Trump divlja, Mercosur pada, a Slatinska banka dijeli dividendu. E da, i Hrvati žive bolje nego ikad.

Sve oči proteklog su tjedna bile uprte u Davos u kojem je bio održan tradicionalni Svjetski ekonomski forum. Gospodarski i politički čelnici krajem tjedna su napustili Švicarsku u kojoj je, kao nikada prije, u fokusu bila geopolitika i američki predsjednik Donald Trump. Ne čude stoga komentari da bi ovogodišnji bilo točnije nazvati Svjetskim geopolitičkim forumom ili "Svjetskim Trumpovim forumom".

Svjetska ekonomija ostala je u svojevrsnoj čekaonici kako bi vidjela što će joj donijeti geopolitičke borbe, Trump i velika američka delegacija koja je stigla u Davos. Iako se forum održava pod motom "Duh dijaloga", dobar dio skupa prošao je u "duhu Trumpova monologa" i pitanja hoće li predsjednik SAD-a dati naznake mogućnosti da s europskim čelnicima dođe do rješenja prihvatljivog za obje strane, među ostalim i u sporu oko Grenlanda i carinske politike. Naime, Trump je u Davos stigao u srijedu, nekoliko dana nakon što je carinama od 10 posto zaprijetio članicama NATO saveza koje su se usprotivile ideji američkog preuzimanja Grenlanda.

A iako je u Davosu neposredna kriza oko Grenlanda i carina možda privremeno stišana, temeljno pitanje povjerenja između donedavno čvrstih saveznika ostaje otvoreno. Domagoj Juričić, konzultant za upravljanje političkim rizicima u MKPS, je za Bloomberg Adriju kazao da je Trump odigrao svoju klasičnu metodu pritiska da bi na kraju dobio nešto što želi.

Tržišta kapitala i ulaganja

No geopolitička nestabilnost i nepredvidiva Trumpova politika obilježili su i prošlu godinu, pretvarajući tržišta u poligon visoke volatilnosti. A nakon što je prošla godina razotkrila krhkost tržišnog optimizma, nova je, umjesto smirivanja, donijela je stare strahove: povratak prijetnji carinama, rast neizvjesnosti oko globalne ekonomije i sve češća pitanja o održivosti rasta. U takvom okruženju investitori se ponovno okreću staroj dilemi – je li ova godina vrijeme za value dionice?

Sredinom prošle godine Bloomberg Adrijin analitički tim analizirao je "zvijezde" europskih tržišta kapitala: Poljsku, Grčku i Rumunjsku. Zaključili smo da sva tri tržišta imaju prostor za daljnji rast. Sada smo provjerili koliko su se te procjene pokazale točnima i gdje se ta tržišta nalaze više od šest mjeseci nakon naše prve analize. Bloomberg Adrijini analitičari prošle su godine otkrili i skrivene dragulje Zagrebačke burze među kojima je bila Slatinska banka. Ona je proteklog tjedna objavila je svoju službenu politiku dividendi, čime je dioničarima i investicijskoj javnosti pružila jasan okvir za buduću raspodjelu dobiti. Banka je definirala kako će donositi odluke o isplati, postavljajući ciljani iznos do 50 posto ostvarene neto dobiti. Na Zagrebačkoj burzi dostupna je Maistra čija je tržišna kapitalizacija narasla u šest godina za 68 posto uz stabilne multiplikatore. Maistra još uvijek ima jednu od top tri investicije u luxury segmentu Hrvatskoj, a poslovanje Maistre ostaje u fokusu investicijske javnosti i dokazuju da skupo može opstati, ako je vrhunsko. Je li luxury segment isplativ za ulagače u dionice turističkih kompanija?

Slatinska banka

Istovremeno, na radaru globalnih investitora našle su se kineske tehnološke dionice, ali ne kao sigurna oklada, već kao klasična burzovna dilema visokog potencijala i povišenog rizika. Skupina vodećih kineskih tehnoloških kompanija, neformalno nazvana "Sjajnih 10", nudi znatno niže valuacije u odnosu na američke tehnološke divove, uz izloženost ključnim trendovima poput umjetne inteligencije, električnih vozila i digitalne ekonomije. Ipak, ulaganje u kineski tehnološki sektor ne ovisi samo o poslovnim rezultatima. Evo kako pristupiti kineskim "Sjajnih 10" iz perspektive portfelja.

Ulagačima bi mogao biti zanimljiv i potez Saudijske Arabije koja povlači potez koji bi mogao trajno promijeniti tok globalnog kapitala – otvara svoje tržište svim stranim investitorima. Iako se do sada moglo ulagati u Saudijsku Arabiju putem ETF-ova, direktno ulaganje u pojedinačne dionice bilo je rezervirano samo za kvalificirane investitore, što je u praksi značilo visoke zahtjeve za kapitalom i dodatnu administraciju. Sada se to mijenja. Imajući to na umu, napravili smo  pregled tržišta Saudijske Arabije i potencijala koji ono nudi.

U godini u kojoj aktivni upravitelji masovno gube bitku s jeftinim ETF fondovima i u kojoj se bilijun dolara prelio u pasivno investiranje, rezultati N3 Global Value fonda djeluju kao statistička devijacija koja prkosi tržišnoj logici. Vidjevši takva odstupanja od prosjeka, odlučili smo popričati s predstavnicima fonda.

Trgovinski sporazum EU - Mercosur

Među važnim političkim temama tjedna, našla se i ona da je Europski parlament odlučio zatražiti od Europskog suda pravde da procijeni je li sporazum EU-Mercosur u skladu s ugovorima EU-a. S tijesnom većinom glasova – 334 glasa za, 324 protiv i 11 suzdržanih, Europski parlament usvojio je rezoluciju kojom traži pravno mišljenje Europskog suda pravde (ESP) o sporazumu. Time četvrt desetljeća pregovora o uspostavi jedne od najvećih područja slobodne trgovine u povijesti još nije došlo kraju.

Inače, sporazum je trebao ukinuti carine za 91 posto proizvoda koji se izvoze iz EU u Mercosur, trgovinski blok kojeg čine Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj (uskoro i Bolivija). On predstavlja povijesni presedan jer bi ukinuo praksu zaštite domaće industrije Mercosura preko carinskih i drugih barijera kojima se zatvara tržište inozemnoj konkurenciji.

Bloomberg Mercury

Trump laže o energiji, a Hrvatima je bolje no što misle

U govoru održanom u Davosu, Trump je, među ostalim, iznio i energetski plan svoje administracije, snažno podupirući naftu, plin i nuklearnu energiju, uz oštru i već gotovo rutinsku kritiku politika obnovljivih izvora. U svom nastupu posebno se obrušio na vjetroelektrane, tvrdeći da Kina proizvodi vjetroturbine, ali da ih ondje osobno nikada nije vidio te je kritizirao energetske politike u Europi, tvrdeći da su cijene električne energije u Njemačkoj znatno porasle zbog obnovljivih izvora. No iako se takve izjave često se pojavljuju u njegovim javnim nastupima, brojke i podaci relevantnih energetskih institucija ukazuju na bitno drukčiju sliku od one koju je Trump iznio.

Brojke i podatke nemoguće zanijekati podatke i u slučaju hrvatske ekonomije. Iako u širim krugovima postoji skepsa prema slavodobitnim izjavama ekonomista o rastu BDP-a, produktivnosti rada, deficitu/suficitu, javnom dugu, monetarnim zakonitostima i slično, makroekonomska statistika prikuplja širok dijapazon podataka koji potvrđuju istinitost svih "apstraktnih" pokazatelja kao dokaz da se Hrvatska nalazi u doba velikog oporavka svog gospodarstva.

Nakon nedavnog hladnog vala i najava novih zimskih uvjeta u nadolazećim tjednima, ponovno je u fokus došla i industrija soli – ključna za zimsko održavanje prometnica, ali i stabilan segment osnovnih sirovina s izraženim defenzivnim karakterom. Industrija soli pritom ne ovisi isključivo o lokalnim vremenskim uvjetima, već je pod snažnim utjecajem globalnih trendova u industrijskoj potražnji. Ipak, odbrojavanje do nekih toplijih dana uvijek nas vraća i na pitanje turističke sezone i broja turista u Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, našu je državu u 2025. posjetilo 18,6 milijuna turista, dok je SAD –  državu 160 puta veću s 85 puta više stanovnika od Hrvatske – u 2025. godini posjetilo tek 3,66 puta više turista nego Hrvatsku.