Miquela Sousa, poznata kao Lil Miquela, tinejdžerski je pop fenomen. Ova 19-godišnjakinja, polu-Brazilka, polu-Španjolka, modna je influencerica, zvijezda pop glazbe i borac za društvene promjene. Trenutno ima 2,6 milijuna pratitelja, a velika popularnost joj je svojevremeno osigurala i mjesto među "25 najutjecajnijih ljudi" prema časopisu Time 2018. Također, Miquela je surađivala s modnim brendovima poput Prade, Calvin Kleina, i drugima. Ipak, Miquela Sousa nije ljudsko biće.
Po Instagram trend reportu za 2023. tvrdi se da virtualni influenceri imaju bolji angažman svojih pratitelja zbog sljedećih faktora: kvalitetniji izgled sadržaja, totalna kontrola sadržaja od strane brendova i rastuće tržište digitalne mode.
U utorak je počeo Paris Fashion Week. Prvi na redu bio je Schiaparelli, što ima smisla s obzirom na to da su njihove haute couture revije uvijek događaji. Christian Dior i Giambattista Valli također su se predstavili prvog dana. Chanel je otvorio drugi dan, nakon čega su uslijedili Alexandre Vauthier i Armani Privé. Elie Saab, Jean Paul Gaultier, Viktor&Rolf i Valentino pojavljuju se trećeg dana, dok Maison Margiela zatvara događaj posljednjeg dana. Kada je u pitanju muška moda, svi s nestrpljenjem očekuju što će ovog puta smisliti njihov kreativni direktor Pharrel Williams. Ali sve češće se u modnim krugovima javlja pitanje tko će se pojaviti u svim ovim kreacijama: realni modeli ili njihovi avatari?
Nedavno je nakon slučaja kada je realni model zamijenjen svojom virtualnom verzijom pokrenut niz pitanja koja uznemiravaju modnu i modeling industriju, a i širu javnost. Naime, Shereen Wu, tajvansko-američki model, nije tražila novac da bi sudjelovala u modnoj reviji poznatog dizajnera krajem prošle godine. Model iz Kalifornije željela je da sudjeluje zbog građenja svog portfolija. Ostala je zapanjena nekoliko dana kasnije kada je vidjela videosnimku revije objavljenu na Instagram profilu modnog dizajnera. Tu je bila ona, hodajući pistom u crnoj haljini Michaela Costella. Ali to nije bila Wu: njezino lice bilo je zamijenjeno licem bijele žene koju nije prepoznala. Ovaj slučaj odražava brzi porast korištenja umjetne inteligencije u modnoj industriji vrijednoj 2,5 milijarde dolara, promjena koju neki smatraju prijelomnom, kaže novinar Bloomberga Riddhi Setty u tekstu koji istražuje prijeti li umjetna inteligencija izbacivanjem realne osobe iz svijeta modelinga.
Mnogi brendovi već su se udružili s kompanijama za modeling baziranim na umjetnoj inteligenciji i navode da je jedna od prednosti mogućnost prikazivanja njihovih proizvoda na raznolikoj grupi modela. Levi's, recimo, koristi tehnologiju digitalnih blizanaca kako bi poboljšali prijanjanje i kvalitetu svojih traperica. Kompanija izrađuje virtualne replike tijela svojih kupaca kako bi kreirala personalizirane traperice koje bolje odgovaraju i udobnije su za nošenje. Dodatno, Levi's koristi digitalne blizance kako bi simulirao kako će njihove traperice izgledati i kako će se netko osjećati u njima nakon više pranja, osiguravajući zadržavanje kvalitete tijekom vremena.
Burberry izrađuje virtualne replike svojih trgovina i proizvoda, te tako omogućuju kupcima da istražuju kolekcije i prilagođavaju svoje proizvode u uzbudljivom digitalnom okruženju.
Međutim, sve ovo potencijalno utječe na potražnju za ljudskim modelima. Dodatno, osim potpunog zamjenjivanja, neki modeli su zabrinuti kako bi kompanije za umjetnu inteligenciju mogle koristiti njihovu fotografiju i sličnost bez njihovog znanja. Umjetna inteligencija predstavlja izazov za autorska prava, kako je Bloomberg Adria izvještava i ranije, ali situacija je, kada je riječ o modelingu, još kompliciranija.
Što o tome kaže pravna regulativa, pitali smo odvjetnicu Jasminu Đokić iz Beograda. "Trenutno umjetna inteligencija kao pojava u svakodnevnom životu postaje značajno područje u segmentu pravnih regulativa i njenih primjena."
Ova tehnološka pojava ozbiljno utječe na životne i poslovne tijekove te dovodi do novih poslovnih mogućnosti koje ranije nisu bile poznate.
Ono što su zajedno u suradnji kreirali Eva Herzigova i kompanija Meta je najbolji primjer.
Kreiranjem avatara Herzigove koji je replika cijelog njenog tijela, a ne samo lica, kompanija Meta je ponudila jedan novi alat koji se može koristiti u modnoj industriji u kampanjama.
Za ovaj alat Herzigova je dala eksplicitnu suglasnost i pretpostavljam da je s Metom dogovorila i zaključila ugovor koji regulira njihov odnos po pitanju njenog avatara.
Osnovano pretpostavljam da je tako otvorila novo poglavlje plaćanja naknada za korištenje avatara u modnoj industriji, kako digitalnim kompanijama, tako i osobi po čijem uzoru je kreiran avatar.
Naknadu za upotrebu avatara će plaćati korisnik u skladu s dogovorom koji digitalne agencije i osobe po čijem liku se kreira avatar dogovore.
Depositphotos
Pretpostavka je da će možda velika imena biti isključivi vlasnici svojih avatara, dok će ne toliko jaka imena u svijetu modelinga na drugačiji način regulirati korištenje njihovog lika kao osnovu za kreiranje avatara. Primjer Herzigove u svijetu modelinga najvjerojatnije će pokrenuti osnovane zahtjeve za aneksiranje ugovora u modeling agencijama u kojima će se definirati pravo vlasništva i naknada za korištenje avatara svakog modela pojedinačno.
Ekonomska pozadina je jasna: tamo gdje ljudski modeli mogu početi s tarifom od 35 dolara po satu, a kada je riječ o vrhunskim modelima današnjice, mogu zahtijevati i desetine tisuća dolara za jedan dan, jedna agencija nudi korištenje svojih AI modela za 29 dolara mjesečno.
KONTROLA PRIVATNOSTI KAO LUKSUZ
Edward Snowden je bivši američki obavještajni radnik koji je postao poznat kada je 2013. godine otkrio tajne američke vlade o masovnom nadzoru nad komunikacijama građana putem programa nadzora elektronske komunikacije, koje je provodila Nacionalnu sigurnosti agenciju. Snowden je bio zaposlen kao proizvođač za NSA i objavio je dokumente koji su otkrili veliku špijunsku aktivnost američke vlade, izazivajući kontroverze širom svijeta o privatnosti, nadzoru i ustavnim pravima.
On je rekao: "Tvrditi da ti nije stalo do prava na privatnost jer nemaš što da kriješ nije ništa drugačije od tvrdnje da ti nije stalo do slobode govora jer nemaš ništa za reći."
Kada je u pitanju reguliranje prava na upotrebu lika realne osobe, riječ je o čuvanju privatnosti i kontroli. A kontrola je luksuz. Zato što je teško steći je.
Ipak, neki u industriji već vide korištenje AI-generiranih "osoba" kao kršenje njihovih prava na ime, sliku i sličnost, i to ne bez osnove.
Institut za komparativno pravo izdao je 2022. vrlo opsežno djelo grupe autora (Prlja, Gasmi, Korać) „Ljudska prava i umjetna inteligencija“ u kojem se detaljnije objašnjava pravna regulativa EU, a navodi se da je i pored toga, kada je u pitanju kreiranje digitalnih blizanaca na osnovu realnih ljudi, ova regulativa nedovoljno precizna i da je potreban dodatni rad kako bi se ovo područje do kraja definiralo. Djeluje da pravna znanost ne može ispratiti tehnološki razvoj i sve primjenjive nove slučajeve koji se pojavljuju gotovo svakog dana.
Naša sugovornica potvrđuje da kod nas trenutno ne postoje eksplicitne zakonske odredbe koje bi se primjenjivale na konkretnu situaciju, no ako se stvari promatraju analogno, kaže da se mogu primjenjivati odredbe Zakona o autorskim i srodnim pravima za konkretnu situaciju.
"Zbog sive zone odnosne eksplicitno nedefiniranih pojmova i regulirane zaštite može doći do povreda prava korištenja lika osoba, a posebno ako je riječ o osobama koje su preminule, što povlači etička pitanja u okviru pravne regulative", objašnjava Đokić, ali dodaje kako vjeruje da će nasljednici, ukoliko ih ima, vrlo brzo reagirati i tražiti zaštitu lika svog poznatog pretka te da će po principu domino efekta veoma brzo ovo područje morati biti jasnije i detaljno uređeno.
Preostaje nam nadati se, jer ovo nije samo pitanje naknade za autorska prava, niti se odnosi samo na poznate osobe, već postoji i niz etičkih i filozofskih pitanja koja prate ideju stvaranja digitalnih klonova anonimnih osoba, uključujući pitanja identiteta, privatnosti, autonomije i moralnih implikacija. Na primjer, sve je više digitalnih startupova koji nude besmrtnost kreirajući digitalni klon realne osobe sakupljajući fotografije, objave, stavove i ponašanje realnih osoba, recimo, na Facebooku, kao što je slučaj s Eterni.me. Kako se objašnjava na stranici, generira se avatar koji oponaša vašu osobnost i može reagirati, pružati informacije i savjete vašoj obitelji i prijateljima nakon vaše smrti. Nešto kao Skype razgovor iz prošlosti.
Osnivač Eterni.me Marius Ursache, izvještava Fast Company, kazao je da je ideja inspirirana konceptima poput singularnosti i "preuzimanja uma" Ray Kurzweila, chatbotova, televizijskih serija poput "Black Mirror" i filmova kao što je "Her".
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...