Rat u Iranu: kako razumjeti tržišta u vrijeme ekstremne volatilnosti?

Unatoč jasnoj i očitoj činjenici da su izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa od početka rata protiv Irana često bile besmislene i sve samo ne mirne, globalna tržišta i dalje reagiraju na njih.

Izražena volatilnost posljednjih dana je karakteristična prije svega za energetska tržišta, koja skaču i padaju ovisno o komentarima iz Bijele kuće. Nakon energetskih tržišta slijede financijska tržišta, gdje vidimo trend rasta i pada, sve dok, naravno, američki predsjednik ne izusti nešto novo.

U razdoblju povećane neizvjesnosti, kako na tržištima tako i u politici, zanimalo nas je kakav će utjecaj nedavni događaji u Perzijskom zaljevu i široj regiji imati na globalna tržišta, posebice s obzirom na činjenicu da se pojedine zaljevske države odlučuju o pridruživanju izraelsko-američkim napadima na Iran.

Kaos na energetskim tržištima

"Posljednji dani rata između SAD-a, Izraela i Irana pokazali su kako energetska tržišta mogu postati alat za provođenje moći u međunarodnoj politici, čak i više nego što se ranije pretpostavljalo", ističe Francesco Sassi, stručnjak za energetiku na Sveučilištu u Oslu.

Podsjetimo, Trumpova administracija je prošli tjedan objavila da ni Izrael ni SAD neće ciljati iranske energetske objekte, a zatim je tijekom vikenda zaprijetila bombardiranjem te infrastrukture ako se Hormuški tjesnac ne otvori u potpunosti u roku od dva dana. To se do sada nije dogodilo, a tjesnac ostaje efektivno zatvoren.

Istodobno, Bijela kuća ovih je dana odlučila privremeno ukinuti sankcije na 140 milijuna barela iranske nafte koja trenutno plovi svjetskim oceanima kako bi ublažila šokove na tržištu nafte.

Česte i brzo promjenjive izjave američkog predsjednika već su pošteno izmorile ulagače i smanjile obujam trgovanja dok se tržišta diljem svijeta bore sa stalnim protokom često kontradiktornih informacija sa svih strana.

"Postavlja se pitanje jesu li najave Bijele kuće tek privremena distrakcija namijenjena smirivanju zabrinutosti tržišta zbog eskalacije sukoba i produbljivanja svjetske energetske krize. To bi SAD-u moglo kupiti više vremena za stvaranje većeg vojnog pritiska na Iran i pripremu za dulji rat", ocjenjuje Sassi.

Sassi je naglasio da su u ratu, koji je očito definiran prije svega kontrolom nad energetskim tokovima, tržišne cijene postale politički alat koji nastoje kontrolirati obje strane. "Događaji posljednjih dana mogli bi se tumačiti kao primjer te dinamike", kaže.

Terminskim ugovorima za barel sirove sjevernomorske nafte tipa Brent u utorak poslijepodne trgovalo se po višoj cijeni, oko 103 dolara, čime su djelomično nadoknadili oštar pad od 11 posto od prethodnog dana, iako cijena ostaje iznimno nestabilna.

Istodobno su u noći s ponedjeljka na utorak stigle vijesti da regionalni saveznici SAD-a, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), navodno razmišljaju o pridruživanju ratu protiv Irana. Njihova ključna infrastruktura, posebice naftna postrojenja, meta je nemilosrdnih napada iranskim raketama i dronovima, a ti napadi još nisu prestali.

Bloomberg

 

Te su vijesti dodatno potaknule rast cijena nafte u utorak, pri čemu stručnjaci upozoravaju da do izravnog uključivanja u konflikt vjerojatno neće doći. Stručnjakinja za obranu Jelena Juvan s Fakulteta društvenih znanosti u Ljubljani smatra da je uključivanje Saudijaca i Emirata u izravnom vojnom smislu ipak malo vjerojatno. "Obje države su svjesne rizika od odmazde i gospodarskih posljedica", pojašnjava.

"Kad bi se države Perzijskog zaljeva uključile u konflikt, to bi bila značajna eskalacija", izjavila je za Bloomberg Linh Tran, tržišna analitičarka pri platformi XS.com. "Tržište ostaje iznimno osjetljivo na nove vijesti."

Kako bi investitori trebali reagirati?

Sassi sa Sveučilišta u Oslu procjenjuje da će sudionici na tržištu u takvom okruženju morati očekivati nastavak iznimne volatilnosti kao izravne posljedice nastojanja svih strana u konfliktu da kontroliraju narativ i iskoriste tržišne reakcije za vlastite ciljeve.

"Također bi trebali očekivati ​​da kratkoročnu tržišnu dinamiku neće voditi fundamenti, već političko poziranje i brzo promjenjive poruke, te imati na umu da tržišta, pogotovo ona s visokom likvidnošću i većom aktivnosti trgovanja, vjerojatno neće moći učinkovito uračunati buduće rizike. Možda će se iznenaditi kada ih fizička stvarnost produbljivanja globalne nestašice energije na kraju sustigne", zaključio je Sassi.

Brezigar iz društva NLB Skladi pojašnjava da za financijska tržišta eskalacija znači vjerojatan rast cijena nafte u slučaju dodatnih smetnja u Hormuškom tjesnacu ili napada na naftnu infrastrukturu, pogoršanje sentimenta na dioničkim tržištima te potencijalno veću divergenciju između regija i sektora – pri čemu je energetika relativno otpornija, dok su ciklički sektori pod većim pritiskom.