.webp){kind=icon}
Nove kovanice britanske funte stupanje kralja Karla III. na britansko prijestolje slave florom i faunom Ujedinjenog Kraljevstva. Na prednjoj strani kovanica nalazi se portret kralja, ali se za razliku od kraljice ne prikazuje s krunom na glavi. Sliku kralja izradio je kipar Martin Jennings, a u skladu s britanskim numizmatičkim tradicijama, njegov portret je okrenut ulijevo, u suprotnom smjeru od preminule kraljice. Skraćeni tekst koristi se kako bi se vladar identificirao te kako bi se naveli njegovi ključni naslovi i počasti. Tako na novom setu kovanica stoji tekst "CHARLES III·DEI·GRA·REX·FID·DEF". Dok DEI·GRA·REX (Dei Gratia Rex, Božjom milošću, kralj) označava njegov položaj kao vladara, FID·DEF (Fidei Defensor; branitelj vjere) naznačuje da je kralj poglavar Anglikanske crkve.
The Royal Mint najveća je i tehnički najnaprednija kovnica novca na svijetu. Godišnje proizvede više od 3,3 milijarde kovanica i praznih metalnih diskova za više 30 zemalja. The Royal Mint Museum posjeduje jednu od najvrednijih kolekcija kovanica, medalja i umjetničkih djela na svijetu te čuva tradiciju britanske numizmatike. Kovanice u tom muzeju broje oko 80 tisuća primjeraka i obuhvaćaju cijela razdoblja, počevši od grčke i rimske antike, pa sve do danas. Velika vrijednost muzeja leži u razdoblju poslije 1660. godine, a posebno u raznovrsnim eksperimentalnim primjerima. Među njima se ističu predložene kovanice za kralja Eduarda VIII., koji zbog njegove abdikacije u prosincu 1936. godine nikada nisu pušteni u optjecaj.
Nove kovanice bit će puštene u optjecaj do kraja godine i postepeno zamijeniti kovanice s likom kraljice Elizabete. Za strastvene numizmatičare na mrežnoj stranici Westminster Collection moguće je, ako ste dovoljno strpljivi da biste joj pristupili, naručiti set novih kovanica za 32,50 funti. Za kolekcionare koji su spremni izdvojiti više, najskuplji primjerak koji se prodaje u The Royal Mint kolekciji je Britannia 2023, što je deset kovanica od 28 grama zlata u tubi koji koštaju 16 tisuća funti.
Čitaj više
Eurocenti: Mi ih uvodimo, a većina eurozone ih se želi riješiti
Gotovo dvije trećine građana eurozone riješilo bi se novčića od jednog ili dvaju centa.
12.01.2023
Elizabeta II. još će dugo živjeti – barem na novcu
Budući da je kraljica Elizabeta II. na vlast došla za vrijeme nedecimalnog sustava, većina korisnika funte sterling se niti ne sjeća dizajna s drugim monarsima.
19.09.2022
Tko god bio novi britanski premijer, funta će nastaviti padati
Funta će nastaviti s padom zbog negativnih učinaka ekonomskog pada i politike BoE koja valutu vuče naniže.
21.10.2022
BOE: Novčanice s likom novog kralja dolaze sredinom 2024.
Od 30. rujna ove godine u upotrebi više neće biti papirnate, već isključivo polimerne novčanice.
27.09.2022
Lica novih kovanica i poleđina funte s pčelama | Chris J. Ratcliffe/Bloomberg
Predstavnici prirodnoga svijeta na novim kovanicama
Jedan peni (One penny): Puh orašar (Muscardinus avellanarius), srodnik običnog puha (Glis glis), glodavca koji je 1902. pobjegao iz privatne kolekcije Lionela Waltera Rothschilda u okrugu Hertfordshire i tako se proširio Engleskom. Otad do 2007. godine, populacija orašara prepolovljena je.
Dva penija (Two pence): Crvena vjeverica (Sciurus vulgaris) koja bi se trebala uklopiti u boju bakrene kovanice.
Pet penija (Five pence): List hrasta (Quercus), simbol njegove uloge bogatog staništa za bioraznolikost britanskih šumskih područja i povezanosti s prošlim vladarima.
Poleđine novih kovanica | Chris J. Ratcliffe/Bloomberg
Deset penija (Ten pence): Tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus), najveći tetrijeb na svijetu, čije je stanište i u malom dijelu Škotske, gdje mu prijeti izumiranje.
Dvadeset penija (Twenty pence): Tupik (Fratercula arctica).
Pedeset penija (Fifty pence): Atlantski losos (Salmo salar), nazvan i kraljem riba, ugrožen je, uvjetno rečeno, zagađenjem voda i gubicima staništa.
Jedna funta (One pound): Pčele (Anthophila).
Poleđina dviju funti s nacionalnim cvjetovima | Chris J. Ratcliffe/Bloomberg
Dvije funte (Two pounds): Nacionalni cvjetovi – ruža (Rosa) za Englesku, sunovrat (Narcissus) za Wales, čičak (Silybum) za Škotsku i djetelina (Trifolium) za Sjevernu Irsku.
Povijest britanske heraldike po pitanju cvijeća isprepletena je legendama i povijesnim događajima duboko ukorijenjenim u nacionalni etos. Nakon kraja Ratova ruža, u kojima su se sukobili predstavnici moćnih dinastija Lancaster i York, kralj Henrik VII. prepoznao je potrebu za pomirenjem i ujedinjenjem zaraćenih strana. Kao znak pomirenja, ustanovio je ružu Tudora kao nacionalni simbol. Lancasteri su kao svoj simbol koristili crvenu ružu, dok su Yorkovi koristili bijelu ružu. Ruža Tudora prikazuje bijelu ružu Yorka unutar crvene ruže Lancastera.
Vjeruje se da je svetac zaštitnik Irske Patrik cvijet djeteline s trima listovima koristio kako bi Ircima predočio koncept Svetog Trojstva.
Viteški red Order of the Thistle (Red čička) osnovao je kralj Jakov III. 1687. godine. Moto tih vitezova "nemo me impune lacessit" ("nitko me ne napada nekažnjeno") danas oslikava izuzetnu hrabrost i upornost, pa se Red čička dodjeljuje pojedincima za izuzetan doprinos Škotskoj.
Od 19. stoljeća, sunovrat je postao primarni simbol Walesa. Taj cvijet cvate tijekom nacionalnog praznika posvećenog svetom Davidu 1. ožujka, a njegov velški naziv cennin Pedr znači "Petrov poriluk" (Allium ampeloprasum). Velšani se tijekom proslave praznika svetog Petra 29. lipnja oblače u tradicionalne nošnje te u košarama nose poriluk i sunovrat.
