Financijska bazuka Pekinga kao startni signal za investitore?

Narodna banka Kine (PBOC) početkom je tjedna iznenadila sveobuhvatnim paketom poticajnih monetarnih mjera kojima Kina nastoji prevladati najveću krizu u posljednjih deset godina.

"Središnja banka uvela je nekoliko mjera za poticanje gospodarstva zbog zabrinutosti da bi službeni cilj rasta od oko pet posto mogao biti nedostižan zbog nedavnih slabih podataka", objašnjava analitičar Tilen Šarlah iz ACEX-a.

Guverner PBOC-a, Pan Gongsheng, najavio je u utorak smanjenje ključne kamatne stope za 0,2 postotna boda, bankari su smanjili obvezne pričuve banaka za pola postotnog boda, a tome su dodali i snižene kamatne stope na postojeće hipotekarne kredite za otprilike pola postotnog boda. Također su najavili nekoliko mjera za jačanje likvidnosti financijskih tržišta i nekoliko netipičnih najava mogućeg monetarnog popuštanja do kraja godine.

Potezi poduzeti u utorak u drugom najvećem svjetskom gospodarstvu pokrenuli su svjetska financijska i robna tržišta u srijedu. Referentni američki indeksi Dow Jones i S&P 500 završili su na rekordnim razinama, cijene nafte skočile su na tromjesečni maksimum, dok su prognoze jačanja ekonomske aktivnosti velikih potrošača potaknule rast čak i dionica rudarskih kompanija.

Kineski referentni indeksi CSI 300, Shanghai Composite i Hang Seng zabilježili su rast od više od četiri posto u trgovanju sredinom dana, najviše od srpnja 2020. Doprinos optimističnom raspoloženju dao je i juan, koji je ojačao u odnosu na dolar i dosegnuo najvišu vrijednost u posljednjih 16 mjeseci, prema Reutersu. Misija ostvarena? Daleko od toga.

Oprez?

U banci Morgan Stanley ovaj su rast opisali kao ambiciozan i netipično "predvidljiv" za Kinu. Iako se radi o poticajnim mjerama kakve u Kini nismo vidjeli od 2015. godine, s obzirom na opseg sredstava i široku primjenu, ipak je primjetna suzdržanost u popuštanju monetarne politike.

Argument da je ovaj financijski potez više nalik lovačkoj pušci nego bazuci, skeptičniji analitičari potkrjepljuju usporedbom s kombinacijom monetarnih i fiskalnih mjera koje su bile poduzete kako bi se spriječilo širenje globalne dužničke krize 2008. godine.

Tadašnja administracija predsjednika Hua Jintaoa uložila je u gospodarstvo čak 586 milijardi dolara, čime je Kina u velikoj mjeri izbjegla pogubne učinke velike dužničke krize. Ekonomisti smatraju da je za postizanje zacrtanih ciljeva gospodarskog rasta potrebno znatno jačanje domaće potrošnje, koja trenutno iznosi 37 posto BDP-a.

Kada SAD priskoče u pomoć Kini 

Časopis The Economist pisao je kako do iznenađujuće ambicioznih mjera PBOC-a vjerojatno ne bi ni došlo da američka središnja banka, Fed, prethodno nije iznenadila velikim, ‘džambo’ smanjenjem referentne kamatne stope za 50 baznih bodova.

Time je kineskoj banci proširen manevarski prostor, što joj je omogućilo da smanji vlastite kamatne stope bez prevelikog straha od deprecijacije juana. Zbog toga azijsko-pacifički investitori do kraja godine očekuju dodatne fiskalne mjere koje bi na poticajan način dopunile strukturne mjere, na koje međunarodni tržišni sudionici već dulje vrijeme pozivaju Peking.

Njihova očekivanja mogla bi biti neutemeljena, jer je kineska vlada poznata po svom otporu prema popuštanju fiskalne politike. Naime, pridržava se nepisanog pravila o održavanju fiskalnog deficita na razini od tri posto BDP-a i omjera duga prema BDP-u ispod 60 posto.

Liberalizacija kineskog tržišta

Kako bi ove godine postigla svoj ionako ne previše ambiciozan cilj godišnjeg povećanja BDP-a od pet posto, središnja banka najavila je injekciju likvidnosti u vrijednosti od oko 113 milijardi dolara za stabilizaciju tržišta dionica.

Od druge polovice prošle godine, Kina se suočava s rekordnim odljevom kapitala i velikim likvidacijama investitorskih pozicija. Prema podacima Bloomberga, čak 6,3 bilijuna dolara isparilo je s kineskih burzi od 2021. godine.

Kineski referentni indeks CSI 300 prošle je godine pao za više od 15 posto, a početkom veljače dodatno je skliznuo na najnižu vrijednost u posljednjih pet godina. Hongkonški Hang Seng prošle je godine zabilježio pad od gotovo 20 posto, a prije nekoliko mjeseci trgovao se 50 posto ispod svog vrhunca iz 2018. i 45 posto ispod najviše razine iz 2021.

"Međunarodni investicijski fondovi imali su kombiniranu alokaciju od samo 5,1 posto u kineskim dionicama krajem kolovoza, što je jedan od najnižih postotaka u proteklih deset godina", objašnjava Šarlah.

"Kineske dionice gube na vrijednosti s rijetkim prekidima još od 2018. godine, kada su kineski indeksi bilježili najviše razine," sažima on situaciju na tamošnjim financijskim tržištima.

Kako bi riješila rastuću dilemu, vlada je do sada pribjegavala postepenim mjerama za jačanje poslovnog povjerenja i poboljšanje likvidnosti, ali su se te mjere pokazale previše konzervativnima, sporima i stoga relativno neuspješnima. "Anemična priroda politike spriječila je brži oporavak nakon pandemije", napisao je Šarlah u komentaru.

 

 

Mnogi su potezi bili kontraproduktivni, a neki su se međusobno isključivali. To se posebno odnosi na one kojima je središnja vlada dosad nastojala ojačati povjerenje tržišnih sudionika i povećati transparentnost tržišta.

Dok je, primjerice, kineski regulatorni organ za vrijednosne papire CSRC u kolovozu predstavio mjere za oživljavanje burzovnog trgovanja, uključujući prijedloge za smanjenje troškova trgovanja, podršku otkupu dionica i poticanje dugoročnih ulaganja, kineska je vlada istodobno posegnula za mjerom koja je izazvala nepovjerenje među ulagačima. Peking je jednostavno prestao objavljivati dnevne statističke podatke o priljevima i odljevima stranih investicijskih fondova na domaćim tržištima dionica, što je dodatno oslabilo ionako slabo poslovno povjerenje ulagača.

Upornost zagonetke na tržištu nekretnina

Cenzura i čvrsta ruka središnje vlade, čiji se pritisak u presedanskom trećem mandatu predsjednika Xi Jinpinga kontinuirano pojačava zbog borbe protiv korupcije i jačanja državne sigurnosti, imaju sve negativnije posljedice za gospodarstvo i tržište dionica.

Izravna strana ulaganja pala su 2023. godine na najnižu razinu u posljednjih 30 godina, jer su tvrtke zbog sve većih geopolitičkih pritisaka i restriktivnih regulatornih mjera premjestile svoju proizvodnju u zemlje poput Indije, Meksika i Vijetnama. Pojačavanje autoritarnog upravljanja gospodarstvom kineski je tehnološki sektor od studenog 2020. koštalo više od tisuću milijardi dolara, navodi Reuters.

 

 

Posljedice se danas očituju u usporenom gospodarskom rastu i slabom unutarnjem tržištu, koje dodatno opterećuje zategnuti sektor nekretnina. Taj je sektor glavni kočničar rasta i prijelaza industrijske baze ambiciozne sile prema "proizvodnim snagama nove kvalitete", što je eufemizam za čipove i električna vozila.

Glatku tranziciju onemogućava inertno tržište nekretnina, koje čini petinu BDP-a te zemlje, a više od 5.300 milijardi dolara hipotekarnih kredita vezano je uz oko 70 posto imovine kineskih kućanstava. Stoga ona nemaju dovoljno raspoloživog dohotka koji bi mogla usmjeriti prema potrošnji proizvoda s dodanom vrijednošću Xijeve "nove veličanstvene Kine". Nadalje, geopolitički sukobi sa Zapadom odsjekli su Kinu od unosnih razvijenih tržišta SAD-a i EU-a, budući da su obje strane uvele restriktivne carine i ograničenja izvoza ključnih tehnologija.

Nakon što je u srpnju najavila program 'staro za novo' vrijedan 41 milijardu dolara, država bi sada trebala pomoći i snižavanjem kamatnih stopa na hipotekarne kredite. Banka Goldman Sachs procijenila je da bi oko 50 milijuna kućanstava na taj način moglo uštedjeti približno 21 milijardu dolara, što čini samo 2,5 posto njihovog raspoloživog dohotka.

Šarlah je u nedavnoj analizi kineskih burzi za Bloomberg Adriju istaknuo da zemlju, predvođenu problematičnim sektorom nekretnina, muče strukturni problemi, ali da “gospodarstvo nije u tako lošem stanju, kako mediji izvještavaju”.

Ova se procjena čini ispravnom, jer je Komunistička partija Kine (KPK) pod vodstvom Xija relativno lako odustala od dvoznamenkastog gospodarskog rasta, koji je nekoć privlačio strana ulaganja i investitore, u korist jačanja državne sigurnosti i kontrole nad gospodarstvom. To se očituje u potpori strateški važnim industrijskim sektorima i imenovanju partijskih kadrova u uprave poduzeća. Razlozi za takav pristup stoga su više politički nego ekonomski ili strukturni.

Međutim, mogućnost neispunjenja petpostotnog cilja gospodarskog rasta mogla bi dovesti u pitanje učinkovitost gospodarskog upravljanja KPK, što bi izazvalo sumnju u legitimitet njezine vlasti uopće. A to je nešto što središnja vlada u Pekingu nikada neće dopustiti.

Dotaknuto dno ili unosan oporavak?

Povećanje likvidnosti PBOC je naznačila i uspostavom posebnog fonda kojim će država pomoći poduzećima pri otkupu vlastitih dionica kroz refinanciranje bankovnih zajmova za njihovu kupnju. Bloomberg navodi da bi se na taj način institucionalnim ulagačima omogućilo prikupljanje sredstava, a njihove bi bilance postale likvidnije. PBOC će ulagačima omogućiti zajmove u obliku likvidne imovine, poput državnih obveznica, pri čemu će kao zalog moći koristiti vlastite dionice bluechipova i dioničke fondove koji kotiraju na burzi (ETF).

Jesu li najavljene mjere znak da je dno dosegnuto i da je istovremeno započeo oporavak, što predstavlja dobru priliku za ulazak na kineska tržišta dionica? Analitičar Šarlah slaže se s tom procjenom. "Obično, kada dođe do proboja dugoročnog negativnog trenda, stvari se brzo okrenu prema snažnom i brzom oporavku," objašnjava, napominjući da su u slučaju Kine "pokazatelji momentuma znatno iznad kratkoročnog trenda, a cjenovni indeks počeo je rasti iznad 50-dnevnog i 200-dnevnog pomičnog prosjeka."

Značajan je podatak o P/E omjeru (omjer između cijene dionice i zarade po dionici), gdje se indeks Hang Seng u srijedu popeo na vrijednost 10,92, čime je premašio dugogodišnji prosjek od 10,2. Ipak, još uvijek je daleko od rekordnih razina na 24. Prema njegovom mišljenju, to znači da smo tek na početku "potencijalnog pozitivnog trenda", zaključuje.