Mirjana Josifoska 23-godišnja je dizajnerica koja je svoju ljubav prema šeširima pretvorila u biznis. Za svoje kolekcije koristi reciklirane materijale, primjenjuje tehnike krojenja bez otpada, a šablone pravi koristeći 3D tehnologiju kako bi sačuvala papir. Sve modele održivo i etički proizvodi u Tetovu, jednom od najzagađenijih gradova na svijetu i svojem rodnom mjestu.
"Baš me ta stvarnost potaknula napraviti pozitivne promjene u kulturi i zalagati se za ekološki svjesnu i društveno odgovornu modnu industriju", kaže Josifoska.
Ona je 26. listopada u Budvi pobijedila na natjecanju "Zelene ideje s Balkana". To je događaj koji organizira Balkan Green Foundation koji podržava Rockefeller Brothers Fondacija koja financijski potiče razvoj zelene ekonomije u regiji.
Ove godine, natjecatelji iz Sjeverne Makedonije, Albanije, Kosova, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije i Grčke predstavili su svoje startupove i male poslove za unapređenje životne sredine, a glavnu nagradu od 10 tisuća eura Josifoska je osvojila za svoje šešire od tekstilnog otpada, uz mentorsku podršku Udruženja za socijalne inovacije Arno.
Trenutačno ima skroman broj suradnika, pa će novac, kaže, uložiti u strateška zapošljavanja. Njena prioritetna radna mjesta razvoj su proizvoda i digitalni marketing. Sa svojim brendom želi razviti i socijalni aspekt proizvodnje, pa će se u narednom razdoblju usredotočiti na zapošljavanje mladih žena iz ruralnih sredina.
"Serijska je proizvodnja održiva"
Svaki model šešira iz kolekcije mlade dizajnerice ima svoj naziv, često prema osobi koja joj je poslužila kao inspiracija. Tako su nastali Monika i Sofija, nazvani po holivudskim glumicama Monici Bellucci i Sophiji Loren. Gotovo se svi modeli proizvode u serijama.
"Za razliku od prevladavajućeg uvjerenja, serijska proizvodnja održiva je i vremenski produktivna, pogotovo kada se koriste strojevi. Ovisno o modelu, vrijeme proizvodnje varira od dva do četiri sata", kaže mlada Josifoska.
Za posljednju zimsku kolekciju koristila je 100 posto recikliranu certificiranu vunu. Materijale nabavlja iz makedonskih tekstilnih radionica i tvornica. Za Bloomberg Adriju detaljno opisuje kreativni proces.
Na osnovi tehničkih skica pravi se šablona u trima veličinama koja je osnova za svaki model. Prije nego što se pristupi konačnom materijalu, šablone se kroje od muslina kako bi Josifoska i njen tim bili sigurni da su dobre. Po potrebi se rade modifikacije. Ako je sve u toj fazi u redu, proizvod se pušta u serijsku proizvodnju. Od minimalnih ostataka, prave se elegantne trake za kosu.
"Za njihovu izradu potrebno je barem pet centimetara materijala, pa mi je cilj ne kreirati proizvodni otpad", kaže.
U ograničenim količinama, koristeći tehnike krojenja bez otpada, Josifoska pravi i svilene marame. Prošle godine, ponudila ih je na tržištu kao ograničene proizvode iz kolekcije Ciklus, uz podršku ministarstva kulture Sjeverne Makedonije. Preostali materijal koristi za trake za kosu, kao i u slučaju šešira.
Cjelokupna ponuda dostupna je samo za kupce iz Sjeverne Makedonije u online trgovini Urma. Šeširi koštaju od 25 do 45 eura, svilene marame od 20 do 30 eura, a trake za kosu od tri do sedam eura. Strani kupci trenutačno mogu kupiti samo šešire na engleskoj platformi frobolous.com gdje su gotovo tri puta skuplji. Josifoska objašnjava da je to zbog razlike u tržištima i životnom standardu, a u cijenu je uračunata i dostava. Njene kreacije uskoro će biti dostupne i na bosanskoj platformi oreabazaar.com.
Kako započeti posao s dvije tisuće eura?
Josifoska je s 19 godina dobila priliku sudjelovati na Fashion Scout SEE-u, natjecanju mladih dizajnera iz Adrija regije, tijekom Ljubljanskog tjedna mode. Tamo su je primijetili lovci na talente iz časopisa Vogue koji su inicirali da njena priča bude objavljena u talijanskom digitalnom izdanju časopisa. Kasnije je sudjelovala na natjecanju za održivu modu Sustainable Fashion Competition koje je organiziralo britansko veleposlanstvo u Skoplju, te je dospjela do finala.
"Kapital s kojim sam počela graditi svoj brend bila je ušteđevina od oko 2.000 eura, kao i stroj za šivanje Bagat koji su mi roditelji poklonili kada sam imala 16 godina", otkriva Josifoska.
Kao mlada poduzetnica, sada je fokusirana na optimalno plasiranje svojih proizvoda na stranim tržištima, prije svega u EU-u i SAD-u. Kao najveće izazove trenutačno ističe probleme s izvozom proizvoda i njihovom skupom dostavom, kao i proces plaćanja izvan matične zemlje.