Unatoč rizicima, povjerenje ulagača u energetske dionice moglo bi rasti

Povjerenje ulagača u energetske dionice, posebno u Europi, ove bi se godine moglo povećati ako se energetska kriza pokaže manje ozbiljnom nego što se isprva očekivalo. No važno je napomenuti kako je energetsko tržište dinamično i podložno raznim rizicima i neizvjesnostima, istaknula je brokerska kuća Freedom Broker u priopćenju za medije.

Sve velike europske naftne kompanije trguju s popustom u odnosu na najveće američke energetske kompanije. Razlika se može pripisati činjenici da su američki operateri povijesno bili više orijentirani na dioničare i za njih ostvarivali bolje rezultate, kao i tome da je poriv za ESG-om često bio jači u Europi te ulagači nisu uvijek davali prednost zaradi, dok su velike američke naftne kompanije usredotočene na istraživanje i proizvodnju nafte i plina te se zbog energetske tranzicije ne diverzificiraju u sve poslove.

Međutim, energetska je tranzicija nevjerojatno uzbudljiv fenomen koji otvara nove mogućnosti, uključujući i obnovljive i fosilne izvore, a energetske dionice mogle bi ponovno prednjačiti u 2023. s obzirom na to da ih prate najbolje prognoze kad je riječ o prodaji i zaradi, navode u izvješću.

Cijene prirodnog plina sada se zbog blage zime u Europi čine relativno blagima, ali naglašavaju činjenicu kako SAD cijene sirove nafte više ne podupire prihodima iz strateških naftnih rezervi. Stoga je vrijeme da sezonska potražnja počne dizati cijene sirove nafte. Prošlogodišnji energetski efekt, potaknut visokim cijenama nafte i prirodnog plina usred poremećaja u opskrbi i snažnog oporavka potražnje, trebao bi se nastaviti razvijati.

Navode i kako svijet ponovno otkriva važnost fosilnih goriva, dok se G-7 nastoji odvojiti od ruskih energenata. Baš kako je dolar lani dominirao na robnim tržištima, očekuje se da će se goriva zbog nedovoljnog ulaganja i nastavka superciklusa iz listopada 2020. oblikovati 2023. godinu. Međutim, spot cijene vratile su se gotovo na razine iz 2021. zbog financijskog razduživanja i smanjenja fizičkih zaliha (oba oblici kratkoročnog nedovoljnog ulaganja), a sve je to od listopada izvršilo pritisak na cijene energije. Na robnim je tržištima brz porast cijene kapitala smanjio poticaje za držanje materijalnih zaliha ili dioničkih rizika, iskrivljujući određivanje cijena jer financijska tržišta reagiraju brže nego realna ekonomija. Ipak, i nakon posljednje rasprodaje cijene ostaju visoke.

Prije dvije godine činilo se malo vjerojatnim da će nafta poskupjeti toliko da prijeđe granicu od 80 dolara po barelu jer je najveći potrošač robe i uvoznik nafte zbog koronavirusa prestao raditi, Europa je bila u recesiji, a SAD je zabilježio najbrži porast stope u povijesti. To ukazuje na ozbiljne neravnoteže na tim tržištima budući da ograničena ponuda održava cijene visokima unatoč kratkoročnim zabrinutostima za rast.

Brokerska kuća predviđa i da se u drugom kvartalu očekuje nastavak nestabilnosti proizvodnje izvan OPEC-a i izvan SAD-a, dok će ruska proizvodnja vjerojatno dodatno oslabiti zbog nesuglasica o preusmjeravanju i gubitku stranih tehnologija i ulaganja. Dubokovodna i konvencionalna proizvodnja dugog ciklusa suočit će se sa strmim padom zbog urušavanja kapitalnih izdataka za održavanje.

Proizvodnja škriljevca u SAD-u i GCC-u ostaje pokretač rasta ponude nafte u doglednoj budućnosti, iako se i ona suočava s ozbiljnim preprekama, kako zbog pristupa financiranju tako i zbog geološkog starenja. To sugerira da će opskrba naftom uz rast potražnje od dva milijuna barela dnevno teško dosegnuti 1,1 milijun barela dnevno, što će stvoriti još jedan manjak na tržištima nafte i povećati važnost razvoja novih polja ili povećanja proizvodnje, zaključili su u priopćenju.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar