.webp){kind=icon}
Na svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti, koju objavljuje svake godine Institut za razvoj menadžmenta (IMD) sa sjedištem u Lausannei, Hrvatska je ove godine u konkurenciji 64 gospodarstva pala za jedno mjesto i sada se nalazi na 44. mjestu.
Pritom je ocjena ostala ista za faktor znanja gdje je Hrvatska na 40. mjestu te za faktor tehnologije gdje je na 42. mjestu.
No po spremnosti za buduće izazove dogodio se pad za dva mjesta i sada je Hrvatska na 50. mjestu.
Čitaj više
Švicarska i dalje na vrhu svijeta u privlačenju ljudskog kapitala, Hrvatskoj 45. mjesto
Indeks globalne konkurentnosti u privlačenju talenata obuhvatio je 134 zemlje.
07.11.2023
Hrvatska tone na globalnoj ljestvici konkurentnosti
Među tri najgore ocijenjene zemlje smo po padu ukupnog broja stanovnika, odljevu visoko kvalificiranih radnika iz gospodarstva, financijskoj pismenosti te učestalosti pripravništva na tržištu rada.
20.06.2023
Adria regija je bila konkurentnija prije deset godina, promjene se ne naziru
Dobit tvrtki u europskim zemljama uglavnom je pojelo povećanje plaća i naknada.
20.02.2023
Velik skok Hrvatske na ljestvici konkurentnosti, još smo daleko od Slovenaca
Prema svjetskoj ljestvici konkurentnosti švicarskog Instituta za razvoj upravljanja, Hrvatska je došla na 46. mjesto među 63 obuhvaćene zemlje.
15.06.2022
Kad je riječ o znanju, Hrvatska ima dobar plasman i zauzima deveto mjesto prema kriteriju udjela žena istraživača, ali je 59. kad je riječ o percepciji međunarodnog iskustva.
Kod tehnologije plasman na šesto mjesto po investicijama u telekomunikacije je vrijedan pohvale, no po razvoju i primjeni tehnologije tek smo na 61. mjestu.
U onome što je možda i ključno, spremnosti za izazove koji dolaze, Hrvatska je pri samom dnu. Tako u segmentu javno-privatnih partnerstva zauzima 61. poziciju, u stavovima prema globalizaciji 59. mjesto, a po transferu znanja 58. mjesto.
"Ovogodišnji pad za jedno mjesto na IMD svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti potiče nas na dublje promišljanje o strategijama koje trebamo implementirati kako bismo unaprijedili svoj digitalni ekosustav, potaknuli inovacije te ojačali konkurentske pozicije. Daljnji razvoj digitalne infrastrukture, poticanje istraživanja i razvoja općenito, ali i u području umjetne inteligencije, te jačanje digitalnog poduzetništva nameće se kao imperativ. U uvjetima stalne geopolitičke nestabilnosti te uzimajući u obzir negativne demografske trendove, intenziviranje suradnje između akademske zajednice, privatnog sektora i Vlade nužna je pretpostavka izgradnje snažne digitalne nacije koja će biti sposobna prilagoditi se brzim promjenama u digitalnom okruženju", ocijenio je Predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivan Mišetić.
Izvor: IMD
Slično razmišlja i predsjednik ICT udruge Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Josip Balen.
"IMD Izvješće o digitalnoj konkurentnosti bi trebao biti značajan dokument gospodarske diplomacije jer znamo da strani investitori, bilo privatni bilo institucionalni, vrlo detaljno proučavaju ovakve analize prije nego odluče gdje će investirati. Iako IMD ističe da na samu poziciju Hrvatske dosta negativno utječu demografija, cijene energije i uvođenje nepredviđenog poreza na dobit sektorima koji nisu to trebali snositi, postoji i cijeli set indikatora u kojima smo dobri ili pokazujemo veliki potencijal rasta. S obzirom da je značajan broj indikatora koji se ocjenjuju u ingerenciji Vlade, a da mi kao HUP ICT udruga imamo vrlo jasne preporuke politika utemeljene u direktnim iskustvima te strukturirano predlažemo poboljšanja za rast digitalne konkurentnosti, nadam se da će se već iduće godine vidjeti pozitivni pomaci uslijed već sada poduzetih koraka te da ćemo u 2024. puno intenzivnije raditi na implementaciji strategije digitalne Hrvatske 2032. i provedbi akcijskog plana koji bi trebao adresirati puno tema iz područja znanja, tehnologije i buduće spremnosti", istaknuo je Balen.
Inače, na prvo mjesto po digitalnoj konkurentnosti s drugoga vratio se ove godine SAD, a Nizozemska je napredovala četiri mjesta i sada je druga. Treći je Singapur, a Danska, koja je prošle godine bila prva, sada je četvrta zbog pada kod spremnosti za buduće izazove i faktora tehnologije. Švicarska, koja vodi u faktoru znanja, zadržala je ukupno peto mjesto.
Slovenija, koja je još jedina od zemalja Adria regije na listi, bila je i ostala na 37. poziciji.
U sklopu digitalne konkurentnosti sve važniju ulogu imaju tehnologija umjetne inteligencije te briga o nacionalnoj sigurnosti, odnosno kibernetička sigurnost.
"Kibernetička sigurnost postaje jasan primjer potrebe za procjenom prednosti i mana umjetne inteligencije i zauzimanjem vrlo promišljenog pristupa njezinom optimalnom korištenju. Zemlje to ne mogu učiniti izolirane već se moraju osloniti na regionalne, pa čak i globalne institucije", kazao je director IMD-ovog Svjetskog centra za konkurentnost Arturo Bris.
