financijskih rezultata prošle banke čije podružnice posluju u Adria regiji, ali i same banke koje posluju u Adria regiji.

Što se tiče cijena dionica bankarskih grupa koje posluju u regiji (uzorak čine sljedeće banke: Erste bank, Raiffeisen International, Intesa Sanpaolo i UniCredit bank), bilježimo nešto brži rast cijena dionica u prosjeku u odnosu na spomenuti europski indeks kako tijekom 2024. godine tako i tijekom prva dva mjeseca 2025. Cijene dionica UniCredit Banka nastavile su rasti nakon što je banka premašila očekivanja svojim rezultatima za četvrti kvartal 2024. godine. Zanimljivo je da je UniCredit tom prigodom sugerirao da su njihova očekivanja za 2025. godinu usmjerena prema nižim prihodima zbog smanjenja kamatnih stopa, no tržišta su kratkoročno negativno reagirala na tu informaciju. Nakon trodnevnog pada cijene dionice za ukupno oko dva posto, cijena se u dva radna dana oporavila i nastavila uzlazni trend. Cijena dionice UniCredita porasla je 31 posto samo tijekom prva dva mjeseca 2025., zbog očekivanog rasta kroz akvizicije, ali i najave veće isplate dividende u 2025. (50 posto dobiti u odnosu na dosadašnjih 40 posto).

Dobri profiti općenito su uzrokovali veće raspodjele ulagačima. Dividendni prinos europskih banaka bio je na višegodišnjem vrhuncu u 2024., dok je iznos kupnje vlastitih dionica porastao za oko 30 posto na godišnjoj razini tijekom prva dva mjeseca 2025. (20 najvećih europskih banaka kojima se trguje).

Promatramo li stvari iz šire geografske perspektive, vidljiv je pozitivan učinak izloženosti banaka prema Adria regiji i prema zemljama srednje i istočne Europe (Rumunjska, Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska – CEE u nastavku teksta), budući da tamo vidimo bolji gospodarski rast i bolju kreditnu aktivnost. U podacima UniCredit grupe vidimo dobar primjer kako je banka iskoristila potencijale tržišta CEE i Adria regije na kojima je prisutna. Ukupni kreditni portfelj grupe smanjio se za oko 15 posto u odnosu na kraj 2019. godine. U istom su razdoblju bruto krediti u navedenim regijama kumulativno porasli za 38 posto. Time je udio ovih regija u kreditnom portfelju poraslo s devet posto u 2019. na 14 posto u 2024., a na tim je tržištima grupa ostvarila oko 18 posto neto prihoda od kamata u 2024. godini.

U Raiffeisenu i Erste banci je slično. U slučaju Raiffeisen banke izloženost prema široj regiji iznosi oko 37 posto bruto kredita, dok je regija ostvarila čak 48 posto neto prihoda od kamata. U Erste banci bruto krediti usmjereni u CEE i Adria regiju iznosili su oko 45 posto ukupnih, dok je na njihov račun ostvareno oko 50 posto neto prihoda od kamata. Prednost regije, posebice Adria regije, dobra je kreditna aktivnost za razliku od vrlo slabog kreditnog rasta u eurozoni, ali i činjenice da je kreditni rizik i na ovom tržištu ograničen.

Banke u Adria regiji također su pokazale vrlo dobre rezultate u pogledu profitabilnosti i tržišta kapitala u 2024. U uzorku banaka koje smo koristili (ASA banka (BH), NLB banka (SI), HPB(HR), Zagrebačka banka (HR), Stopanska banka (MK) i Komercijalna banka Skoplje (MK) vidimo šaroliku sliku. Tijekom 2024. cijene dionica banaka u regiji rasle su znatno brže u odnosu na europski prosjek – od 50 posto u slučaju NLB banke do 124 posto u slučaju Stopanske banke Skoplje. Banke u Sjevernoj Makedoniji imale su najjaču izvedbu u 2024., udvostručile su svoje cijene, no na primjeru Stopanske banke vidimo korekciju od -9 posto u prva dva mjeseca 2025., zbog sporijeg rasta dobiti, dok je Komercijalna banka Skoplje u istom razdoblju zabilježila blagi rast od četiri posto. Cijena dionice Komercijalne banke Skoplje zapravo stagnira od kraja siječnja kada su objavljeni financijski rezultati za 2024. budući da banka očekuje slabije rezultate u 2025. zbog visoke baze iz 2024., nakon što je dobit nakon oporezivanja porasla 38 posto na godišnjoj razini.

HPB je također bila u korekciji tijekom prva dva mjeseca 2025., budući da je banka zabilježila pad dobiti nakon oporezivanja zbog troškovnih pritisaka, iako su neto prihodi od kamata, kao i od naknada i provizija zabilježili solidne stope rasta. Cijena dionice Zagrebačke banke više-manje stagnira, odnosno pad s početka 2025. spustio je cijenu dionice na prosinačke razine. ASA banka također stagnira zbog slabog trgovanja, no cijena je početkom ožujka nakon objave rezultata banke i rastom ukupnog rezultata od 22 posto u 2024. skočila četiri posto na dnevnoj razini. Slovenska NLB banka nastavila je uzlazni trend u skladu s 2024. te je do kraja veljače dodala 10 posto u odnosu na kraj 2024. godine.

Depositphotos

Dobar dio banaka u regiji ne kotira na burzi, stoga ćemo analizu profitabilnosti nastaviti na proširenom uzorku banaka iz Adria regije. U 2024. godini banke su povećale neto prihode od kamata i neto prihode od provizija i naknada po dvoznamenkastim stopama rasta. Neto prihodi od kamata porasli su u prosjeku za oko 13 posto, dok su neto prihodi od naknada i provizija u 2024. porasli oko 11 posto na međugodišnjoj razini. Naglašavamo da je kod svih banaka u uzorku (osam banaka iz regije) zabilježen rast obje navedene kategorije neto prihoda, ali je kod svih zabilježen i rast dobiti. Dobit prije oporezivanja porasla je u prosjeku 17 posto na godišnjoj razini. Budući da su kamatne stope počele posustajati u 2024. u svim zemljama u regiji, pozitivan učinak djelomično je došao iz dobre kreditne aktivnosti. Rast kredita i potraživanja od klijenata iznosio je oko 12 posto u 2024. godini.

Prema disparitetu rasta prihoda navedenih kategorija i rasta dobiti prije oporezivanja, vidimo da postoji segmentacija u samom uzorku banaka. Kod tri banke iz uzorka vidimo da su rastu financijskog rezultata kumovali jednokratni čimbenici – u slučaju Komercijalne banke Skoplje to je bila prodaja ovršene imovine koja je bila bolja od planirane, kao i naplata otpisanih potraživanja. U slučaju banaka u Srbiji (Banca Intesa i OTP banka) vidimo niže neto rashode zbog devalvacije financijskih sredstava, što je posljedica ograničenja kamatnih stopa od NBS-a, a što je dovelo do jače modifikacije ove kategorije u 2023. godini. Na primjeru dviju banaka (NLB d.d. i HPB) vidimo suprotnu situaciju, odnosno troškovne pritiske koji su doveli do vidno slabijih krajnjih rezultata u odnosu na ono što je sugerirao rast prihoda.

Očekujemo da će 2025. također biti dobra za bankarski sektor, ali rezultate poput 2024. bit će teško nadmašiti. Postupni pad kamatnih stopa ograničit će rast profitabilnosti, ali vidimo pozitivan doprinos sa strane kreditne aktivnosti, gdje i dalje vidimo pozitivan trend. Gospodarstvo i stanovništvo u zemljama Adria regije nisu prezaduženi, naprotiv, prema omjeru kredita i BDP-a među najnižima su u Europi, što pokazuje da postoji potencijal za daljnje zaduživanje. Ako uzmemo u obzir inflaciju, rast cijena nekretnina i rastuću potrošnju, vidimo da će biti sve veća potreba za zaduživanjem stanovništva, tim više što je rast plaća povećao kapacitet zaduživanja stanovništva. Vidimo i raspoložive kapacitete kod banaka – budući da je omjer kredita i depozita ispod jedan, što pokazuje da postoji prostor za daljnji plasman kredita samo iz depozita kao izvora financiranja.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar