.webp){kind=icon}
Pariz je u listopadu dobio krunu za istaknuti europski grad suvremene umjetnosti prilikom dolaska međunarodne skupine veoma bogatih na inauguralno izdanje neelegantno nazvanog sajma Paris+ par Art Basel. (Sajam Art Basel je preuzeo mjesto FIAC-u, međunarodnom sajmu suvremene umetnosti koji se nekoć istovremeno održavao na istom mjestu, u Grand Palaisu.) Bogati kolekcionari, kustosi muzeja, novinari i uobičajeni ljubitelji šika prisustvovali su otvaranju galerija, posjećivali muzeje i najnovije izložbe koje bi prije samo deset godina možda bile nepoznate.
"Ljudi su nekada razmišljali o Parizu kao o staroj dami, kao da je to bio samo grad muzeja, bez krvi koja kola njegovim venama", kaže Kamel Mennour čije se galerije nalaze na četirima lokacijama u tom gradu. "Sada je pun energije, ljudi i kolekcionara." Pariz ove godine želi ojačati kombinaciju javnih i privatnih suvremenih institucija i proširiti rastuću mrežu umjetnika koji u tom gradu žive. "Svi akteri – privatni fondovi, muzeji, galerije i kolekcionari, izuzetno su svjesni zlatnog doba u kojem živimo", tvrdi Mennour. "No moramo naporno raditi kako bi ljudi nastavili dolaziti u Pariz i održali ga živim."
Bloomberg
Uspon Pariza uglavnom se vezuje za pad Londona nakon Brexita, ali većina pripadnika umjetničkog svijeta kaže kako se radi ne o igri bez pobjednika. Umjetničko tržište u Londonu još je uvijek stabilno. (Tržište Velike Britanije je treće po veličini iza SAD-a i Kine, a Francuska je na četvrtom mjestu, priopćio je UBS.) Nedavne muzejske izložbe u britanskoj prijestolnici bile su izuzetne, poput izložbe skulptura i radova pjesnikinje Barbarae Chase-Riboud koja se ovog mjeseca zatvara u Serpentinskoj galeriji, kao i retrospektive radova Luciana Freuda u Nacionalnoj galeriji.
Ipak, čini se kako je više toga potrebno. Obnova Pariza se većinski duguje ogromnoj injekciji kapitala njegovih luksuznih mecena. Obnova počinje od kuće koju je Jean Nouvel dizajnirao u sklopu zaklede Cartier. Otvorena je 1994. godine, iako je pravi početak zabilježila tek 2014. godine, kada je Bernard Arnault, predsjednik kompanije LVMH Moët Hennessy, trenutno najbogatiji čovjek na svijetu, osnovao zakladu Louis Vuitton. Zgrada podsjeća na brod, a slična je stilu Franka Gehryija. Lebdi iznad krošnji Bolonjske šume. Poznata kao FLV, veoma brzo je počela postavljati vrhunske izložbe, čiji je opseg (kao i proračun) nadmašio onaj većine javnih institucija.
Nakon otvaranja FLV-a, 2018. godine je uslijedilo otvaranje Lafayette Anticipationsa, višekatnog kompleksa suvremene umjetnosti koje je dizajniralo poduzeće OMA, čiji je vlasnik Rem Koolhaas, a koje je podržao Lafayette Group i njegova podružnica zainteresiranih stranki Moulins. Tri godine kasnije je François Pinault, osnivač kompanije Kering, otvorio prostor koji je poznati arhitekt Tadao Ando renovirao u bivšem Bourse de Commerceu. Ogroman atrij pod kupolom brzo je postao svjetski hram umjetnosti.
Francuska vlada u velikoj mjeri prestiže svoje europske kolege po pitanju financiranja umjetnosti. Prošle je godine uložila više od četiri milijarde eura u kulturu, dok je Njemačka uložila 2,3 milijarde eura. Novi privatni muzeji su umjetničkoj sceni u Parizu dali veliki iznos novca, stjecanjem radova s malih i velikih galerijskih izložbi. "Svi oni prave izložbe naših umjetnika i kupuju naše umjetnike", kaže Alexandar Hertling, suosnivač galerije suvremene umjetnosti Balice Hertling. Ističe kako kustosi i direktori privatnih muzeja "stalno dolaze u galeriju i prate što se ovdje događa".
Ta je podrška galerijama pomogla ojačati i proširiti se. U posljednjih se nekoliko godina u Parizu otvorilo skoro 12 galerija. I više njih će doći, poput megagalerije Hauser & Wirth koja se ove godine planira useliti u prostor od skoro 798 kvadratnih metara u Osmom arondismanu.
Svi ti međusobno povezani prostori i institucije doprinose trgovini umjetninama u tom gradu. Pariz je proglašen najboljom međunarodnom turističkom destinacijom u 2022. godini, prema izvješću kompanije Euromonitor International, a njegov umjetnički svijet s novim sajmovima i mnoštvom izložbi jedva čeka privući još posjetitelja. Prošle je godine Louvre imao 7,8 milijuna posjetitelja, što je samo 19 posto manje u odnosu na brojke prije koronavirusa.
Prodavači ovakvo živahno stanje stvari planiraju učiniti trajnim time što će Pariz, koji nije jeftin grad, prvenstveno ponovno postati kuća velikih umjetnika, a ne samo velike umjetnosti. "Mi srdačno pozdravljamo umjetnike i pomažemo im formirati se", rekao je Mennour, nakon što je s popisa njihovih napora precrtao subvencionirane stanove i studije. "Važno je da smo uvijek u centru stvaranja."
Ti su se potezi isplatili. "Umjetnička scena u Parizu sada postaje dio svakodnevice", kaže Hertling. "Život u Parizu umjetnicima počinje pružati udobnost", prvi put u desetljećima, što muzejima zauzvrat donosi svjež materijal, dok se u njegov ekosustav uključuje sve više galerija i kolekcionara. "Sve to, zajedno, ovom gradu daje potpuno novu energiju", dodaje. "To je samo početak."
