Zašto analitičar smatra da je vrijeme za prodaju dionica Luke Koper

Luka Koper na putu je da premaši postavljene planove za ovu godinu. Dok uprava u nerevidiranom izvješću za prvo polugodište piše o vrlo dobrim poslovnim rezultatima, analitičar koji je poslovanje raščlanio po tromjesečjima komentira da su rezultati u drugom tromjesečju bili neutralni do blago negativni.

S trojicom analitičara razgovarali smo o očekivanjima u pogledu poslovanja do kraja godine, položaju Luke Koper u usporedbi s konkurentskim lukama te čimbenicima koji će ubuduće krojiti vrijednost njezine dionice.

Grupa Luka Koper u prvom je polugodištu ostvarila 206,1 milijun eura prihoda, što je 9,8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Neto dobit grupe porasla je za 10,6 posto, na 48,08 milijuna eura. Samo u drugom tromjesečju grupa je ostvarila 105,7 milijuna eura prihoda od prodaje, devet posto više nego u istom razdoblju lani, dok je neto dobit između travnja i lipnja na godišnjoj razini pala za nešto više od jednog posto, na 23,18 milijuna eura.

Uprava društva u nerevidiranom je izvješću o poslovanju u prvih šest mjeseci navela: "Grupa Luka Koper u prvom je polugodištu uspješno iskoristila svoju stratešku ulogu na sjevernom Jadranu, povećala kontejnerski prekrcaj, održala stabilan ukupni opseg prekrcaja te ostvarila vrlo dobre poslovne rezultate koji potvrđuju otpornost poslovnog modela i konkurentnost luke u širem europskom prostoru."

Analitičar Ipopema Securitiesa Vladan Pavlović usmjerio se na tromjesečne rezultate te je poslovanje u drugom tromjesečju procijenio kao neutralno do blago negativno. "Uprava agregatne brojke za prvo polugodište predstavlja kao dokaz otpornosti luke i konkurentskog položaja sjevernog Jadrana usred neprekidnih poremećaja na trgovačkim rutama između Azije i Europe (preusmjeravanje prometa preko Sueskog kanala i Crvenog mora) te sve veće konkurencije među sredozemnim lukama, a brojke koje su znatno iznad vlastitih ciljeva društva tu priču podržavaju." No tromjesečni pristup crta nešto drukčiju sliku: "Drugo tromjesečje 2026. godine pokazuje da su EBITDA i neto dobit ispod naših procjena, prisutan je pritisak na maržu zbog troškova rada i usluga, dok se istodobno, u odnosu na snažniji trend najavljen za cijelih šest mjeseci 2026., usporavaju dva ključna strukturna čimbenika rasta, kontejneri i automobili. Čini se i da su cijene lučkih usluga nešto niže nego što smo očekivali."

Lojze Kozole, analitičar Ilirike, komentirao je brojke za prvo polugodište, koje je prema njegovim riječima bilo izrazito snažno, pri čemu je premašivanje plana operativne naravi, a ne posljedica jednokratnih učinaka: "EBIT je plan premašio za 45 posto, a društvo je u šest mjeseci ostvarilo već gotovo četiri petine EBIT-a planiranog za cijelu godinu. To iznova potvrđuje da je službeni plan postavljen konzervativno." Opreza radi napominje i kako je važno da prihodi rastu osjetno brže od prekrcaja. Rast, dakle, ne temelji samo na fizičkom opsegu, nego prije svega na višim cijenama, povoljnijoj kombinaciji usluga i skladišninama: "Cjenovna snaga već se jasno vidi, drugi kolosijek povećat će protočnost logističkog lanca, a završetak većih investicija postupno će ojačati novčani tok."

Kada Luku Koper usporedimo s konkurencijom

Analitičar Bloomberga Adrije Rudi Lukačić usmjerio je pogled na vrednovanje te je Luku Koper usporedio s konkurentskim lukama: "Omjer P/E Luke Koper iznosi oko 22, što je svrstava među skuplje vrednovane luke koje kotiraju na burzi u regiji. Unatoč tome, Luku Koper s operativnog je stajališta teško uspoređivati s manjim jadranskim lukama koje kotiraju na burzi. Primjerenije za usporedbu grčke su luke Pirej i Solun, čiji omjeri P/E iznose oko 12, odnosno 13."

Visoko vrednovanje Luke Koper prati i znatno snažniji rast tečaja njezine dionice. Od početka godine dionica je poskupjela za oko 80 posto (nakon što je sličan rast ostvarila i u cijeloj prošloj godini). Radi usporedbe: dionice luka u Solunu i Pireju ove su godine porasle tek za oko tri, odnosno dva posto. "S druge strane, visoko vrednovanje djelomično odražava očekivanja u pogledu budućeg rasta. Luka Koper samo je u prvoj polovici 2026. godine u nove kapacitete investirala više od 90 milijuna eura u sklopu višegodišnjeg investicijskog ciklusa. Društvo za cijelu 2026. godinu planira više od 200 milijuna eura kapitalnih ulaganja, što je 52 posto više nego 2025. Ako te investicije donesu očekivano povećanje kapaciteta, prometa i profitabilnosti, budući bi rast dobiti mogao barem djelomično opravdati trenutno visoko vrednovanje u usporedbi s usporedivim lukama", rekao je Lukačić.

Špekulacija o Luki Koper koja dionicu gura u visine?

Pavlović smatra da bi u pozadini tako izrazitog rasta tečaja dionice mogla biti prije svega špekulacija o mogućoj prodaji državnog udjela u Luki Koper, a ne temeljni čimbenici poslovanja: "Hoće li država svoj udjel zaista prodati, ne znamo. Dionica je najskuplja dosad, dividenda najniža dosad, a slobodni novčani tok (FCF) bit će zbog financiranja širenja kontejnerskog terminala vjerojatno negativan. Zato ne vidim čimbenik koji bi ubuduće mogao donijeti rezultate znatno bolji od naših, odnosno općih očekivanja." Pojasnio je i kako očekuju postupni rast prekrcaja prema približno 28 milijuna tona do 2030. te zatim prema 40 milijuna tona do 2040. godine, što će voditi rastu prihoda i dobiti uz razmjerno stabilnu profitnu maržu: "No cijena je već toliko snažno porasla da bi sve to već moralo biti uračunato. U našem je modelu sve to već uzeto u obzir (mislim na sve buduće projekcije prihoda, dobiti, novčanog toka, CAPEX-a itd.), pri čemu smo, uz uvažavanje diskontnih stopa primjerenih za Sloveniju, dobili ciljanu cijenu od 127 eura."

Prema podacima Bloombergova Terminala, Pavlović je za dionicu Luke Koper izdao preporuku "prodaj" te joj odredio 12-mjesečnu ciljanu cijenu od 127 eura. Zadnja jučerašnja transakcija dionicom na Ljubljanskoj burzi pritom je sklopljena pri 131,50 eura.

Peter Papež, slovenski državni tajnik nadležan za javnu imovinu i financijski sustav u Ministarstvu financija, za emisiju Start na Bloomberg Adria TV-u odbacio je prigovore da bi Demografski fond prodavao društva koja su na njega prenesena. Strah od toga mogao se čuti upravo iz Luke Koper, no državni tajnik odgovara da je "strah neopravdan. Osim što će fond iz dividendi i kupovnih cijena sufinancirati mirovinski fond, cilj će fonda biti akumulacija i plemenitije imovine."

Koparsku luku prati i Kozole, koji je za dionicu dao preporuku "drži", dok je 12-mjesečnu ciljanu cijenu dionice postavio na 135 eura (potencijal rasta mogao bi iznositi slabih tri posto): "Uz tečaj od oko 130 eura treba biti pošten: tržište je velik dio odličnog poslovanja zasad već uračunalo u cijenu dionice." Ističe da se uz ovogodišnji rast tečaja likvidnost osjetno poboljšala, a u prvom polugodištu znatno su porasli i promet i broj dioničara: "Unatoč tome, dionici bi prema mojoj procjeni trebao barem jedan, možda i dva održavatelja likvidnosti, a prije svega veći slobodni optjecaj."

Pavlović smatra da bi nakon nedavnog naglog rasta cijene dionice, koji su prema njegovu mišljenju u velikoj mjeri potaknule špekulacije o mogućoj prodaji udjela slovenske države, slabiji rezultati u ovom tromjesečju mogli pokrenuti korekciju cijene prema dolje: "S obzirom na povećanu popunjenost koju trenutno bilježe luke u EU-u, očekivali smo i nešto snažniji kontejnerski promet. Zato je stagnacija kontejnerskog prekrcaja na godišnjoj razini posebno razočarala. Pritom govorim isključivo o drugom tromjesečju, dok uprava u pravilu ističe agregatne rezultate cijelog prvog polugodišta."

Sugovornik iz Ipopema Securitiesa očekuje da će Luka Koper do kraja godine ostvariti 417 milijuna eura prihoda, 134 milijuna eura EBITDA-e i 85 milijuna eura neto dobiti: "Slijedom toga za 2027. godinu očekujemo novi prijedlog dividende u iznosu od 2,2 eura po dionici, što je nepromijenjeno u odnosu na 2026. godinu." Zaključuje riječima kako ne isključuju mogućnost da će cijena dionice i dalje rasti ako i dalje budu prisutna očekivanja o prodaji državnog udjela.

Luka Koper je krajem 2025. godine za ovu godinu najavila neto prihode od prodaje koji bi na razini grupe trebali iznositi 384 milijuna eura (rast od četiri posto), poslovni rezultat iz poslovanja (EBIT) u iznosu od 72,2 milijuna eura, što je 13 posto manje nego u 2025. godini, dok bi neto poslovni rezultat trebao iznositi 65,1 milijun eura, što je sedam posto manje od procjene za 2025. godinu.