Dolar u padu, ESG u krizi, a na domaćem tržištu cvatu obveznice

Sjedinjene Američke Države već mjesecima ne ispadaju iz fokusa cijelog svijeta. Prošli tjedan je završio svađom Elona Muska i Donalda Trumpa, ovog su tjedna ipak uspjeli malo izgladiti odnose, no američki kaos se nastavio neredima u Los Angelesu zbog vala racija protiv imigranata. Ipak, do laganog primirja je došlo na relazici Kina-SAD. Ovog su tjedna uspjeli dogovoriti preliminarni plan za smanjenje trgovinskih napetosti.

Svejedno, utjecaja Trumpovih politika ulazi u brojne sfere pa će ga potencijalno osjetiti i dolarski štediše. Naime, američki dolar je bez ikakve sumnje glavna svjetska valuta, a iako se već desetljećima najavljuje kraj dominacije dolara, to se još nije obistinilo. No kaotična vanjska i trgovinska politika koju Trump vodi ozbiljno je narušila povjerenje u SAD, a samim time i dolar. Analitičari Morgan Stanleyja predviđaju da će indeks američkog dolara u narednih devet mjeseci pasti za oko devet posto. To će se na građane i kućanstva najviše odraziti kroz pad vrijednosti štednje u dolarima.

I nije samo dolar na udaru zbog američkog predsjednika. Otkako je Trump pobijedio na predsjedničkim izborima ESG je u krizi. Solarne dionice više nisu atraktivne, ESG obveznice više ne nose "greenium" za izdavatelja, a EU je odgodio pojedine primjene CSRD-a i sličnih propisa, ističe Mihael Blažeković, voditelj tima analitičara Bloomberg Adrije i tržišni analitičar na konferenciji Sustainable Strategies u organizaciji Bloomberg Adrije.

Kineska moda i kineski automobili

Dok je drugdje u svijetu održivost u problemima, Francuska vodi bitku s brzom modom. Francuski Senat velikom je većinom izglasao zakon kojim se prvi put ozbiljno pokušava obuzdati štetan utjecaj takozvane ultra brze mode, s posebnim fokusom na platforme poput Sheina i Temua. Cilj je smanjiti ekološki otisak tekstilne industrije, ograničiti prekomjernu potrošnju i zaštititi domaće modne brendove koji sve teže konkuriraju ekstremno jeftinim uvoznim proizvodima.

Nešto drugačije je ipak kada su u pitanju kineski električni automobili. U moru novih automobila koji su predimenzionirani gabaritima, a naročito cijenom, sve je kroničniji nedostatak priuštivih malih gradskih automobila. Tu nišu su do sada uspješno prepoznali Kinezi, a hrvatskom tržištu je već par mjeseci dostupan Dongfeng Box – mali električni auto konkurentne cijene koji cilja upravo na mlađu gradsku publiku. Imali smo ga priliku testirati pa donosimo detaljnu analizu.

Analizirali smo i po čemu se razlikuju hrvatsko i rumunjsko tržište obnovljivih izvora energije (OIE). Kako bi postigla klimatske ciljeve, Europa već neko vrijeme fokus stavlja na transformaciju energetskog sektora. Zato je povećanje zastupljenosti obnovljivih izvora energije (OIE) jedan je od glavnih ciljeva u nadolazećim godinama, što ne predstavlja priliku samo za okoliš, već i za investitore. No umjesto poticajnog okruženja, oni koji žele razvijati OIE-ove često nailaze na regulatorne probleme, što je barem čest slučaj u Hrvatskoj. Istovremeno, neke su zemlje posljednjih godina napravile ozbiljan iskorak na tržištu OIE-ova, a među njima je Rumunjska.

Na domaćem tržištu procvat obveznica

S obzirom da na domaćem tržištu već neko vlada obveznički trend, on je sada zahvatio I zagrebačku pivovaru The Garden Brewery. Ovog su tjedna objavili namjeru izdavanja korporativnih obveznica na domaćem tržištu kapitala u vrijednosti od tri milijuna eura, s rokom dospijeća do 7 godina i kamatom od 4,4 posto.

Također, u četvrtak je domaćoj kompaniji Žito Hanfa odobrila prospekt za provođenje javne ponude svojih dionica i njihovo uvođenje na Zagrebačku burzu, dok je Bosqar uspješno zaključio javnu ponudu i alokaciju obveznica povezanih s održivošću, čime je na tržištu osiguralo ukupno 105 milijuna eura svježeg kapitala. Pohvaliti se možemo i kada je u pitanju regionalno tržište spajanja i akvizicija (M&A). Naime, Hrvatska trenutno prednjači po broju M&A transakcija u regiji s 35 do 40 posto udjela, uzmu li se u obzir transakcije od 10 milijuna eura i više. Najveća transakcija u prošloj godini u Hrvatskoj bila je Podravkino preuzimanje agrobiznisa grupe Fortenova za 333 milijuna eura.

I Grčka ima razliga biti zadovoljna. Ona je ponovo dospjela u fokus financijskih tržišta, no za razliku od prošlog desetljeća, danas ne privlači pažnju kao bolesnik Europe, već kao jedno od najbrže rastućih tržišta eurozone. Atenski burzovni indeks (ASE) porastao je skoro 30 posto od početka 2025., učvrstivši poziciju Grčke kao tržišne zvijezde i potvrđujući oporavak zemlje koja je još prije nekoliko godina bila sinonim za dužničku katastrofu.

Što se pak događa s hrvatskom industrijom? Iako je uvriježeno mišljenje da se deindustrijalizacija u Hrvatskoj dogodila 90-ih i da do danas nije ostalo praktički ništa od nekadašnje industrije, makroekonomski podaci pokazuju drugačije. Veliki val deindustrijalizacije je počeo 2008. godine, a zadnjih nekoliko godina se događa svojevrsna reindustrijalizacija Hrvatske. No, u međuvremenu se industrija promijenila, a ideja o tome što ona predstavlja je ostala ista.

Turizam i nogomet

S obzirom na to je turistička sezona lagano krenula, pitali smo se i kako posluju domaći hotelijeri. Poredak među najvećim hotelijerskim kompanija prošle godine je u najvećoj mjeri ostao nepromijenjen, a svih deset najvećih kompanija je prošle godine imalo ukupne prihode od 1,36 milijardi eura, oko devet posto više nego u 2023. godini.

Ipak, nekima situacija nije tako bajna. Domaći nogometni klubovi krpaju kraj s krajem. Dinamo je jedini hrvatski klub koji se može pohvaliti koliko-toliko zdravom financijskom situacijom. Duguju je prvenstveno novcu koji zarade sudjelovanjem u europskim natjecanjima, dok se njihov glavni rival Hajduk naviše oslanja na vjernu navijačku bazu i sponzorstva. I domaći građevivari vode svoje bitke. Iako je građevinski sektor u Hrvatskoj u prvom je tromjesečju ove godine zabilježio rast od čak 8,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, iza ovako svijetlih brojki krije se ozbiljan izazov: kronični manjak kvalificirane radne snage.

Hoće li probleme imati Zračna luka Zagreb nakon što je prošle nedjelje zbog puknuća gume na privatnoj Cessni otkazano je čak 59 letova? Iako se već dan kasnije vratilo sve u normalu, pitanje je kolika je zapravo šteta, ali što je bilo potrebno da ona ne nastane?