Stres zbog otvaranja inboksa pogađa 66 posto ljudi - kako na posao poslije odmora

Povratak na posao nakon odmora ne mora biti stresan. Uz pažljivo planiranje, postupno vraćanje u ritam, osobne zdrave rutine, jasne granice i podršku poslodavaca, zaposlenici mogu održati ravnotežu i motiviranost. Štoviše, organizacije koje ulažu u dobrobit zaposlenika ne samo da potiču njihovu motivaciju, već pozitivno utječu i na produktivnost i zadržavanje talenata. Statistika iz ove godine pokazuje da se 69 posto zaposlenih osjeća zadovoljnije ako ima osjećaj da poslodavac brine o njihovoj dobrobiti. Ipak, samo 23 posto čvrsto smatra da poslodavac to zaista i čini.

Milica Malešević, konzultantica, poslovna mentorica i stručnjakinja za komunikaciju u "Priče iz kanca" (Priče iz ureda), savjetuje da se tjeskoban osjećaj nakon povratka s odmora nikako ne izbjegava. "Vrlo je važno suočiti se s njim i ustanoviti što nas to u povratku svojoj rutini najviše žulja. Tjeskoba je zapravo alarm, jer smo nešto u svom okruženju prerasli. Možda je čak vrijeme za promjenu posla. Tijelo zna, poslušajte ga. Otvorite oglase. Osvježite životopis. Ako ne ide, potražite pomoć profesionalaca, kao što tražite pomoć frizera za šišanje. Na našem tržištu ima dosta sjajnih karijernih coacheva."

Prema riječima sugovornice Bloomberg Adrije, treba naglasiti da način na koji se zaposlenici vraćaju na posao ne ovisi samo o veličini tvrtke, već i o poziciji zaposlenika te o tome koliko je profesionalan HR sektor.

"O zaposlenicima na višim pozicijama, u tvrtkama gdje je HR partner, a ne samo zapisničar, između ostalog se vodi računa kroz rujanske cikličke sastanke koji traju po dva, tri dana i čiji su datumi pomno određeni. Male tvrtke nemaju HR službe na toj razini, pa ni osobu koja bi preuzela inicijativu da sve ovo organizira. A najveća tajna uspjeha i reda u velikim tvrtkama upravo su ti ciklički sastanci. Tvrtke me tim povodom angažiraju kao poslovnog trenera, i dok putujem sa sastanka na sastanak, od jednog do drugog hotela diljem bivše Jugoslavije tijekom cijelog rujna, svjedočim 'povratku u sedlo' zaposlenika, koji se na svoja radna mjesta vraćaju s jasnim ciljevima."

Depositphotos

 

Nakon ljetovanja mnogi se suočavaju s takozvanim post-vacation bluesom – osjećajem tjeskobe, nervoze i manjka motivacije pri povratku na posao. Iako odmor, između ostalog, služi tome da napunimo baterije, taj polet brzo splasne zbog zahtjevnog svakodnevnog ritma i gomile obaveza.

"Mnogi ljudi doživljavaju 1. rujna kao 'mali Novi godinu'. Simbolično, kao da je sezona godišnjih odmora završila. Čak i ako smo radili većinu ljeta, osjećali smo se i razmišljali drukčije. Čovjek nije robot, svaku promjenu duboko proživljava, i zato je važno da se postupno vratimo uobičajenom radnom ritmu. Priprema za dobru produktivnost i rezultate može krenuti od navika poput ustajanja u isto vrijeme, planiranja aktivnosti, zapisivanja, razgovora s obitelji i prijateljima, svjesnog bavljenja svojim mislima (refleksija)", kaže za Bloomberg Adriju Nataša Vukmirović, konzultantica i međunarodno akreditirana EMCC EIA Senior Practitioner coach i mentorica.

Savjeti za lakše prevladavanje stresa nakon odmora

Prvi savjet je da se povratak planira unaprijed. Ako je moguće, dobro je izbjeći važne sastanke i rokove prvog radnog dana. Na taj način dobiva se prostor za organiziranje. Neki psiholozi preporučuju i takozvani "buffer day", odnosno dan između puta i povratka u ured, koji se koristi za raspakiravanje, mentalnu pripremu i postupno vraćanje rutini. Istraživanje objavljeno početkom 2025. u Journal of Applied Psychology pokazalo je da ovakav način planiranja značajno smanjuje stres i pozitivno utječe na dobrobit zaposlenika.

"Isplanirajte jedan vikend u prirodi u drugoj polovici rujna – to može biti planinarenje, boravak u kući u šumi ili u hotelu sa spa ponudom. Isplanirajte za svaki ponedjeljak navečer neku lijepu aktivnost, u skladu s okolnostima i budžetom, ali najvažnije je da to radite svjesno, bez telefona u rukama. Ova metoda zasigurno razbija tjeskobu ponedjeljka, čak je i nedjelja ljepša kad postoje planovi za ponedjeljak navečer nakon posla", savjetuje Malešević.

Vukmirović kaže da su um, emocije i tijelo jednako važni:

"Postoje jednostavne tehnike disanja i fokusa koje istovremeno pomažu da uspostavimo unutarnju ravnotežu i poboljšamo fizičku izdržljivost. Uz brigu o fizičkom zdravlju, koja je danas u fokusu mnogim ljudima, jednako je važna i briga o mentalnom zdravlju. Fizička aktivnost pomaže nam isprazniti emocionalni naboj, ali je važno imati i aktivnosti koje donose osjećaj ispunjenosti. Pjevanje i ples uz glazbu, druženje, pisanje, slikanje, kuhanje, ručni radovi, volontiranje za društvene ciljeve koji su nam važni – sve su to aktivnosti za koje treba pronaći vremena čak i u zgusnutom dnevnom rasporedu."

Depositphotos

U članku Why Bringing Cacao to Work Could Change Everything, Gizelle Renee, direktorica u tvrtki Keith’s Cacao za UK i osnivačica bloga I AM BEING, opisuje kako je ceremonijalni kakao (ne onaj iz čokolade) transformirao njezin svakodnevni rad: donio joj jasnoću, smanjenje stresa i potaknuo kreativnost. Renee je 13. rujna, u novoj inicijativi Bring Cacao to Work Day, pozvala tvrtke i timove da uključe ovaj napitak u svoje radne rituale kao alat za poboljšanje dobrobiti, odnosa među zaposlenicima i produktivnosti, bez štetnih posljedica kofeina.

                      

E-mail groznica – kako reagiramo na prepun inbox U poslovnoj psihologiji mnogo se piše o efektima otvaranja elektroničke pošte po povratku na posao. Istraživanja pokazuju da preopterećenost e-mailovima izravno utječe na povećanje kortizola i smanjenje produktivnosti, osobito nakon razdoblja odsutnosti. Studija E-mail overload: Exploring employees’ experiences using e-mail iz 2024. pokazala je da preopterećenost e-mailom tijekom radnog vremena i/ili izvan njega izravno povećava stres na poslu, dok izostanak preopterećenosti smanjuje stres i poboljšava zadovoljstvo poslom i životom. Dodatno, anketa objavljena na stranici InboxDone ukazuje da zaposlenici provode čak 28 posto radnog tjedna upravljajući e-mailovima, a čak 66 posto njih osjeća stres zbog prepunih inboxa. Neformalni pojmovi koji su nastali u organizacijskoj psihologiji i poslovnoj praksi uključuju: Email Apnea – termin koji je skovala Linda Stone, odnosi se na nesvjesno zadržavanje daha ili plitko disanje dok provjeravamo e-mailove, što povećava razinu stresa.   Email Overload – osjećaj preplavljenosti zbog velike količine poruka u poslovnom inboxu.   Technostress – širi pojam koji označava stres izazvan digitalnim tehnologijama, uključujući i e-mailove.   Post-vacation email stress – neformalni naziv za stres pri otvaranju i procesuiranju gomile e-mailova nakon odmora. Depositphotos

  

 

Granice, pauze i zahvalnost - recept za povratak u rutinu

Kad se vratimo u ured, ključno je postupno ulaziti u tempo. Umjesto da odmah "zagrizemo" sve zadatke, korisno je početi s manjim i lakšim obavezama i raditi pauze tijekom dana. Tehnike poput tzv. Pomodoro metode – rad u intervalima uz kratke predaha – pomažu da se održi fokus i smanji osjećaj pritiska. Također, važno je što prije razvrstati e-mailove i zadatke po hitnosti i, gdje je moguće, delegirati dio posla.

Jedan od trikova za lakše prevladavanje stresa nakon odmora jest unos pozitivnih navika iz odmora u svakodnevicu. To može biti jutarnja šetnja, kratka meditacija ili zdrava prehrana. Psiholozi ističu i značaj zahvalnosti, kroz vođenje dnevnika ili ponavljanje afirmacija.

Također, nije nevažno godišnje doba, jer mnogi ljudi pate od meteoropatije – fizičkih i psihičkih tegoba zbog promjene vremenskih uvjeta. U tom kontekstu, Vukmirović kaže da sunčano vrijeme mnogima donosi bolje raspoloženje, ali da je ključna mentalna snaga čovjeka da sam upravlja svojim emocijama i raspoloženjem.

"Dobar fokus na poslu i osjećaj smisla i svrhe donose stabilnu motivaciju koja se ne mijenja sezonski. Ali koliko god da je važno da radimo na dugoročnom cilju emocionalne stabilnosti, male dnevne radosti jednako utječu na motivaciju, raspoloženje i produktivnost. Bitno je ne zaboraviti da ne živimo da bismo radili, iako je rad i stvaranje ključno za kvalitetan život. U organizacijama je bitno da menadžeri ne zaborave na važnost pozitivnog feedbacka, pored onog korektivnog, i malih proslava kada tim ostvari važan cilj, bilo da se radi o rezultatima koji su donijeli profit ili o unutarnjem cilju", napominje sugovornica Bloomberg Adrije.

Osim toga, njegovanje dobrih odnosa privatno i poslovno ima značajan utjecaj na svakog od nas. "Ponekad je organizacijama potrebna dodatna podrška kako bi postigle dobar dogovor o komunikaciji i ponašanju u timovima ili kako bi ljudi naučili učinkovito upravljati stresom. To je razlog zašto angažiraju konzultante i trenere", dodaje.

Koliko nas košta stres nakon odmora

Poseban izazov je ravnoteža između posla i privatnog života, posebno kod zaposlenika koji imaju obitelj i malu djecu. Prema istraživanju njujorške agencije Movchan iz 2024., polovica Amerikanaca i za vrijeme odmora nastavlja raditi, odgovara na e-mailove i osjeća grižnju savjesti ako se potpuno isključi. Da bi se ovaj začarani krug prekinuo, stručnjaci savjetuju da se unaprijed postave granice i ugase obavijesti.

Primjerice, organizacije koje nude fleksibilnije modele rada, poput hibridnog, značajno doprinose dobrobiti zaposlenika. Studija IWG-a, objavljena u Guardianu prošle godine, pokazala je da hibridni rad ne samo da smanjuje stres, već doprinosi boljem snu, zdravijim navikama i većoj produktivnosti. Ali istraživanje ZipDo-a iz 2025. ukazalo je na paradoks: iako zaposlenicima neizmjerno znači ovakva podrška poslodavaca, ona u stvarnosti uglavnom izostaje ili se ne primjenjuje adekvatno.

Globalni kontekst dodatno pokazuje koliko je ova tema važna. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodne organizacije rada, depresija i anksioznost svake godine uzrokuju gubitak oko 12 milijardi radnih dana, što predstavlja ekonomski trošak od oko bilijun dolara godišnje.

Sve ovo govori da povratak na posao nakon odmora ne mora biti stresno razdoblje. Postupno vraćanje u ritam, jasne granice između posla i privatnog života i njegovanje zdravih navika ključni su za dugoročnu sreću i produktivnost, a tamo gdje poslodavci aktivno ulažu u dobrobit zaposlenika, koristi su obostrane – i za radnike i za organizaciju.