Trump se vratio. Što sada?

Svijet se 6. studenoga probudio u novoj/staroj stvarnosti. Dan prije američki su građani velikom većinom glasali za bivšeg šefa države Donalda Trumpa za 47. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Trebamo li mi u Europi biti zabrinuti zbog Trumpova povratka?

U potrazi za odgovorom na pitanje što Trump 2.0 donosi na gospodarskom i vanjskopolitičkom planu, Europa – a s njom i cijela Adria regija – moraju se osvrnuti na njegov prvi mandat. Tada je republikanac koketirao s povlačenjem SAD-a iz NATO-a i otvoreno prijetio nekim europskim saveznicima. Nije bio popustljiv ni na gospodarskom planu, gdje je uveo carine na europski čelik i aluminij.

Ipak, predizborna retorika često se jako razlikuje od kasnijih stvarnih politika, pa neka od Trumpovih predviđanja, prema stručnjaku za geopolitiku i bivšem diplomatu Denisu Manceviču, "treba uzeti s rezervom i promatrati prije svega u svjetlu izbornog konteksta".

Radilo se o predizbornoj retorici ili ne, europske donositelje odluka i čelnike izvoznih tvrtki ponajviše zabrinjavaju najave carina od 60 posto na robu iz Kine i od 10 do 20 posto na robu iz drugih zemalja.

Bloomberg

 

"Ako bi se takve mjere provele, izazvale bi jedan od najvećih trgovinskih šokova u povijesti", kaže Mancevič koji smatra da bi carine od 10 posto dodatno pogoršale konkurentnost europskih proizvođača, a ujedno naškodile interesima nekih američkih izvoznika. 

Ekonomisti banke ABN AMRO vjeruju da bi opće uvozne carine od 10 posto smanjile godišnji izvoz eurozone u SAD od 460 milijardi eura za gotovo trećinu, smanjujući proizvodnju za 1,5 postotnih bodova tijekom tri godine.

Tomaž Deželan s Fakulteta društvenih znanosti u Ljubljani kaže da bi direktori europskih izvoznih tvrtki Trumpove najave trebali shvatiti "jako ozbiljno" te spominje njemačku automobilsku industriju koju bivši predsjednik želi "dobro udariti".

Ovaj sektor njemačkog gospodarstva već se suočava s brojnim pritiscima dok se zemlja pokušava nositi s gospodarskom i političkom krizom u koju je upala. Nedavni raspad tamošnje vladajuće koalicije uslijedio je nakon tjedana unutarnjih sporova oko toga kako potaknuti rast njemačkog gospodarstva. Mnoge tvrtke u Adria regiji također ovise o uspjehu njemačke autoindustrije, koja bi u slučaju Trumpovih carina bila neizravno pogođena.

"Problem u njemačkoj autoindustriji pokazatelj je problema u cijelom njihovu industrijskom sektoru, budući da je to jedna od strateški najvažnijih grana gospodarstva te zemlje, a mi smo ovdje u našoj zemlji stvorili ekosustav uglavnom dobavljača različitih stupnjeva  dodane vrijednosti – od 'motanja kabela' do, primjerice, dijelova za električne baterije", naglasio je Dušan Marković, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.

Dobavljači su, dodaje, sada suočeni s činjenicom da Volkswagen prvi put u povijesti zatvara tvornicu u Njemačkoj i da im prodaja ide loše, a pritom nemaju alternativu jer je vrlo teško ući u lanac opskrbe kineskih tvrtki.

"Europska komisija već se priprema za moguće uzvratne mjere kako bi Trumpa što prije dovela za pregovarački stol. U 2018. je bila nespremna na carine na europski čelik i aluminij, na koje nije u potpunosti odgovorila protumjerama", kaže politolog Deželan. "Trump također želi odgovoriti na visoke kazne koje plaćaju američki tehnološki divovi zbog kršenja europskih zakona."

Podsjetimo, 2018. prva Trumpova administracija uvela je carine od 25 posto na čelik i 10 posto na aluminij koji dolazi iz Europske unije (EU) u SAD. Američke carine na čelik i aluminij, kao i uzvratne mjere EU-a na američku robu, uključujući motocikle i viski, privremeno su obustavljene do kraja ožujka 2025.

Bloomberg

Očekivano, predstavnici gospodarstva ne gledaju blagonaklono na najavljene carine. Iz Slovenske industrije čelika za Bloomberg Adriju kažu da, bez obzira na razne izazove, poput promjena tečaja, ograničenja uvoza i prilika na drugim tržištima, SAD ostaje važno izvozno tržište.

"Nama ishod izbora nije toliko bitan, jer naše poslovanje više ovisi o gospodarskom ciklusu nego o samoj administraciji. Dovoljno jako tržište može preživjeti i vrlo restriktivnu trgovinsku politiku", poručuju iz grupe koja je na američkom tržištu prisutna već 22 godine.

Međutim, članovi te grupe bili su kritični prema EU-u koji, po njihovu mišljenju, "nije uspio uspostaviti trgovinske sporazume u SAD-u". Od uvođenja carina tijekom prve Trumpove administracije 2018., grupa je uspjela povećati izvoz u SAD "uglavnom na račun oslobađanja od carina, jer proizvodimo nišne proizvode koji se ne proizvode lokalno u SAD-u, ali su njihovu gospodarstvu još uvijek potrebni."

Nebojša Lazarević, osnivač beogradskog Centra za europske politike, smatra da Trump na polju vanjske politike neće ići tamo gdje ne može postići uspjeh, a to je, kako smatra, Bliski istok. Ističe da republikanac "zna da Amerika ima jednog konkurenta, a to je Kina".

"U tom smislu, vjerujem da se on neće posebno baviti Bliskim istokom – koliko god to šokantno zvučalo. S druge strane, mislim da može relativno brzo i lako riješiti pitanje Ukrajine i na tom valu vanjskopolitičkog uspjeha zaoštriti odnose s Kinom", kazao je Lazarević.

Neizvjesnošću Trumpove vladavine na području gospodarstva i sigurnosti bavio se i Economist Intelligence Unit (EIU), gdje su uz pomoć takozvanog indeksa rizika Donalda Trumpa za svaku zemlju doznali tko se treba, a tko ne treba brinuti u njegovu drugom mandatu.

Izvješće je pokazalo da je spomenuta Njemačka najugroženija od europskih zemalja. Slovenija u izvješću nije istaknuta, ali je navedena u grafikonu iznosa vojnih izdataka zemalja NATO-a, gdje se vidi da je znatno ispod granice od dva posto obrambenih izdataka  udjela u BDP-u. U međuvremenu, Hrvatska je jedna od zemalja koja se najmanje boji nove Trumpove vladavine, jer ima slabe ekonomske i sigurnosne odnose sa SAD-om.

Što se tiče utjecaja izbora Trumpa na sigurnosni sektor, obrambena znanstvenica Maja Garb s Fakulteta društvenih znanosti u Ljubljani rekla je da sumnja u bilo kakve povijesne promjene, poput povlačenja američkih snaga s europskog tla ili povlačenja SAD-a iz NATO-a. "Možda će se dogoditi suprotno, da će se NATO više uključiti u svjetska pitanja, poput odnosa s Kinom", čak je nagađala.

Branimir Jovanović, suradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, istaknuo je kako u Adria regiji postoji mišljenje da će Trump više pažnje posvetiti ovom dijelu svijeta, ali da to ne mora biti tako, jer ako je njegova politika negativna za Europu, vjerojatno će biti negativna i za nas.

"Mislim da će Trumpova pobjeda imati negativan učinak na Balkan u ekonomskom smislu. Možda će imati pozitivan učinak u političkom smislu, prije svega kada je u pitanju odnos Beograda i Prištine. Demokrati nisu bili previše uključeni u rješenje tog pitanja, ali generalno, s ekonomskog aspekta, to će biti loše za Balkan", ocijenio je u intervjuu za Bloomberg Adria TV.

Bloomberg

U tom smislu sporazum između Srbije i Kosova – koji su 2020. godine u Bijeloj kući, u Trumpovoj prisutnosti, potpisali srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i tadašnji kosovski premijer Avdulah Hoti – mogao bi se ponovno aktualizirati. Iako je taj dokument mnogo toga najavljivao, prije svega u smislu poboljšanja gospodarskih odnosa Beograda i Prištine, za dobar dio stvari s vremenom je postao mrtvo slovo na papiru.

Komentirajući utjecaj izbornih rezultata na Sloveniju, komunikacijski stručnjak Dejan Verčič iz tvrtke Herman & partnerji, napisao je kako možemo očekivati ​​manje aktivnosti SAD-a na svjetskoj razini. "Ako želimo ići naprijed, moramo se osloniti na sebe. I SAD će se sve više baviti samim sobom", napisao je.

Profesor Ljubodrag Savić s beogradskog Ekonomskog fakulteta ne sumnja da će se Trump držati protekcionističke politike, imajući u vidu da je produktivnost rada u SAD-u niža nego u Kini, čiji se proizvodi kvalitetom ne razlikuju od onih sa Zapada, ali su neusporedivo jeftiniji.

"Trump će štititi američko tržište, tim više što u sadašnjoj gospodarskoj krizi SAD najbolje stoji u usporedbi s kolektivnim Zapadom. Njihova je moć paradoksalno porasla – najviše su profitirali od rata u Ukrajini. Uz to, SAD je jedini na svijetu samodostatan – ima naftu, plin i druge pogodne sirovine, ogromno tržište i dolar. Oni praktično daju ton funkcioniranju svjetske ekonomije i društva", kaže Savić.

Ministarstvo gospodarstva, turizma i športa (MGTŠ) Slovenije gospodarsku suradnju te zemlje i SAD-a ocjenjuje obećavajućom na nekoliko područja i podsjeća na rast robne razmjene u prvoj polovici 2024. godine za 35,4 posto.

"SAD je za Sloveniju jedno od prioritetnih tržišta u smislu privlačenja izravnih stranih ulaganja. Uglavnom smo zainteresirani za ulagače u području naprednih tehnologija te istraživanja i razvoja", rekli su iz MGTŠ-a, ne komentirajući konkretno utjecaj izbora.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Predrag Bjelić očekuje veću prisutnost američkih kompanija u Srbiji u sljedećem razdoblju. "Građevinarstvo bi potencijalno moglo biti industrija za koju bi Amerikanci ovdje bili zainteresirani."

Među većim regionalnim tvrtkama koje posluju na američkom tržištu je i slovenski Dewesoft iz Trbovlja, čija se trećina poslovanje odvija u SAD-u. Sonja Šmuc, zamjenica direktora za strateške projekte u Dewesoftu, opisala je SAD kao stabilnog poslovnog partnera, gdje nema posebnih rizika u poslovanju.

"Najveći izazov, kako u SAD-u tako i u Europi, uvođenje je novih sankcija kojih morate stalno biti svjesni", rekla je za Bloomberg Adria TV.

Na pitanje kako se tvrtka priprema za potencijalne poteze Trumpove administracije, Šmuc je rekla da će poslovanje biti fokusirano na sektor nafte i prirodnog plina te obrambenu industriju.