Kako se svijet preslaguje zbog Trumpa

Postoje trenuci kada možete osjetiti kako se geopolitičke tektonske ploče pomiču pod vašim nogama. Jedan takav trenutak je pred nama s početkom druge godine predsjedništva Donalda Trumpa. Svijet koji je Trump naslijedio u velikoj se mjeri temeljio na predanosti i moći Sjedinjenih Država. Ta moć zasigurno i dalje postoji godinu dana kasnije.

No, kako smo ovog tjedna vidjeli na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu u Švicarskoj, globalno povjerenje u američko vodstvo sve više slabi.

U studenom je Bloomberg pisao o globalnom preslagivanju koje se odvijalo dok su države tražile nove strategije i savezništva kako bi se zaštitile. U 2026. godini taj će se proces ubrzati jer se zemlje utrkuju kako bi smanjile ovisnost o Americi koja je naizgled izvan kontrole, a čak će i američki saveznici tražiti načine da obuzdaju američku moć.

Suvremeni međunarodni poredak izrazito je podređen Sjedinjenim Državama. Washington predvodi saveze koji uređuju odnose u ključnim regijama. Posjeduje glavnu globalnu rezervnu valutu i provodi nuklearno odvraćanje u ime demokratske zajednice. Amerika već dugo osigurava globalna javna dobra, poput slobode plovidbe, te organizira kolektivno djelovanje protiv terorizma i drugih pošasti. Arhitektura modernog svijeta stvorena je u SAD-u.

Velik dio te formalne arhitekture još uvijek stoji, ali povjerenje u nju se raspada. Mnoge europske vlade sumnjaju da je Trumpova Amerika još uvijek prijateljska. S Azijom i dalje održava dobre savezničke odnose, ali i tamo raste zabrinutost zbog smjera u kojem se Amerika kreće.

Kako Trump prijeti carinama, pokazuje prezir prema međunarodnom pravu i traži teritorijalne ustupke od saveznika, sve je teže osloniti se na tu nepouzdanu supersilu. Stoga, kreće preslagivanje.

Pojavljuju se nova partnerstva, strateška i ekonomska. Trgovinski sporazum između Europske unije i latinoameričkog bloka Mercosur pripremao se godinama, a njegovo sklapanje ovog mjeseca bio bi nepogrešiv odgovor Trumpu. No njega je Europski parlament u srijedu opet stavio na čekanje od šest do 12 mjeseci. Južnoameričke zemlje nastoje diversificirati ekonomske odnose kako bi se nosile s dominantnom Amerikom, dok Europa traži nove trgovinske mogućnosti usred transatlantskih napetosti.

Saudijska Arabija, zabrinuta zbog nepredvidljivog i transakcijskog predsjednika, prošle je jeseni sklopila obrambeni sporazum s Pakistanom. Zemlje diljem indo-pacifičke jačaju međusobne sigurnosne veze, dijelom kao osiguranje od budućeg američkog povlačenja.

Isto tako, države koje su se dugo naoružavale američkim oružjem žele alternative. Njemačka preusmjerava novac koji je nekoć trošila na američko oružje na domaću i europsku proizvodnju. Čak i prije nego što je Trump zaprijetio Grenlandu, Danska se odlučila za francusko-talijansku raketnu obranu umjesto američkih Patriota. Ako više ne može računati na "arsenal demokracije", onda se moraju jačati europski arsenali.

Samodostatnost postaje pravilo

Američki saveznici u Europi i zapadnom Pacifiku povećavaju obrambenu potrošnju kao odgovor na američki pritisak. No istodobno grade most prema razdoblju u kojem bi se možda morali sami braniti.

Nekoliko europskih država, uključujući Francusku, Njemačku, Švedsku i najvjernijeg američkog saveznika, Ujedinjeno Kraljevstvo, nedavno je pokušalo odvratiti Trumpa od zauzimanja Grenlanda slanjem simboličnih vojnih snaga na otok, što bi u prošlosti bilo apsurdno i nezamislivo. Kanada navodno izrađuje planove za eventualni otpor oružanoj invaziji SAD-a.

Ako se Washington umori od savezničkih obveza dok istovremeno pojačava svoje napore da preuzme teritorij od drugih država, očekujte ekstremniji oblik odvraćanja i diversifikacije: širenje nuklearnog oružja. Strategije nuklearne obrane već su predmet ozbiljnih rasprava u prijestolnicama od Seula i Tokija do Stockholma, Varšave i Berlina.

Napušteni američki saveznici čak preispituju svoje odnose s glavnim konkurentom Washingtona: Kinom. Prošli tjedan, kanadski premijer Mark Carney otputovao je u Kinu kako bi sklopio novo "strateško partnerstvo" i probio rupu u sjevernoameričkom carinskom zidu protiv kineskih električnih vozila. U Davosu ovog tjedna Carney je pozvao srednje sile da stvore "treći put" između Washingtona i Pekinga.

 

Politolog Ivan Krastev tvrdi da se zbog Trumpa "svijet zaljubljuje u Kinu". Širokom dijelu globalne javnosti, Peking izgleda utjecajnije i manje prijeteće nego što je to bio slučaj na dan inauguracije 2025. godine.

Ipak, strategije osiguranja su teške i opasne. Nema zamjene za američka sigurnosna jamstva u kratkoročnom razdoblju: zato NATO saveznici očajnički pokušavaju uključiti Washington u Ukrajinu kao dio potencijalne poslijeratne stabilizacijske snage, čak i dok očajnički pokušavaju spriječiti ulazak SAD-a na Grenland.

Razvoj nuklearnog oružja je skup i rizičan, a politički ga je teško prodati. Sposobnost EU-a da odlučno djeluje otežana je neslaganjima oko ključnih diplomatskih i sigurnosnih pitanja. Unatoč Carneyjevom manevru s Pekingom, ne postoje ugodne alternative velikim silama: Rusija i Kina su daleko opasnije od SAD-a.

Trump, pak, kažnjava one koji mu se suprotstavljaju. Zahtijevao je da saveznici kupe više američkog oružja, a zaprijetio je sankcijama onima koji žele ograničiti ovisnost o dolaru.

Svijet će ući u doba teške nestabilnosti ako se ne uspostave nove sigurnosne, ekonomske i političke strukture prije nego što se stare unište. Zbog toga će se traženje strategija osiguranja intenzivirati 2026. godine.

Trump je prošli vikend otvoreno zaprijetio pravom prisilom po pitanju Grenlanda, prijeteći nametanjem kaznenih carina osam europskih zemalja ako mu ne predaju otok. Moguće je da se sada povlači s obzirom na lošu reakciju tržišta. Međutim, svijetu je već dao uvid u budućnost u kojoj se SAD pridružuje redovima revizionističkih sila koje žele prekrojiti svjetsku kartu prijetnjama i silom. Upravo takav scenarij dat će dodatni zamah strateškoj diversifikaciji.