U trenutku dok započinjemo ovaj tekst većina američkih carina kojima već tjednima mahnita tamošnji predsjednik Donald Trump je suspendirana na 90 dana, odnosno primjenjuje se bazna stopa od 10 posto. Uz još ranije uvedene carine na čelik i aluminij te dio proizvoda iz Kanade i Meksika, iznimka je i američka trgovina s Kinom. U toj razmjeni Sjedinjene Američke Države Kini naplaćuju carine od 145 posto, a Kina SAD-u 125 posto. Ne jamčimo da se do kraja teksta situacija neće ponovo izmijeniti, i čitateljima se unaprijed ispričavamo ukoliko do trenutka kad budete čitali ovaj tekst na snazi bude nešto sasvim sedmo.
Protekli tjedan počeo je krahom burzi nakon što se zahuktao carinski rat kojeg je svojom objavom baznih i "recipročnih" carina 2. travnja izazvao Donald Trump. Najave uzvratnih carina, bilo iz Europske unije, bilo iz Kine, pa nakon toga vijest o suspendiranju američkih carina na 90 dana posjele su idućih dana globalne, a i lokalnu Zagrebačku burzu, na sumanutu klackalicu koju su čak i iskusni burzovni špekulanti pratili s nevjericom. Umjesto uobičajenih burzovnih metafora o bikovima i medvjedima Denis Fudurić, direktor tvrtke Interfinance, je u razgovoru za Bloomberg Adria TV situaciju opisao "klokanskim tržištem".
Kraj tjedna je ipak donio primirenje na burze, no daleko od toga da je priča s carinama gotova. Donalda Trumpa prozvali su za manipulaciju tržištem. Pojavile su se sumnje u insajdersko trgovanje jer je nekoliko sati prije nego što je objavio suspenziju carina na društvenim mrežama poručio kako je "odličan trenutak" za kupovinu dionica. Uz to, prema tvrdnjama iz Bijele kuće, više desetaka država javilo se kako bi pregovaralo o carinama kojima je zaprijetio Trump.
Trgovci na burzama dionica prošlog su tjedna pažljivo pratili objave iz Bijele kuće | Jean Chung/Bloomberg
Pojavile su se i informacije kako bi neke buduće carine mogle obuhvatiti i farmaceutske proizvode koji su dosad bili izuzeti, a to nije bez potencijalnih posljedica za hrvatske izvoznike. U SAD ne izvozimo puno, lani tek 3,5 posto cjelokupnog izvoza, no jedan od glavnih proizvoda su nam upravo lijekovi.
U carinskom ratu Hrvatska zasad prolazi neokrznuto, jer nam gotovo dvije trećine izvoza odlazi u Europsku uniju. Moguće visoke carine između SAD-a i EU-a mogle bi naškoditi eventualno našim proizvođačima dijelova za automobile i izvoznicima proizvoda od aluminija, ukoliko se ti proizvodi ugrađuju u robu koja iz Unije nastavlja dalje preko Atlantika.
Dugoročnije, izazove li carinski rat i nekakvu globalnu krizu čak ni tu ne stojimo tako loše. Rast bruto domaćeg proizvoda je među višima u Europskoj uniji, a i zaduženost nam je relativno povoljna. Idućih godina nastavit će stizati i novac iz fondova EU-a, što jamči i nastavak investicija, a sve zajedno nam je solidan štit od krize.
U sjeni ostalih vijesti prošla je informacija kako nam je lani stiglo 4,3 milijardi eura izravnih stranih investicija što je tek trideset milijuna eura manje od rekordne 2021. godine. Za visok iznos su, prema brojkama središnje banke, najviše zaslužna ulaganja u financijsku i farmaceutsku djelatnost.
Investicije su aktualne i u Končar-elektroindustriji koji širi kapacitete. Globalna potražnja za transformatorima, jednim od najvažnijih Končarevih proizvoda, podigla je knjigu narudžbi u toj kompaniji na rekordne dvije milijarde eura.
Turizam nam još nije počeo zauzimati glavne vijesti u medijima, ali pripreme za glavni dio sezone su u punom jeku. Ankica Ćaleta iz agencije My Luxoria tvrdi kako kod nas luksuzni turizam ima ogroman potencijal za rast.
Potencijal postoji i u prelasku na zelene tehnologije. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je 21 milijun eura subvencija namijenio pravnim osobama za program čišćeg transporta, a još dodatnih 32 milijuna za ulaganja u električne punionice.
Država će subvencionirati ulaganja u električne punionice | Depositphotos
Dok se zelena tranzicija ne zahukta i kod nas ostaju nam klasična fosilna goriva. Sve jeftinija sirova nafta na svjetskim burzama otvara pitanje zašto se pojeftinjenje ne vidi i na cijenama lokalnih benzinskih crpki. Stručnjak za energetiku Davor Štern komentira kako tu više nema ekonomske logike, već se radi o špekulacijama.
Odlazak na benzinsku crpku možda ubuduće neće biti toliko mrzak umirovljenicima. Hrvatska vlada u javnu je raspravu, mjesec dana pred izbore, pustila prijedlog izmjena zakona o mirovinskom osiguranju. Prijedlogom se predviđa i tzv. 13. mirovina, a mijenja se i čitav niz pravila vezanih uz obračun penzije.
Cijena zlata opet doseže rekordne razine | Edinson Arroyo/Bloomberg
Za one umirovljenike koji već sad raspolažu s nešto viška ušteđevine, prilika za ulaganje mogle bi biti i korporativne obveznice domaćih kompanija. Ana Zobec, direktorica Direkcije tržišta kapitala u Erste banci, izjavila je kako je zadnjih godina situacija nešto bolja nego što je bila, a to može značiti da korporativne obveznice kao izvor kapitala za kompanije pomalo izlaze iz sjene bankovnih kredita.
Alternativa za ulaganje može biti i zlato. Baš kao i carine - a od početka teksta nisu uvedene nove, provjerili smo - cijena mu u posljednje svako malo obara nove rekorde zahvaljujući njegovoj ulozi sigurne luke čuvara vrijednosti u izazovnim vremenima. Rekordna cijena teško da može biti preporuka za kupnju, ali uzme li se u obzir neizvjesnost koja je zavladala tržištima, ne može se isključiti niti mogućnost da mu vrijednost u skoroj budućnosti i dodatno poraste. (Još uvijek nema novih carina.)
.webp){kind=icon}
