Trump je obećao energetsku dominaciju Amerike. Ide li mu po planu?

Sjedinjene Američke Države ove su godine na putu da izvuku više nafte nego ijedna druga država u povijesti, dok predsjednik Donald Trump punim kapacitetom savezne administracije provodi politiku snažne potpore fosilnim gorivima, uz istodobno povlačenje podrške vjetru i solarnim elektranama.

U prvih deset mjeseci mandata Trump je djelovao iznimno brzo: ukinuo je niz klimatskih pravila, zakočio projekte čiste energije, oživio davno predložene naftovode, odobrio izgradnju golemih novih LNG terminala te pokrenuo postupke za otvaranje dodatnih kopnenih i morskih područja za bušenje. Istodobno je obećao sniziti cijene električne energije i spustiti cijenu benzina ispod dva dolara po galonu.

Sve je to dio predsjednikova cilja postizanja američke "energetske dominacije", kroz maksimalno povećanje domaće proizvodnje i korištenje energije kao geopolitičkog alata.

"Rješavanje energetske krize Joea Bidena prioritet je predsjednika Trumpa od prvog dana", rekla je Taylor Rogers, glasnogovornica Bijele kuće. "Snižavanje cijena energije za američke obitelji i tvrtke ostat će jedan od glavnih fokusa predsjednika Trumpa i u novoj godini".

Evo kako to zasad izgleda u praksi.

Energetska proizvodnja

Proizvodnja nafte ove je godine ponovno dosegnula rekordne razine i u rujnu premašila 13,8 milijuna barela dnevno. Taj rast nastavlja se na trend koji je započeo godinama prije Trumpova povratka u Bijelu kuću, a traje zahvaljujući tome što proizvođači iz svake nove bušotine izvlače sve više.

Rekorde obara i proizvodnja prirodnog plina, koja je 30. studenoga dosegla 114 milijardi kubičnih stopa dnevno, prema podacima Bloomberg New Energy Financea. Prema najnovijoj prognozi američke Uprave za energetske informacije (EIA), ovogodišnja proizvodnja trebala bi biti 4,6 posto veća nego 2024.

Iako se taj rast uklapa u Trumpovo obećanje o "oslobađanju" američke nafte i plina, analitičari ističu da je riječ ponajprije o tržišnim kretanjima i rastu produktivnosti industrije, a ne izravnom rezultatu vladinih intervencija.

Proizvodnja nafte u SAD-u dosegnula novi rekord za Trumpova mandata | Bloomberg

"Može se reći da je poticajna retorika Trumpove administracije pomogla, ali najveći dio zasluga za rast proizvodnje nafte i plina leži u cijenama sirove nafte i sposobnosti industrije da stalno povećava učinkovitost", rekao je Bob McNally, predsjednik Rapidan Energy Groupa i bivši savjetnik u administraciji Georgea W. Busha.

Velik dio rasta dolazi iz škriljačkih polja koja su u posljednja dva desetljeća preoblikovala američki energetski sektor, uključujući permski bazen u Teksasu i Novom Meksiku, Bakken u Sjevernoj Dakoti te Eagle Ford u južnom Teksasu.

Trumpova administracija istodobno predlaže otvaranje novih područja uz obale Kalifornije, Floride i Aljaske za bušenje nafte i plina, u sklopu plana koji bi znatno proširio prodaju koncesija. No ostaje neizvjesno hoće li to rezultirati stvarnim povećanjem proizvodnje. Naftne kompanije zasad pokazuju ograničen interes za istraživanja izvan Meksičkog zaljeva, zbog neizvjesnih izgleda i snažnog javnog otpora. Usto, rast proizvodnje u škriljačkim poljima usporava. EIA procjenjuje da će se američka proizvodnja sirove nafte iduće godine smanjiti za oko 0,6 posto, na 13,5 milijuna barela dnevno.

Benzin

Cijene benzina još nisu pale ispod dva dolara po galonu, što je Trump obećavao u kampanji. Ipak, s prosječnom cijenom od oko 2,91 dolara po galonu, Amerikanci danas plaćaju manje nego prije godinu dana, a cijene su na nacionalnoj razini najniže u posljednje četiri godine.

Iako Bijela kuća za to preuzima zasluge, malo je dokaza da je Trump imao presudnu ulogu. Globalna tržišna kretanja glavni su čimbenik koji određuje cijenu goriva, a predsjednici općenito imaju ograničen utjecaj.

"U osnovi nije bilo nikakvog utjecaja Trumpovih politika na cijene benzina", rekao je Patrick De Haan, voditelj analize tržišta nafte u GasBuddyju. "Olakšavanje bušenja i novih istraživanja traje puno dulje nego što većina ljudi očekuje da bi imalo stvaran utjecaj na cijene".

Ipak, postoje naznake neizravnog učinka. Najveći faktor u cijeni benzina je cijena sirove nafte, koja je ove godine pala za više od 20 posto i dosegnula najniže razine od 2021. godine.

Benzin je ove godine pojeftinio u SAD-u | Bloomberg

Jedan od najvećih padova cijena dogodio se početkom travnja, kada su terminski ugovori potonuli na četverogodišnji minimum nakon što je Trump najavio sveobuhvatne carine povodom tzv. "Dana oslobođenja". Nekoliko sati nakon objave, Saudijska Arabija zatražila je utrostručenje planiranog povećanja proizvodnje nafte u svibnju, dodatno pojačavši pad cijena.

Je li tajming bio slučajan? Dužnosnici u Washingtonu i Rijadu razgovarali su u danima koji su tome prethodili, rekao je tada izvor za Bloomberg.

Prirodni plin

Trump je ispunio predizborno obećanje i već prvog dana mandata ukinuo moratorij na odobravanje izvoza plina. Od tada je Ministarstvo energetike odobrilo tri velika projekta, među njima i planirani LNG terminal CP2 u Louisiani kompanije Venture Global LNG, koji bi pri punom kapacitetu mogao proizvoditi do 28 milijuna tona godišnje.

Prethodna blokada proizašla je iz protivljenja ekoloških organizacija, predvođenih aktivistom Billom McKibbenom, koji je sudjelovao i u blokiranju naftovoda Keystone XL. Pauza je prisilila kompanije poput Energy Transfera i Commonwealth LNG-a da uspore rad na višemilijardnim projektima.

Ugljen

Ugljen, koji Trump u prvom mandatu nije uspio oživjeti, ovoga puta bilježi vrlo dobru godinu. Potrošnja u SAD-u trebala bi dosegnuti oko 448 milijuna kratkih tona, što je oko 37 milijuna tona više nego 2024. godine, prema podacima EIA-e koje je prikupio Bloomberg. Unatoč tome, potražnja je i dalje oko 60 posto niža nego na vrhuncu 2007. godine.

Ugljen bilježi jako dobru godinu | Bloomberg

I ovdje je riječ ponajprije o tržišnim okolnostima, a ne o nekoj novoj renesansi ugljena. Potražnja je 2025. porasla ponajprije zbog neuobičajenih vremenskih prilika početkom godine. Ipak, Trump može preuzeti zasluge za ugljen koji se troši u elektrani snage 1,4 gigavata u Michiganu, koja je trebala biti zatvorena krajem svibnja, ali je Ministarstvo energetike izdalo nalog da nastavi s radom.

Trump, koji ugljen predstavlja kao ključni izvor energije za elektroenergetsku mrežu unatoč većim razinama zagađenja i snažnoj konkurenciji prirodnog plina i obnovljivih izvora, vjerojatno pridonosi tome da taj energent postane isplativiji.

Među mjerama koje je njegova administracija poduzela su izuzeća termoelektrana na ugljen od okolišnih propisa, zaustavljanje planiranog zatvaranja starijih postrojenja te otvaranje milijuna hektara saveznog zemljišta za zakup ležišta ugljena. To vjerojatno neće vratiti ugljen na staru razinu važnosti, ali bi moglo barem privremeno zaustaviti njegov dugoročni pad u trenutku kada potražnja za električnom energijom snažno raste. EIA očekuje da će proizvodnja električne energije iz ugljena ove godine porasti za oko 10,52 posto, na 412,6 milijuna tona, s lanjskih 373,3 milijuna.

Potrošnja ugljena u SAD-u na putu oporavka ove godine | Bloomberg

Cijene električne energije

Trump je obećao prepoloviti cijene električne energije u roku od godinu dana od stupanja na dužnost. Umjesto toga, one su porasle zbog snažnog rasta potražnje. Na nacionalnoj razini, prosječna maloprodajna cijena električne energije u rujnu je porasla za 7,4 posto, na rekordnih 18,07 centi po kilovatsatu, što je najveći rast od prosinca 2023. godine, prema najnovijim službenim podacima. Cijene za kućanstva porasle su još više, za 10,5 posto između siječnja i kolovoza 2025., što je jedno od najvećih povećanja u više od desetljeća, prema podacima Nacionalne udruge ravnatelja programa energetske pomoći.

Sve upućuje na to da će snažan rast cijena električne energije biti jedno od ključnih pitanja na kongresnim izborima sredinom iduće godine. Demokrati, koji su kampanju gradili na obećanjima o smanjenju računa za energiju, odnijeli su pobjede na važnim izborima u New Jerseyju, Virginiji i Georgiji.

Cijene električne energije u SAD-u nastavljaju rasti pod Trumpom | Bloomberg

Naftovodi

Predsjednik Trump ove je jeseni ostvario pobjedu na sjeveroistoku zemlje, nakon što su New York i New Jersey u studenome odobrili dozvole za dugo blokirani projekt naftovoda kompanije Williams Cos. Projekt Northeast Supply Enhancement, koji bi trebao dovesti više prirodnog plina iz Pennsylvanije na područje New Yorka, ponovno je pokrenut prošlog proljeća, nakon što je guvernerka New Yorka Kathy Hochul poručila da neće blokirati projekt ako prođe nepristranu reviziju i ispuni sve zakonske uvjete. Zauzvrat, Trump je dopustio nastavak izgradnje vjetroelektrane u moru kod Long Islanda.

Obnovljivi izvori

Trump već dugo kritizira ono što naziva "zelenom novom prijevarom" i sustavno provodi obećanja o ukidanju politika usmjerenih na borbu protiv klimatskih promjena i poticanje energije bez štetnih plinova.

Napadi administracije na vjetar i sunce uključivali su povlačenje dozvola za projekte, zaustavljanje radova na višemilijardnim vjetroparkovima u saveznim vodama, nametanje standarda koji praktički onemogućuju razvoj novih obnovljivih projekata na saveznom zemljištu te ukidanje milijardi dolara potpora za projekte čiste energije koje je odobrila administracija bivšeg predsjednika Joea Bidena. Osim toga, Trumpov ključni porezni i proračunski zakon, One Big Beautiful Bill Act, prijevremeno je ukinuo izdašne porezne olakšice za električna vozila te projekte vjetra i sunca, uz druge izmjene poticaja koje projekte čiste energije čine manje isplativima.

Bloomberg

Deregulacija

Bijela kuća krenula je u razgradnju energetskih i klimatskih pravila iz Bidenova razdoblja, no velike promjene zahtijevaju vrijeme. Prepisivanje saveznih propisa uključuje javne rasprave, okolišne procjene, analize troškova i suglasnost više institucija.

Trump je već ukinuo nekoliko standarda za uštedu energije koji su se odnosili na hladnjake, bojlere i tuševe. Pokušaji povlačenja opsežnijih propisa o onečišćenju za elektrane i vozila, kao i ograničavanja ovlasti države da regulira klimatske učinke, još su u tijeku.

"Rastavljaju taj okvir što brže mogu", rekao je Michael Burger, izvršni direktor Sabin centra za pravo klimatskih promjena pri Pravnom fakultetu Sveučilišta Columbia. "Ova administracija u kraćem vremenu nego ijedna prethodna pokušava ukinuti pravila ovakvog opsega i važnosti".