Naizgled jednostavan čin – sjesti i zabilježiti vlastite misli – prerasta u jednu od najmoćnijih praksi suvremenog liderstva. Sve veći broj uspješnih pojedinaca iz svijeta biznisa, od poduzetnika do investitora i vrhunskih menadžera, okreće se vođenju dnevnika (engl. journaling), rutini koja ne zahtijeva ni posebnu opremu ni posebne vještine, ali traži kontinuitet i iskrenost.
Da ova navika nije samo osobni ritual već i snažan poslovni alat, potvrđuje i istraživanje Harvard Business Schoola, koje je pokazalo da dnevna refleksija kroz pisanje može znatno povećati profesionalnu učinkovitost. Naime, sudionici eksperimenta koji su tijekom deset dana bilježili svoja zapažanja ostvarili su čak 22,8 posto bolje rezultate na završnom testu procjene u usporedbi s kolegama koji nisu koristili ovu metodu. Još je upečatljiviji podatak da je grupa koja je, osim pisanja, svoja uvida dijelila s kolegama, ostvarila napredak od čak 25 posto.
Stara praksa u novom obliku
Psihologinja Anđelija Simić objašnjava da journaling predstavlja praćenje vlastitih stanja, osjećaja i misli kroz pisanje, iako današnje mogućnosti omogućuju i audio i video formate, što ovu praksu čini dostupnijom i prilagodljivijom osobnim sklonostima. "Može se biti prilično kreativan, u skladu s onim što vam najviše odgovara", kaže ona.
Da nije riječ o pomodnosti, potvrđuje i činjenica da se u osnovnom obliku koristi već desetljećima u psihoterapiji, osobito u pravcima koji naglašavaju razvoj samosvijesti i samostalan rad između seansi. "Riječ je o naslijeđu terapijskih metoda starih šezdesetak godina", objašnjava Simić.
Journaling je jedna od strategija za regulaciju emocija. Foto: Depositphotos
Govoreći o koristima, sugovornica ne ostavlja dilemu: "Najveće koristi vođenja dnevnika su prije svega u razvoju vještine samopromatranja, zatim u pronalaženju veze između misli, osjećaja i pokretačkih događaja." Dugoročno, kaže, dosljednim zapisivanjem osoba može početi primjećivati obrasce u vlastitom ponašanju i ličnosti. "Uz to, journaling ima i katarzičan, ventilacijski učinak – omogućuje da se emocije izraze, kanaliziraju i prožive u punom intenzitetu, što pridonosi emocionalnoj samoregulaciji i općem osjećaju smirenosti i unutarnje jasnoće."
Nema šablone, ali postoji struktura
Upravo tu vrstu mentalne jasnoće kao najveću prednost ove metode ističe i Dragan Marjanović, izvršni direktor jedne međunarodne konzultantske tvrtke sa sjedištem u Zagrebu. U svijet biznisa ušao je nakon studija, no kako priznaje, tek je vođenje dnevnika u četrdesetima unijelo novu dimenziju u njegovu svakodnevicu. "Dugo sam mislio da je pisanje dnevnika nešto statično i osobno, gotovo kao hobi. A onda sam, sasvim spontano, počeo zapisivati misli na kraju radnog dana. Prvo kaotično, pa strukturiranije. Nakon nekoliko mjeseci, shvatio sam da mi taj ritual pomaže jasnije vidjeti što me doista iscrpljuje, gdje nesvjesno ponavljam pogreške i, što je najvažnije, što zaista želim mijenjati." Danas journaling koristi ne samo za osobne uvide već i kao alat za planiranje, kreativni rad i pripremu važnih pregovora.
Je li čaša do pola puna ili prazna ovisi i o tome što ste zapisivali u dnevniku. Foto: Depositphotos
Za one koji žele ovu naviku uvesti u svakodnevicu, psihologinja naglašava da ne postoji strogo definirano pravilo o učestalosti i načinu. Ipak, smatra da bi svakodnevno bilježenje misli i osjećaja bilo poželjno, kao i to da dnevnik ne bude puko prepričavanje događaja. "Ako već pišete o nekom događaju, važno je pratiti i sebe – što ste tada mislili, kako ste se osjećali, koje su se reakcije javile. Cilj dnevnika je razvoj metasvijesti, odnosno svijesti o vlastitim mislima i umu, kao i omogućavanje da svjesno odlučimo kojim ćemo mislima pridavati važnost", kaže Simić. U tom smislu, dnevnik postaje više od zapisa – on je alat za strukturiranje unutarnjeg svijeta.
Između papira i digitalnih platformi
Na pitanje kako konkretno započeti, odgovara da se može početi bilo kada i bilo gdje. Dodaje i da se pisanje i dalje smatra najučinkovitijim oblikom, upravo zbog specifične veze između ruke, misli i mozga. "No, ako vam više odgovaraju druge forme bilježenja, i to je u redu. Važno je da, osim odgovora na to kako se osjećate, zabilježite i kakve su vam misli", naglašava.
Digitalna era donijela je i niz aplikacija koje podržavaju journaling i olakšavaju njegovo svakodnevno provođenje, a neke od njih su:
- Day One nudi elegantno minimalističko sučelje, mogućnost enkripcije, dodavanje fotografija i sinkronizaciju s više uređaja.
- Journey je dostupna na svim platformama i kombinira tradicionalni dnevnik s opcijama praćenja raspoloženja i postavljanja ciljeva.
- Reflectly se temelji na kognitivno-bihevioralnim principima, koristi umjetnu inteligenciju za svakodnevna pitanja korisniku radi emocionalne refleksije.
- Stoic se oslanja na filozofiju stoičara, uz misaone vježbe koje pomažu nositi se s izazovima hladne glave.
- Gratitude je usmjerena na razvoj zahvalnosti i pozitivne psihologije, s dnevnim podsjetnicima za zapisivanje malih, ali važnih stvari.
Scena koja poziva na refleksiju. Foto: Depositphotos
Pojedinci koji su već razvili rutinu pisanja dnevnika, poput Marjanovića, često navode da im to pomaže ne samo u razumijevanju sebe već i u poboljšanju odnosa s drugima, preciznijoj komunikaciji, donošenju promišljenijih odluka i postizanju većeg fokusa na poslu. Zapisivanje misli i osjećaja pomaže u organiziranju unutarnjeg dijaloga, što se izravno odražava na vanjske rezultate: jasnije prezentacije, odlučnije vođenje sastanaka i otpornost u izazovnim situacijama. U tom smislu, ova navika nije luksuz ni hobi, već precizno kalibriran alat. Jer, kada lider poznaje i razumije sebe, tek tada može autentično voditi druge.
.webp){kind=icon}
