Podcasti su osvojili i svijet i Hrvatsku, no kako izgleda njihova poslovna strana?

Ono što je nekad bio radio, pa kasnije televizija, danas je podcast. Taj opušteni format posljednjih je godina preuzeo ulogu novog omiljenog medija te iz godine u godinu bilježi rast. Od zabave i sporta do politike, i globalno i na domaćoj sceni nema čime se podcasti ne bave.

Boom podcasta ne čudi s obzirom na to da živimo u svijetu gdje smo svi stalno u pokretu, a rijetki imaju vremena sjediti pred televizijom ili čitati. Za razliku od tradicionalnih formata za koje trebate izdvojiti vrijeme, većina ljudi podcaste konzumira u javnom prijevozu, kada treniraju, šeću ili kuhaju odnosno rade nešto uz što mogu slušati koristan i/ili zabavan sadržaj.

Osim što su podcasti praktični, njihovi voditelji su dosad pokazali da, u trenutku globalnog pada povjerenja u medije, oni mogu okupiti zajednicu slušatelja koji će ih pratiti iz epizode u epizodu. Autentičnost, opušteni stil te pristup koji slušateljima daje mogućnost da se poistovjete s onime što slušaju, pretvorili su podcaste u medij nevjerojatnog dosega.

Rast popularnosti podcasta

Koliko je podcast moćna forma dokazali su posljednji predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama. Brojni stručnjaci smatraju da je upravo otvorenost prema tom mediju Donaldu Trumpu donijela pobjedu. Prvi put su predsjednički kandidati bili skloniji gostovanjima na podcastima nego na popularnim televizijama, a Trump je za vrijeme kampanje bio na čak 14 podcasta.

U svijetu je 2024. podcaste slušalo 546,7 milijuna ljudi | Depositphotos

To je samo još jedan dokaz da format koji se pojavio prije više od 20 godina postaje sve popularniji, posebno kod mlađe publike. Prema podacima Statiste, 2023. godine u svijetu je podcaste slušalo više od 500 milijuna korisnika, a prošle godine je broj slušatelja iznosio 546,7 milijuna. To znači da otprilike četvrtina korisnika interneta u svijetu sluša podcaste.

Podcasti u Hrvatskoj

Iako je trebalo vremena da ta forma zaživi i u Hrvatskoj, podcasta i podcastera na domaćoj sceni ne nedostaje. Od političkih, roditeljskih, poslovnih, inspirirajućih i sportskih pa sve do tema o mentalnom zdravlju, danas gotovo da nema područja koje domaći podcasteri nisu pokrili.

Domaća podcasterica Ana Radišić svoj je podcast pokrenula prije pet godina. Bilo je to u vrijeme pandemije koja je njoj, kao i mnogima, bila okidač. U tom je trenutku na domaćoj sceni bila jedna od pionira, no scena podcasta je s vremenom zaživjela i u Hrvatskoj.

"Danas, nakon pet godina, digitalno nebo izgleda potpuno drugačije i presretna sam zbog toga. Jako je puno podcasta i to me veseli", kazala je Radišić za Bloomberg Adriju.

 

Ana Radišić | Ana Radišić

Većina domaćih podcasta zaživjela je na YouTubeu, a neki od njih prisutni su i na platformama poput Spotifyja. Prema broju pretplatnika na YouTubeu, najpopularniji i najpoznatiji podcast u Hrvatskoj je Podcast Inkubator. 

"Priča o podcastu je krenula 2015. godine, a ideja je bila da se u Hrvatskoj napravi jedan ozbiljan 'podcast projekt'. S obzirom na to da su u tom trenutku podcasti već uhvatili maha u SAD-u i da je bilo jasno da se radi o sljedećoj velikoj stvari kada se govori o medijima, nije mi bilo jasno zašto već tada i kod nas nema sličnih projekata", kazao je za Bloomberg Adriju Marko Petrak, suosnivač Podcasta Inkubator. 

Iako Petrak priznaje da je ubrzo uvidio kompleksnost projekta, prva epizoda je snimljena u ožujku 2017. godine, a priča traje i dalje. 

Nešto kasnije pokrenut je podcast Nemoj me, koji danas ima oko 84 tisuće pratitelja, a radi se o razgovorima prijatelja koji komentiraju popularnu kulturu i svakodnevne životne situacije. Među popularnijim podcastima su i Human Lab, podcast fokusiran na teme zdravog života i fitnessa s oko 24,5 tisuća pretplatnika, zatim Mame kod Lane, podcast specijaliziran za teme roditeljstva koji ima oko 17 tisuća pretplatnika, te brojni drugi podcasti među kojima su i oni medijskih kuća i portala koji su prepoznali važnost tog formata.

I podcast Samo bez panike s 31,3 tisuće pretplatnika spada među neke od najpopularnijih. Postoji od 2021. godine, a pokrenule su ga dvije prijateljice Margarita Tomić i Maja Marić. Za Bloomberg Adriju ispričale su da je ideja za podcast nastala zbog dugih telefonskih razgovora koje su vodile zbog života u različitim državama. Tako su svoje rasprave odlučile pretvoriti u podcast.

Poslovna strana podcasta

No to zvuči nešto jednostavnije no što pokretanje podcasta zapravo jest. Od dolaska do publike, ulaganja u opremu, popratnog sadržaja, do same monetizacije, sve je to dio pokretanja takvih projekata.

"Proces pokretanja podcasta prati golemo ulaganje, ako želite da je sam proizvod produkcijski i vizualno na adekvatnom nivou. Uz to ide ulaganje u sadržaj koji mora biti konstantan. Iz moje perspektive autentičnost je primarna. Sama monetizacija ide kroz sponzorstva te ozbiljno bavljenje prodajnim aspektom podcasta", objasnila nam je Radišić.

Istaknula je i da u počecima nije bilo jednostavno pozicionirati se, ali s konstantnim radom i redovitim emitiranjima sadržaja koji gađa nišnu publiku, postigli su rezultat.

I Petrak je naglasio da je pokretanje podcasta kompleksan projekt. Kazao je da kada je u samim počecima razvio ideju, nije ni znao koliko se ozbiljnom zalogaju radi te da je potrebno ozbiljno planiranje, financijsko ulaganje, vrijeme i trud.

"Dvije godine sam razmišljao što i kako, sve dok nisam shvatio da sam ne mogu niti krenuti. Barem ne na način na koji bi bio ozbiljan i dugoročno uspješan. Jednostavno nisam imao resursa za tako nešto. Ideja da napravim platformu, a time i startam s projektom je stigla od sličnih primjera 'sharing biznisa' poput 'office to rent', gdje se dijele resursi. I tako je krenulo", objasnio je Petrak. 

Istaknuo je da je, u njihovom slučaju, monetizacija putem YouTube reklama krenula vrlo brzo, no radilo se o simboličnim iznosima koji nisu bili dovoljni niti za plaćanje mjesečnog intereneta. "Da bi projekt isplivao na nulu, trebalo je oko tri godine, a do tada je to uglavnom bilo ulaganje vremena i novca", dodao je Petrak. 

Kada je u pitanju sama monetizacija, Tomić i Marić objašnjavaju da je njima na početku bio prioritet ostvariti vezu s publikom i nahraniti vlastitu želju za komunikacijom te nisu imale plan kako monetizirati projekt.

Maja Marić i Margarita Tomić | Maja Marić i Margarita Tomić

"Odmah smo krenule s YouTube platformom kao primarnom jer smo znale kako ćemo doprijeti do šire publike. U Hrvatskoj se audioplatforme još uvijek probijaju i videosadržaj ima primat. Monetizacija preko YouTube platforme uvjetovana je vrstom i količinom materijala koji se objavljuje, redovitošću, engagementom i naravno brojem pregleda. U financijskom aspektu monetizacija kroz prikazivanje oglasa u Hrvatskoj zanemariva je, dok je u zapadnim zemljama Europske unije ta vrijednost puno veća. Za usporedbu, Marićin YouTube kanal, koji je baziran u Njemačkoj, donosi duplo veće profite od mojeg baziranog u Hrvatskoj, premda i dalje zanemarive za ozbiljnije ulaganje u projekt", kazala je Tomić.

Važnost sponzorstva

Iako naglašava da uvijek ispred svega treba stavljati publiku, Tomić navodi da upravo sponzorstva omogućuju da projekt podcasta opstane i raste. Koliko ih je teško pronaći? "Ako vjerujete u projekt, dobro ste umreženi i imate jasno definiranu strategiju kojom nastupate na tržištu, rekla bih da možete prodati čistu nulu. Partnerstva su odlične prilike za razvoj podcasta i nisu nužno definirana monetizacijom", istaknula je Tomić.

I Radišić objašnjava da sponzorstva financiraju i održavaju podcast živim te mu daju priliku za daljnja ulaganja.

"Ako se njima bavite na ozbiljan način, posvećujete im radno vrijeme, pristupate personalizirano i autentično te korelirate vrijednostima klijenta i odgovorno odrađujete svaki projekt nakon povjerenja koje steknete, tada nije teško. No iza svakog sponzoriranog sadržaja stoji uistinu ozbiljan timski rad", naglasila je Radišić.

Broj pratitelja podcasta u svijetu bi do 2027. godine trebao porasti na više od 650 milijuna | Depositphotos

Kada je u pitanju Podcast Inkubator, Petrak ne skriva da je njihova priča je postala puno lakša kada su dobili prve velike sponzore, a najbitniji je A1 Hrvatska. "Oni su nama vidjeli velik potencijal u trenutku kada je riječ 'podcast" bila prilična nepoznanica na ovim prostorima", dodao je. 

Naveo je da YouTube monetizacija čini deset do 15 posto njihovih prihoda te je upravo zato ključno imati sponzore. Također, mnogi podcasti prije no što stignu u fazu monetizacije, iako su kvalitetni i zanimljivi.

"To je posljedica razmišljanja da se radi o laganom poslu, koji se može vrlo brzo isplatiti. Zapravo se radi o startupu kao i svakom drugom. Jedan od deset uspije, a prosječno vrijeme da postane profitabilan bi trebalo biti cca. pet godina. Jako malo ljudi je spremno na tako dugo i mukotrpno ulaganje", istaknuo je. 

Daljnji razvoj podcasta

No sponzorstva i oglašavanja vezana uz podcaste mogla bi rasti s godinama s obzirom na to da se trenutno ne predviđa usporavanje tog medija. Dapače, prema Statisti, broj pratitelja podcasta u svijetu bi do 2027. godine trebao porasti na više od 650 milijuna.

Iako je broj pratitelja u Hrvatskoj manji, sukladno veličini našeg tržišta, taj je format zasigurno zaživio na domaćoj sceni, a konkurencija postaje sve izraženija.

"Za razliku od prije pet-šest godina, danas u Hrvatskoj, ali i široj regiji ima pozamašan broj podcasta. Tržište je dovoljno veliko za sve, ali što je zasićenije, to je nijansa kojom nastupaš posebnija. Kao kad imaš tortu koju u isto vrijeme reže 50 noževa, ako hoćeš svoj komad kolača, tvoj nož mora biti britak i oštar, drugačiji. Jedna tema može se obraditi na stotinu različitih načina, isto tako može postojati stotinu podcasta koji su u istoj niši. Nijansa je važna. That being said, najgora stvar koju možeš raditi snimati je podcast samo da bi se nešto prodalo", naglasila je Tomić.

Kada je u pitanju daljnji potencijal i razvoj samog formata, Tomić ističe da iz njihove perspektive, potencijal za razvoj podcasta leži u novim distribucijskim kanalima poput integracije u ponudu televizijskih kanala.

"To će pomoći da brend dobije veću vrijednost. Također, iskorak u obliku formata, poput primjerice podcast eventa pred živom publikom, omogućit će različite modele integracije sponzora, ali i bolju vezu s publikom", istaknula je Tomić.

Radišić pak ističe da se iz njezinog iskustva svako hrabro i konstantno ulaganje pokazalo dobrom poslovnom odlukom.

"Autentičan sadržaj i iskrenost ključ je kod publike te konstantno promišljanje o osobnom razvoju, ali i razvoju članova tima čime svi zajedno prosperirate", kazala je Radišić.

Ono što je sugurno, jest da je ovo zapravo tek početak alternativnih medija, smatra Petrak.

"Vrlo brzo će postojati čitava alternativna medijska scena, kako podcasterska, tako i ona informativna. To je jasno iz primjera SAD-a, čiji medijski trendovi stižu kod nas s par godina zakašnjenja. Već sada i klasični mainstream mediji dobar dio svoje prisutnosti prebacuju na digitaliju, a uskoro će to biti primarni način emitiranja", zaključio je Petrak. 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar