Makedonska dizajnerica Irina Toševa dobila je nagradu za najbolju održivu modu na kulturnoj izložbi Expo 2023 u Dohi, gdje je premijerno predstavila svoju kolekciju "Sinhronija".
Toševa kaže da je poziv organizatora i makedonskog ambasadora manifestacije Dušana Ristovskog stigao u pravom trenutku, a o priznanju je odlučivao ugledni žiri s visokim predstavnicima Kulturnog sela Katara, Muzeja Katara i Expo2023 na čelu s Waseemom Kotoubom, direktorom Britanskog savjeta u Kataru.
"Ohrabrujuće je vidjeti da takvi uglednici cijene posvećenost održivosti u mom radu. Samo priznanje je značajna nagrada i vjetar u leđa za budućnost", kaže Toševa, koja koristi ekološke i certificirane tkanine.
Čitaj više
Chanel na slabu potražnju za luksuzom odgovara smjenom uprave
Tvrtka Chanel, poznata po parfemu broj pet, tvid jaknama i mini suknji, u posljednjih je nekoliko mjeseci ostala bez nekoliko izvršnih direktora.
18.01.2024
Umjetna inteligencija bi mogla pomesti manekenke s modnih pista
Miquela je surađivala s modnim brendovima poput Prade, Calvin Kleina, i drugima. Ipak, Miquela Sousa nije ljudsko biće.
20.01.2024
Problemi s plastikom tijekom sezonskih rasprodaja nisu vezani samo uz ambalažu
Modna industrija izgrađena je na brdu umjetnih tekstila.
05.01.2024
Kako je Makedonka s 2.000 eura razvila brend ekoloških šešira
Sve modele održivo i etički proizvodi u Tetovu, jednom od najzagađenijih gradova na svijetu i svojem rodnom mjestu.
02.12.2023
Komadi koji su dio kolekcije, posebno sakoi kojima je osvojila publiku u Kataru, potpuno su makedonska priča. Inspirirani su skopskom arhitekturom.
Šare su rađene prema ilustracijama arhitektice Tijane Stojkovske. Toševa o svojim modelima kaže: "Oštre linije i robusne geometrije kao dio urbanog pejzaža makedonske metropole nalaze miran pandan u bujnom zagrljaju prirode".
Rezovi se rade digitalno kako bi se smanjio otpad. Gumbi su, pak, od kamena i stakla s Ohridskog jezera, u kombinaciji s ručno rađenim srebrom.
Tegle su se spontano uklopile u priču, iako ona i njen tim nisu bili sigurni hoće li će izdržati bušenje. Glavni gumbi jakne su presvučeni srebrom. Na ovaj način, kako kaže Toševa, svaki gumb je simbol, dokaz posvećenosti kolekcije autentičnosti i lokalnoj izradi.
"Sva ova ulaganja i napori bi se činili uzaludnim ako bih na kraju stavila plastične gumbe. Naizgled običan kamenčić s Ohridskog jezera nekako mi je najbolje predstavljao brutalizam. Bila sam upoznata s radom Dijane iz 'Dobro mi stoi', koja koristi kamenje u srebrenom nakitu i kontaktirala sam je", kaže ona.
Održivost, etika i lokalpatriotizam
Ovi autentični sakoi dostupni su u dizajnerskom atelieru i online putem na irinatosheva.com. Skuplji model sakoa Urban harmony prodaje se za 320 eura, a model sakoa Concrete reverie je za 20 eura jeftiniji. Toševa kaže da su cijene prilagođene makedonskom tržištu, iako stvarni troškovi zahtijevaju veći iznos.
Njene kreacije nude jedinstvenu priču i precizan proizvodni proces. Svjesna je da svjetski brendovi imaju odlične jakne, ali vjeruje da se malo tko može pohvaliti fuzijom arhitekture, mode i zanatstva, odnosno nosive lokalne umjetnosti.
"Za razliku od masovno proizvedene alternative, svaka jakna je mukotrpno izrađena, od sakupljanja i bušenja kamenčića i stakla, posrebrenja, do pojedinačnog šivanja svakog komada, i obraća se pažnja na svaki detalj. To nije samo kupovina, to je ulaganje u autentičnost i originalnost", naglašava makedonska dizajnerica.
Stara odjeća - nov ekološki trend
Upcycling je još jedan upečatljiv trenutak profesionalne djelatnosti Toševe. Za razliku od reciklaže, gdje je cilj da se preradom starog dobije novi materijal, "nadogradnja" podrazumijeva korištenje starog u cjelini sa što manje promjena. Od intervencija na starim komadima namještaja do prerade stare odjeće, ovom tehnikom se dobiva novi unikatni predmet, a njegov vlasnik postaje ekološki odgovoran.
Takva usluga je u njenom studiju dostupna od prošle godine i naišla je na dobar prijem kod klijenata. Pitali smo je što znači kreirati odjeću duboke sentimentalne vrijednosti i koliko uopće postoji interesa za ovaj trend u Sjevernoj Makedoniji, ali i u Adria regiji.
"Unaprjeđenjem stare odjeće ne stvaramo samo nešto novo, već povezujemo emocije, uspomene i iskustva. Koristeći odjeću naših majki, baka, očeva i djedova spajamo prošlost sa sadašnjošću, stvarajući odjeću duboke sentimentalne vrijednosti, s nadom u zeleniji i promišljeniji svijet", kaže ona.
Otkrila nam je da radi i na istraživanju koje uspoređuje razmišljanja o ovoj temi u Sjevernoj Makedoniji s ispitanicima iz još 24 zemlje. Od početnih rezultata primijetila je sve veće prihvaćanje ovih održivih praksi u regiji, što, prema njenim riječima, otvara nove mogućnosti za inovativno zeleno poslovanje u bliskoj budućnosti.