Njemačka je tijekom vikenda objavila 65 milijardi vrijedan paket mjera kojima će građanima i tvrtkama pokušati olakšati borbu s rastućim troškom energetske i inflacijske krize. Ovo je već treći paket mjera kojima njemačka vlast građanima pokušava olakšati život, a njihova ukupna vrijednost sada se diže na stotinjak milijardi eura u usporedbi s tristo milijardi eura koji su potrošeni kako bi se gospodarstvo održalo tijekom pandemijske krize.
Kako Njemačka poprilično ovisi o ruskim energentima, jasna je tamošnja spremnost na intervencije kako bi se održali ekonomija i životni standard građana. No, koliko god da u Hrvatskoj nema znakova alarma, barem što se tiče energetike, opet je znakovito da se vlast tek sprema reagirati na visoku inflaciju. Baš kao što je bilo i u pandemiji, hrvatske vlasti kaskaju za drugim državama koje na razne načine pokušavaju olakšati breme visokih cijena.
Premijer Andrej Plenković je prošli tjedan rekao da se u vladi sprema neki paket mjera, a ministar financija Marko Primorac je tijekom vikenda u razgovoru za Večernji list dao i nekoliko natuknica u kojem bi smjeru mjere mogle ići. Radilo bi se o nižoj fiksnoj cijeni struje za institucije iz javnog i neprofitnog sektora te za mikropoduzetnike. Za razliku od građana koji struju plaćaju po subvencioniranoj cijeni, tvrtke i institucije plaćaju puno više. Dodatni najavljeni rast ugrozio bi njihovo poslovanje, posebno kad se radi o manjim tvrtkama.
Redefiniranje tarife
Primorac je kazao i da se razmatraju mogućnosti redefiniranja tarife za kućanstva, što bi uključivalo određivanje količine struje dovoljne za potrošnju prosječnog kućanstva za koju bi se cijena zadržala na sadašnjoj razini, dok bi se veća potrošnja naplaćivala po višoj cijeni. Novo fiksiranje cijene išlo bi na račun dobiti Hrvatske elektroprivrede, a ne proračuna, pojasnio je Primorac.
U drugim medijima spominju se i mogućnosti uvođenja sličnih potpora kakve su bile prisutne u paketima pomoći za borbu protiv posljedica pandemije koronavirusa.
Iz Ministarstva financija se može čuti da se državni proračun dobro puni, dijelom zahvaljujući inflaciji, ali i rastu gospodarske aktivnosti. Takav trend, u usporedbi s 2021. godinom, sugerira i upola manji deficit na razini cijele godine, procjenjuju analitičari Bloomberg Adrije, i to unatoč porastu rashoda zbog rasta mirovina, rasta plaća u javnom sektoru i još nekih jednokratnih troškova poput odštete u sudskom procesu RH - Mol. Rast prihoda bi možda mogao ostaviti prostora i za smanjenje poreznih opterećenja, no ministar Primorac zasad nije previše sklon takvim potezima.
Visoki porezi
Dio razloga za takav stav leži i u činjenici da visoko porezno opterećenje potrošnje, karakteristično za Hrvatsku kroz porez na dodanu vrijednost i trošarine, dijelom snose i stranci koji borave u Hrvatskoj tijekom sezone.
Pri razmatranju mjera u vladi vjerojatno na umu imaju i očekivano usporavanje gospodarske aktivnosti, posebno u četvrtom kvartalu. Zbog toga bi mogli vagati razinu mjera za pomoć građanima i gospodarstvu kako se ne bi prerano opterećivao proračun i kako bi ostalo nešto novca i za zimu.
.webp){kind=icon}
