Sud Europske unije u četvrtak je objavio odluku kojom je presudio kako porezni tretman roditelja onih hrvatskih studenata koji primaju pomoć u sklopu programa Erasmus+ nije u skladu s regulativom EU-a. Pomoć koju primaju studenti u sklopu tog programa ne bi se smjela uračunavati u iznos na temelju čega se roditeljima i skrbnicima oduzima pravo na uvećani osobni odbitak zbog djeteta kao uzdržavanog člana.
Odluka je proizašla iz slučaja majke čije je dijete 2014. godine boravilo u Finskoj na diplomskom studiju. U okviru programa Erasmus+ dijete je dobilo potporu za mobilnost, a zbog te pomoći premašilo je prag od 11 tisuća kuna koji je tada vrijedio kako bi se majci odobrilo uvećanje osnovnog osobnog odbitka radi uzdržavanog djeteta. Porezna uprava majci je razrezala dodatni porez od oko 4.500 kuna, odnosno 600-tinjak eura.
Majka se prvo žalila Samostalnom sektoru za drugostupanjski postupak Ministarstva financija koji je odbio njenu žalbu. Nakon toga majka je podnijela tužbu na Upravnom sudu u Osijeku koji ju je odbio kao neosnovanu. Iduću žalbu odbio je Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Majka je konačno podnijela ustavnu tužbu protiv tog poreznog rješenja.
Čitaj više
Sve je popularnije studirati izvan Hrvatske, kamo najradije odlaze studenti?
Trend pokazuje da hrvatski studenti najviše biraju zemlje Europske unije za studijski boravak u sklopu Erazmus programa.
03.10.2024
Porezne reforme idu kao na traci, poslujemo li i živimo bolje?
Hrvatska je od 2019. provela nekoliko poreznih reformi, ali ukupno gledajući one nisu ništa značajno promijenile ni po pitanju strukture ni težine poreznog sustava.
10.12.2024
Ovo su detalji porezne reforme. Doznajte tko će od Nove godine imati više, a tko manje
Najavljene porezne izmjene koje stupaju na snagu 1. siječnja 2025. imaju strukturne ciljeve, a ne fiskalne.
09.12.2024
Superhikovsko rasterećenje rada – Kako smo na mala vrata uveli flat tax
Od ukupnog broja zaposlenih koji plaćaju porez na dohodak, tek njih 0,6 posto ulazi u višu poreznu stopu.
05.12.2024
Ustavni sud je zatražio mišljenje Suda EU-a koji je sada odlučio kako hrvatski poreznici pomoć primljenu u sklopu programa mobilnosti Erasmus+ ne bi smjeli uračunavati u primitke studenata koji ulaze u izračun poreznog odbitka za njihove roditelje.
Europski sud svoju odluku obrazlaže činjenicama kako je takav porezni tretman u suprotnosti s jednom od osnovnih sloboda Europske unije, slobodom kretanja. Države članice EU-a koje sudjeluju u programu Erasmus+ moraju primitke pomoći iz tog programa porezno tretirati na način koji ne smije stvarati neopravdana ograničenja u slobodi kretanja i boravka na teritorijima država članica.
Ministar financija Marko Primorac | Daniel Kasap/Hina
Iako se sama pomoć koju je primio sin u ovom slučaju, radi studiranja u Finskoj, nije oporezivala kao mogući dohodak studenta, uzeta je u obzir prilikom izračuna porezne obveze roditelja, odnosno majke studenta, navodi se u priopćenju Suda EU-a. Takav način obračuna "smatra se ograničenjem prava na slobodu kretanja i boravka", navodi Sud.
Od Ministarstva financija zatražili smo komentar presude kao i odgovor na pitanje hoće li na temelju odluke Suda EU-a mijenjati nacionalnu regulativu. Usto, pitali smo i hoće li vraćati preplaćeni porez u sličnim slučajevima kad je porezna obveza roditelja nezakonito uvećana jer su njihova djeca primanjem pomoći kroz Erasmus+ program premašila prag na temelju čega su imali pravo na uvećani osobni odbitak.
.webp){kind=icon}
